

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Društvene mreže Fejsbuk i Instagram možda više neće biti besplatne. Ukoliko korisnik želi da ih koristi kao do sada, bez reklama, možda će za to morati da izdvoji 13 evra mesečno
Kompanija Meta razmatra plan po kome bi korisnici njenih platformi Fejsbuk i Instragram u Evropskoj uniji morali da plaćaju do 13 evra mesečno za verziju bez reklama, ili da pristanu na personalizovane oglase ako žele da i dalje koriste besplatnu verziju.
Prema ovom planu, Meta bi naplaćivala oko 10 evra mesečno za Facebook ili Instragram naloge na ličnim računarima (PC) i još oko šest evra za svaki dodatni povezani nalog, preneo je Vol Strit Žurnal pozivajući se na upućene izvore.
Kako prenosi Rojters, korisnici mobilnih telefona bi plaćali oko 13 evra mesečno za korišćenje pomenutih platformi zato što bi Meta u cenu uračunala i provizije koje naplaćuju Epl i Gugle prodavnice aplikacija.
Irska regulatorna agencija DPC je ranije ove godine kaznila kompaniju Meta sa 390 miliona evra i zaključila da kalifornijska kompanija nema pravo da na osnovu postojećeg ugovora šalje korisnicima u EU reklame na osnovu njihovih aktivnosti na mreži.
Meta je nakon toga saopštila da će tražiti saglasnost od korisnika u EU pre nego što dozvoli takozvano ciljano oglašavanje.
Z.S/Euronews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve