Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen je iz procedure, a o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija, osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije
DRUKČIJI 9. MART: Protest u Beogradu zbog povlačenja zakona
Na istoj gomili našli su se prošle nedelje političari, popovi, gejevi, ovce, Evropska komisija, „beli Šengen“, na kraju je bilo i srče, a sve povodom dva sporna člana Predloga zakona o zabrani diskriminacije. Prošlog četvrtka, vlada Srbije iznenada je obavestila Narodnu skupštinu, koja se baš u tim trenucima spremala da izglasa ovaj zakon, da se isti povlači iz procedure. Zakon je, inače, jedan od onih koji obavezno moraju da budu doneti ako Srbija namerava da se u nekom trenutku nađe na beloj Šengen listi, a predlog koji je povučen dobio je podršku Venecijanske komisije Saveta Evrope i Evropske komisije. Razlog za njegovo povlačenje: Srpska pravoslavna crkva, uz saglasnost drugih crkava i verskih zajednica, uputila je pismo s primedbama na Predlog zakona, odnosno na njegove članove koji zabranjuju diskriminaciju po verskoj osnovi i diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije (videti okvir).
Prema zajedničkom saopštenju objavljenom na sajtu Srpske pravoslavne crkve, saglasnost za povlačenje Predloga zakona dali su: u ime Srpske pravoslavne crkve episkop bački Irinej, Katoličke crkve – monsinjor Andrija Kopilović, Islamske zajednice Srbije – reis-ul-ulema Adem Zilkić, Slovačke evangelističke crkve – biskup Samuel Vrbovski, Hrišćanske reformističke crkve – biskup Ištvan Čete-Semeši, Hrišćanske evangelističke crkve – superintendent Arpad Dolinski i u ime Jevrejske zajednice Srbije rabin Isak Asiel.
Prema njihovom saopštenju, osnovni nedostatak predloženog zakona je to što može dovesti do, kako je navedeno, kolizije između nekih od prava kojima se bavi i prava na slobodno posedovanje i izražavanje verskih uverenja, propovedanja verskih učenja i zaštitu moralnih vrednosti.
Naime, kako je kasnije objašnjeno, poglavari većine verskih zajednica u Srbiji uplašili su se da bi ih ovaj zakon mogao primorati da venčavaju istopolne parove. Ako ništa drugo, predstavnicima crkava i verskih zajednica mora se odati priznanje na osećaju za dramatiku: Predlog zakona o zabrani diskriminacije nalazio se osam godina na javnoj raspravi, za to vreme niko od njih nije stavio nijednu primedbu, a onda u minut do dvanaest, pred sam početak skupštinske sednice na kojoj je ovaj zakon prva tačka dnevnog reda, dolazi do velikog obrta i zakon biva povučen.
MILJENIK DRŽAVE: Episkop Irinej
DIJAGNOZA: Da je reč o očiglednom primeru mešanja uloge države i crkve niko od aktera ove priče još nije osporio. Razlika je samo u tome kako ko gleda na to, naročito kada je o vladajućoj većini reč. Poslanik koalicije SPS–PUPS–JS Dragan Marković Palma istakao se među prvima objasnivši da je za njega homoseksualnost bolest, a u izjavi koja bi mogla da bude udžbenički primer homofobije poentirao je rečima: „Ako homoseksualci treba da vode Srbiju u Evropu, onda je bolje da ostanemo i čuvamo ovce u Srbiji.“ Palmino obećanje da poslanici SPS-PUPS-JS neće glasati za ovakav predlog zakona, ubrzo je demantovalo dvoje njegovih koalicionih partnera. Prvo je ministar policije i lider SPS-a Ivica Dačić gostujući na TVB92 rekao da će povučeni zakon biti usvojen najkasnije do kraja aprila, zajedno sa svim drugim zakonima neophodnim za stavljanje Srbije na belu Šengen listu. Dačić je dodao i da smatra da crkva ne treba da se meša u politiku, ali da ima pravo da dâ mišljenje.
„BOLESNICI“: Dragan Marković Palma
Nakon što je Dačić izrazio svoje mišljenje, i predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović izrazila je očekivanje da će vladajuća većina glasati za Predlog zakona protiv diskriminacije. „Čini mi se da je ovaj zakonski tekst bio sasvim prihvatljiv“, rekla je za „Večernje novosti“ i dodala da do sada nije dobila konkretno razjašnjenje zašto je vlada odlučila da povuče taj zakon.
