Lider na tržištu konditorskih proizvoda ove godine planira da napravi 20.000 tona čokoladnih i brašnastih artikala, da izveze 25 odsto robe, ostvari prihod vredan 51,5 miliona evra i da uloži u modernizaciju proizvodnih linija i pakeraja desetak miliona evra
MI SMO REALNI LJUDI: Mitar Jović, generalni direktor „Štarka“
Na 73. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu beogradska konditorska industrija „Soko – Nada Štark“ predstavila je 56 proizvoda i osvojila isto toliko nagrada. Time je osvežila podatak o sto proizvoda i hiljadu nagrada i potvrdila svoj status fabrike brendova. Flips Smoki, Krem-banana, čokolada Najlepše želje, Cherry, slani štapići Primo, Sanda napolitanke, keks Petit beure, piškote… proizvodi su koji traju i po pet decenija i na tržišno liderstvo „Štarka“ dodaju status folklorne konstante u ovdašnjim porodicama. Upravo zbog porodične tradicije u potrošnji ovih brendova, kompanija je lansirala nov slogan „Vreme je za ljubav“, kao odgovor na vernost kupaca. U „Štarku“, dabome, još nije sve lepo kao simbol kompanije – srce, jer je novi većinski vlasnik nasledio 12 miliona evra dugova nagomilanih u minulih 15 godina. „To su razne obaveze koje nisu proknjižene, sporovi koji nisu ukalkulisani, kamate koje nisu obračunavane, dakle uglavnom sporna potraživanja zbog kojih je kompanija prošle godine iskazala gubitak“, objašnjava za „Vreme“ generalni direktor Mitar Jović. On kaže da je poslovanje od druge polovine 2005. godine, od kada je firmu preuzela Grand kafa, pozitivno. „U prva četiri meseca ove godine, koja se u tradiciji konditorske industrije Srbije vode kao poslovno slaba, „Štark“ je ostvario dobit vrednu pola miliona evra“, navodi Jović i dobar rezultat pripisuje angažovanju 1500 ljudi u kompaniji.
„Štark“ je 2005. plasirao na tržište 17.800 tona proizvoda, od toga 20 odsto u inostranstvu. Ove godine planira proizvodnju 20.000 tona čokoladnih i brašnastih artikala, izvoz od 25 odsto i ukupan prihod vredan 51,5 miliona evra. Jović otkriva da je do 20. maja već proizvedeno 6800 tona slatke i slane robe i da je tog dana Skupština akcionara kompanije odobrila dosadašnje poteze poslovnog tima i planove za razvoj. „Tehnološke linije imaju kapacitete da proizvode više nego do sada, ali su pakovanja uska grla, angažuju nam oko 70 odsto radnika“, iznosi Jović glavni razlog za nova ulaganja.
INVESTICIJE: „Već krajem leta na tržištu će se naći štapići sa kompletno nove linije proizvodnje, a planiramo da kupimo opremu za pakovanje bananica“, najavljuje Jović nameru firme da dopuni i inovira postojeće linije i racionalnije uposli kapacitete i ljude. Izgradnja novih pogona nije u planu. „Mi smo realni, imamo dovoljno prostora u proizvodnim pogonima koje samo treba inovirati novom tehnologijom i dopuniti, uglavnom pakericama. Proizvodni program nam je širok, samo time da se bavimo imali bismo šta da radimo“, kaže generalni direktor. Iza ulaganja od desetak miliona evra u ovoj godini stoji, kako kaže Jović, snaga Granda. „Sami ne bismo mogli da odvojimo toliko para za investicije u tako kratkom roku, tako da će nam pomoći lanac vlasnika“, ističe Jović, navodeći da je slovenačka Droga – Kolinska vlasnik 75 odsto beogradskog Grand proma, koji je vlasnik sto odsto Grand kafe, a Grand kafa poseduje 94 odsto akcija „Štarka“. Sa takvom zaleđinom, mada je ona još mlada poslovna priča, „Štark“ će verovatno početi da lansira nove proizvode. Ali, uz poslovnu uzrečicu „budimo realni“, Jović navodi da će u ponudi biti novih proizvoda mada ne može da tvrdi da će to odmah postati brendovi snage sadašnjih. Kaže: „U postojećim brendovima i njihovim varijacijama ima prostora za poboljšanje, pre svega njihovog vizuelnog identiteta i načina pakovanja i ovu godinu ćemo posvetiti tome.“ Dodaje da „Štark“ nije preterano sklon eksperimentima, „ali kad odlučimo da vizuelno doteramo neki proizvod na vrhunski nivo i kažemo to je to, on će se pojaviti na tržištu“. Jović otkriva da će biti promenjen omot Krem-banane, ali samo zbog boljeg dihtovanja, da bi se sačuvala njena svojstva. Vizuelni izgled ovog proizvoda će verovatno ostati isti kao sada, zbog svoje prepoznatljivosti generacijama. „Kvalitet i zdravstvena ispravnost naših proizvoda se podrazumevaju“, ističe Jović moto kompanije. „Štark“, inače, ima mnoge svetske sertifikate koji nisu obavezni po našim propisima, ali su potrebni u izvozu i za ono „trebaće to ubrzo i u Srbiji“.
