

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen je iz procedure, a o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija, osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije


Na istoj gomili našli su se prošle nedelje političari, popovi, gejevi, ovce, Evropska komisija, „beli Šengen“, na kraju je bilo i srče, a sve povodom dva sporna člana Predloga zakona o zabrani diskriminacije. Prošlog četvrtka, vlada Srbije iznenada je obavestila Narodnu skupštinu, koja se baš u tim trenucima spremala da izglasa ovaj zakon, da se isti povlači iz procedure. Zakon je, inače, jedan od onih koji obavezno moraju da budu doneti ako Srbija namerava da se u nekom trenutku nađe na beloj Šengen listi, a predlog koji je povučen dobio je podršku Venecijanske komisije Saveta Evrope i Evropske komisije. Razlog za njegovo povlačenje: Srpska pravoslavna crkva, uz saglasnost drugih crkava i verskih zajednica, uputila je pismo s primedbama na Predlog zakona, odnosno na njegove članove koji zabranjuju diskriminaciju po verskoj osnovi i diskriminaciju na osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije (videti okvir).
Prema zajedničkom saopštenju objavljenom na sajtu Srpske pravoslavne crkve, saglasnost za povlačenje Predloga zakona dali su: u ime Srpske pravoslavne crkve episkop bački Irinej, Katoličke crkve – monsinjor Andrija Kopilović, Islamske zajednice Srbije – reis-ul-ulema Adem Zilkić, Slovačke evangelističke crkve – biskup Samuel Vrbovski, Hrišćanske reformističke crkve – biskup Ištvan Čete-Semeši, Hrišćanske evangelističke crkve – superintendent Arpad Dolinski i u ime Jevrejske zajednice Srbije rabin Isak Asiel.
Prema njihovom saopštenju, osnovni nedostatak predloženog zakona je to što može dovesti do, kako je navedeno, kolizije između nekih od prava kojima se bavi i prava na slobodno posedovanje i izražavanje verskih uverenja, propovedanja verskih učenja i zaštitu moralnih vrednosti.
Naime, kako je kasnije objašnjeno, poglavari većine verskih zajednica u Srbiji uplašili su se da bi ih ovaj zakon mogao primorati da venčavaju istopolne parove. Ako ništa drugo, predstavnicima crkava i verskih zajednica mora se odati priznanje na osećaju za dramatiku: Predlog zakona o zabrani diskriminacije nalazio se osam godina na javnoj raspravi, za to vreme niko od njih nije stavio nijednu primedbu, a onda u minut do dvanaest, pred sam početak skupštinske sednice na kojoj je ovaj zakon prva tačka dnevnog reda, dolazi do velikog obrta i zakon biva povučen.


DIJAGNOZA: Da je reč o očiglednom primeru mešanja uloge države i crkve niko od aktera ove priče još nije osporio. Razlika je samo u tome kako ko gleda na to, naročito kada je o vladajućoj većini reč. Poslanik koalicije SPS–PUPS–JS Dragan Marković Palma istakao se među prvima objasnivši da je za njega homoseksualnost bolest, a u izjavi koja bi mogla da bude udžbenički primer homofobije poentirao je rečima: „Ako homoseksualci treba da vode Srbiju u Evropu, onda je bolje da ostanemo i čuvamo ovce u Srbiji.“ Palmino obećanje da poslanici SPS-PUPS-JS neće glasati za ovakav predlog zakona, ubrzo je demantovalo dvoje njegovih koalicionih partnera. Prvo je ministar policije i lider SPS-a Ivica Dačić gostujući na TVB92 rekao da će povučeni zakon biti usvojen najkasnije do kraja aprila, zajedno sa svim drugim zakonima neophodnim za stavljanje Srbije na belu Šengen listu. Dačić je dodao i da smatra da crkva ne treba da se meša u politiku, ali da ima pravo da dâ mišljenje.