Na povlačenje Predloga zakona iz procedure najburnije je reagovao ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić, koji je ocenio da će situacija nakon ovog postupka vlade, šta god da se dogodi, imati jako štetne političke posledice. „Plašim se da se iza ovoga krije pre svega namera da se politički utiče na dešavanja u zemlji i da je za ove verske zajednice sporan ceo zakon, što je mnogo opasnije“, istakao je Ljajić, dodavši da je jedan od dva sporna člana predložilo Ministarstvo vera. „Ako se ovaj zakon izmeni, biće otvoren, uslovno rečeno, politički front i imaćemo proteste i reakcije političkih stranaka, nevladinih organizacija. Ukoliko se zakon ne izmeni i usvoji se u ovakvom obliku, postaviće se pitanje zašto je do svega ovoga moralo da dođe i zašto je zakon povučen.“
CRKVA I PARTIJA: Očekivano, obustava procedure za usvajanje zakona protiv diskriminacije izazvala je ogorčenje među nevladinim organizacijama koje se zalažu za sekularno društvo i prava LGBT populacije. U ponedeljak 9. marta Koalicija protiv diskriminacije koju čini više desetina nevladinih organizacija održala je protestnu šetnju u beogradskoj Ulici kralja Milana, zahtevajući od predsednika, vlade i Skupštine da se antidiskriminacioni zakon koji je povučen iz procedure bez izmena i odlaganja usvoji u parlamentu. Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom poručila je da je ovde reč o borbi za slobodu izbora, pluralitet životnih stilova i jednakost seksualnih izbora: „Hoćemo da budemo ono što mi hoćemo, a ne ono što želi crkva, nacija, armija ili partija.“
Saša Gajin, jedan od članova Radne grupe za izradu zakona o zabrani diskriminacije i koordinator Koalicije protiv diskriminacije, smatra da oni koji donose odluke u Srbiji nisu oni isti koje Ustav opisuje kao najviše strukture vlasti: „To nisu vlada i parlament. Politička moć u ovoj zemlji leži negde drugde.“
Nakon zahteva Koalicije protiv diskriminacije da zakon bude usvojen bez izmena, iz vladajuće koalicije stižu glasovi da će skupštinska većina glasati za Predlog zakona pod uslovom da u njemu ne bude nikakvih suštinskih izmena: „Glasaćemo za taj zakon samo ako budu otklonjene određene nedoumice, ali ne smeju da menjaju ništa što bi izmenilo zaštitu od diskriminacije ijedne od grupa“, rekla je Nada Kolundžija, šefica poslaničke grupe „Za evropsku Srbiju“.
SRČA DO KOLENA: U međuvremenu, bojazan Rasima Ljajića da će čitava situacija imati štetne posledice počela je da se obistinjuje. U ponedeljak uveče u Kragujevcu je prekinuta konferencija za novinare Gej strejt alijanse (GSA), jer je grupa huligana kamenicama razbila ulazna vrata i nekoliko prozora Studentskog kulturnog centra u Kragujevcu, gde je u toku bio ovaj skup. U saopštenju GSA stoji i da su uzvikivali uvrede na račun prisutnih novinara, građana i LGBT populacije.
Na konferenciji je trebalo da bude predstavljen izveštaj o stanju ljudskih prava homoseksualnih osoba u Srbiji. Predsednik GSA Boris Milićević rekao je okupljenim novinarima da je ovo prvi incident ovakve vrste u Srbiji i da razloge za njega treba tražiti u homofobiji i povlačenju iz skupštinske procedure Predloga zakona o borbi protiv diskriminacije. Policijska uprava saopštila je da je izvršen uviđaj, da će preduzeti sve mere na identifikaciji izvršilaca i sve zakonom predviđene mere.
Iako je Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen iz procedure i iako o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije, izvesno je da on mora da bude usvojen ako Srbija želi da se prilagodi evropskom zakonodavstvu, postane kandidat za Evropsku uniju i dospe na belu Šengen listu. U suprotnom, moglo bi se ispostaviti da one Palmine ovce i nisu tako nerealna alternativa.
Sporni članovi
Član 18.
Diskriminacija postoji ako se postupa protivno načelu slobodnog ispoljavanja vere ili uverenja, odnosno ako se licu ili grupi lica uskraćuje pravo na sticanje, održavanje, izražavanje i promenu vere ili uverenja, kao i pravo da privatno ili javno iznese svoja uverenja, u skladu sa zakonom.
Član 21.
Rodni identitet i seksualna orijentacija je privatna stvar i niko ne može biti pozvan da se javno izjasni o svom rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji. Svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, a diskriminatorsko postupanje zbog izražavanja rodnog identiteta i seksualne orijentacije je zabranjen. Sloboda izražavanja rodnog identiteta i seksualne orijentacije odnose se i na slučajeve transseksualnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!