USKO GRLO: Pakeraj
TRŽIŠTE: Uz „budimo realni“, generalni direktor „Štarka“ kaže da ova kompanija živi od domaćeg i komšijskog tržišta. „Mi jesmo lider u Srbiji, jesmo poznato i poštovano ime i na tržištima bivše Jugoslavije, ali smo pre svega pojam za srpko tržište. Sa ovim kvalitetom i zdravstvenom ispravnošću sadašnjih proizvoda, samo sa malo boljim dizajnom, možemo da ostanemo lider“, smatra Jović. Osim u BiH, Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju i Sloveniju, „Štark“ izvozi i u Kanadu, SAD, Novi Zeland, Gruziju itd. „U daleke zemlje šaljemo male količine robe i od tog fabrika ne živi. Mi smo industrija i opstajemo na velikoj prodaji“, ističe direktor. Što se konkurencije tiče, Jović kaže da ni sa jednim od oko stotinu proizvoda „Štark“ nije jedini na tržištu, ali da za mali broj njih ima prave konkurente. U keksu su to pre svega Bambi i Swisslion a u čokoladi Pionir i Simka. „Nismo ekskluzivni proizvođači bilo kog proizvoda, ali sa nekoliko smo apsolutni lideri: piškote, Krem-banane, Smoki i Cherry. Najlepše želje jeste najprodavanija čokolada, ali ako uključimo i robu stranog porekla, onda je to već pitanje konkurencije.“ Jović ne želi da komentariše stranu konkurenciju: „Svako prvo u svojoj kući treba da nađe sebe, da racionalizuje troškove, održava domaćinsko poslovanje, kvalitet i ispravnost proizvoda, pa tek onda da pogleda na stranu robu.“ Pri tom ističe: „Moram da skinem kapu ljudima koji su prethodnih 80 godina učestvovali u kreiranju bananice, Cherryja, Smokija, Najlepših želja i drugih brendova. Da oni nisu to uradili, bili bismo tri koraka iza. Ja bih sad bio u situaciji da pokušam da nešto smislim, a ne bih to tako dobro uradio.“
Bananica: legenda o grešci
Pre pet decenija u „Štarku“ je napravljen penasti dezert preliven čokoladom, čuvena Krem-bananica. Sličan proizvod pokušale su da smisle druge fabrike, ali nikom to nije uspelo. Tajnu recepta u kompaniji pripisuju grešci u proizvodnji. Naime, neko je nešto malo dodao a nešto oduzeo od originalnog recepta starih majstora i tako je stvoren brend. Ova priča vremenom je prerasla u legendu, ali u „Štarku“ veruju da je tačna jer se generacijama prenosi među zaposlenima. Ove godine „Štark“ namerava da proizvede 1650 miliona kilograma bananica, a to je 66 miliona komada, za svakog stanovnika Srbije po osam.
Milky iz Beograda
Francuz Danijel Pesmaž, povratnik sa Solunskog fronta, koji je odlučio da ostane u Kraljevini Jugoslaviji, osnovao je 1922. firmu Louit SA. Kasnije je firma promenila ime u Roda, po svojoj prvoj čokoladi (preteči današnjeg Menaža) i postala akcionarsko društvo sa pretežno jevrejskim, ruskim i francuskim kapitalom. Pod kapom novih vlasnika Roda je sredinom tridesetih godina prošlog veka lansirala prvu mlečnu čokoladu koja danas budi mnoge asocijacije. Čokolada se zvala Milky i bila je upakovana u omotnicu sa slikom krave uklopljene u brdski pejzaž.
Rekord Smokija
„Štark“ ove godine planira da proizvede četiri miliona kilograma Smokija, prvog i najprodavanijeg flipsa u Jugoistočnoj Evropi. Urednik fabričkog lista izračunao je da ta količina staje u 80 miliona kesica, a pošto u svakoj ima po 120 komada flipsa to znači da će „Štark“ napraviti 9,6 milijardi komada flipsa, za svakog stanovnika planete po dva. Za prevoz ove količine Smokija do kupaca potrebno je hiljadu šlepera, odnosno kolona vozila duga 15 kilometara. Za pakovanje Smokija ove godine biće potrebno milion transportnih kutija, koje bi poređane jedna do druge činile lanac dug 500 kilometara.
Vreme je za ljubav
PR menadžer „Štarka“ Marina Savić kaže da je kompanija karakteristična po proizvodima s kojima su mnoge generacije odrasle, koji se nalaze u svakom domaćinstvu i nose svojevrsnu tradiciju, neki od njih i 50 godina. „Zato je ‘Vreme je za ljubav’ proisteklo iz naše potrebe da to istaknemo i pokažemo da mislimo na svoje potrošače, kojima smo deo porodične atmosfere, svakodnevice. Recimo, Krem-bananice ili Najlepše želje ili kupuju najmlađi u porodici ili deda i baba unucima i to zaokružuje porodično okupljanje oko naših proizvoda, koje odiše tradicijom“, kaže Marina Savić. Ističe da se „Štark“, osim kao proizvođač, druži sa potrošačima i kroz razne manifestacije, recimo dečji Smoki maraton.
I tu Jović najavljuje veliki posao – omogućiti svakom potrošaču da proba i kupi svaki proizvod. „Imamo ideju da napravimo promociju svih sto proizvoda, ali hoćemo prvo da ih vizuelno doteramo“, najavljuje veliku promociju Mitar Jović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.