Nakon što je Dačić izrazio svoje mišljenje, i predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović izrazila je očekivanje da će vladajuća većina glasati za Predlog zakona protiv diskriminacije. „Čini mi se da je ovaj zakonski tekst bio sasvim prihvatljiv“, rekla je za „Večernje novosti“ i dodala da do sada nije dobila konkretno razjašnjenje zašto je vlada odlučila da povuče taj zakon.
Na povlačenje Predloga zakona iz procedure najburnije je reagovao ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić, koji je ocenio da će situacija nakon ovog postupka vlade, šta god da se dogodi, imati jako štetne političke posledice. „Plašim se da se iza ovoga krije pre svega namera da se politički utiče na dešavanja u zemlji i da je za ove verske zajednice sporan ceo zakon, što je mnogo opasnije“, istakao je Ljajić, dodavši da je jedan od dva sporna člana predložilo Ministarstvo vera. „Ako se ovaj zakon izmeni, biće otvoren, uslovno rečeno, politički front i imaćemo proteste i reakcije političkih stranaka, nevladinih organizacija. Ukoliko se zakon ne izmeni i usvoji se u ovakvom obliku, postaviće se pitanje zašto je do svega ovoga moralo da dođe i zašto je zakon povučen.“
CRKVA I PARTIJA: Očekivano, obustava procedure za usvajanje zakona protiv diskriminacije izazvala je ogorčenje među nevladinim organizacijama koje se zalažu za sekularno društvo i prava LGBT populacije. U ponedeljak 9. marta Koalicija protiv diskriminacije koju čini više desetina nevladinih organizacija održala je protestnu šetnju u beogradskoj Ulici kralja Milana, zahtevajući od predsednika, vlade i Skupštine da se antidiskriminacioni zakon koji je povučen iz procedure bez izmena i odlaganja usvoji u parlamentu. Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom poručila je da je ovde reč o borbi za slobodu izbora, pluralitet životnih stilova i jednakost seksualnih izbora: „Hoćemo da budemo ono što mi hoćemo, a ne ono što želi crkva, nacija, armija ili partija.“
Saša Gajin, jedan od članova Radne grupe za izradu zakona o zabrani diskriminacije i koordinator Koalicije protiv diskriminacije, smatra da oni koji donose odluke u Srbiji nisu oni isti koje Ustav opisuje kao najviše strukture vlasti: „To nisu vlada i parlament. Politička moć u ovoj zemlji leži negde drugde.“
Nakon zahteva Koalicije protiv diskriminacije da zakon bude usvojen bez izmena, iz vladajuće koalicije stižu glasovi da će skupštinska većina glasati za Predlog zakona pod uslovom da u njemu ne bude nikakvih suštinskih izmena: „Glasaćemo za taj zakon samo ako budu otklonjene određene nedoumice, ali ne smeju da menjaju ništa što bi izmenilo zaštitu od diskriminacije ijedne od grupa“, rekla je Nada Kolundžija, šefica poslaničke grupe „Za evropsku Srbiju“.
SRČA DO KOLENA: U međuvremenu, bojazan Rasima Ljajića da će čitava situacija imati štetne posledice počela je da se obistinjuje. U ponedeljak uveče u Kragujevcu je prekinuta konferencija za novinare Gej strejt alijanse (GSA), jer je grupa huligana kamenicama razbila ulazna vrata i nekoliko prozora Studentskog kulturnog centra u Kragujevcu, gde je u toku bio ovaj skup. U saopštenju GSA stoji i da su uzvikivali uvrede na račun prisutnih novinara, građana i LGBT populacije.
Na konferenciji je trebalo da bude predstavljen izveštaj o stanju ljudskih prava homoseksualnih osoba u Srbiji. Predsednik GSA Boris Milićević rekao je okupljenim novinarima da je ovo prvi incident ovakve vrste u Srbiji i da razloge za njega treba tražiti u homofobiji i povlačenju iz skupštinske procedure Predloga zakona o borbi protiv diskriminacije. Policijska uprava saopštila je da je izvršen uviđaj, da će preduzeti sve mere na identifikaciji izvršilaca i sve zakonom predviđene mere.
Iako je Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen iz procedure i iako o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije, izvesno je da on mora da bude usvojen ako Srbija želi da se prilagodi evropskom zakonodavstvu, postane kandidat za Evropsku uniju i dospe na belu Šengen listu. U suprotnom, moglo bi se ispostaviti da one Palmine ovce i nisu tako nerealna alternativa.
Član 18.
Diskriminacija postoji ako se postupa protivno načelu slobodnog ispoljavanja vere ili uverenja, odnosno ako se licu ili grupi lica uskraćuje pravo na sticanje, održavanje, izražavanje i promenu vere ili uverenja, kao i pravo da privatno ili javno iznese svoja uverenja, u skladu sa zakonom.
Član 21.
Rodni identitet i seksualna orijentacija je privatna stvar i niko ne može biti pozvan da se javno izjasni o svom rodnom identitetu i seksualnoj orijentaciji. Svako ima pravo da izrazi svoj rodni identitet i seksualnu orijentaciju, a diskriminatorsko postupanje zbog izražavanja rodnog identiteta i seksualne orijentacije je zabranjen. Sloboda izražavanja rodnog identiteta i seksualne orijentacije odnose se i na slučajeve transseksualnosti.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve