

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Prikazivanje Srba kao trgovaca ljudskim organima u ovom filmu ravno je snimanju igranog filma o holokaustu u kojem bi se nacisti našli u koncentracionim logorima, a Jevreji ih streljaju i ubijaju u gasnim komorama
Tokom prethodne nedelje u domaćoj dnevnoj štampi pisalo se o francuskom filmu finansiranom od strane Albanaca u kojem su Srbi prikazani kao zločinci koji trguju ljudskim organima. Pojedini dnevnici su pisali čak da je šef Misije UN-a na Kosmetu i bivši ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner, pomogao snimanje spornog filma U kavezu (Captifs). Sloboda izražavanja umetnika je neprikosnovena i to nije sporno. Međutim, sporna je interpretacija događaja, pošto se tvrdi da je film inspirisan istinitim događajima iz Jugoslavije. Prikazivanje Srba kao trgovaca ljudskim organima u ovom filmu ravno je snimanju igranog filma o holokaustu u kojem bi se nacisti našli u koncentracionim logorima, a Jevreji ih streljaju i ubijaju u gasnim komorama. Iako francuski film obiluje krvavim scenama i prizorima iskasapljenih ljudskih tela, ovakva drska zamena teza je tragikomična. Iako procesa povodom trgovine organima na Kosmetu još nema, rezultati istrage srpskog tužilaštva za ratne zločine i izveštaj Dika Martija dovoljni su za debele sumnje da su nestali Srbi i nelojalni Albanci bili žrtve ovog zločina, a ne obratno. Zanimljivo je i to da je U kavezu emitovan mesec dana pre Martijevog izveštaja, u oktobru 2010.
Iako se izbor teme filma može braniti argumentom da je umetnost autonomna sfera ljudskog stvaranja, ipak se problem javlja kada Evropska unija finansira igrani film o trgovini organima u Jugoslaviji, dok članovi jednog drugog njenog tela (Saveta Evrope) vrše istragu upravo o ilegalnoj trgovini baš na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno na Kosmetu. Naime, MEDIA je program podrške EU za evropsku audio-vizuelnu industriju u okviru kojeg se sufinansiraju filmovi autora iz evropskih zemalja. Započet je 2007. i traje šest godina, a ima budžet od 755 miliona evra. Na sajtu EU se kao ciljevi MEDIA programa navodi stremljenje ka jačem evropskom audio-vizuelnom sektoru, uzimajući u obzir i poštujući evropski kulturni identitet i nasleđe; povećanje cirkulacije evropskih audio-vizuelnih radova unutar i izvan EU i jačanje konkurentnosti evropskog audio-vizuelnog sektora pojednostavljujući pristup finansiranju i promovisanju upotrebe digitalnih tehnologija. U odjavnoj špici za film U kavezu stoji da je upravo ovaj program Evropske unije učestvovao u realizaciji projekta. Selektori ovog programa su prilikom izbora scenarija bili ili izuzetno neobavešteni, što je malo verovatno, ili su toliko tupi i neosetljivi na tuđa stradanja, te su se prihvatili teme koja se istražuje i uspešno je krivotvorili. Pored programa MEDIA, ovaj film su producirali i francuski Kanal + i još dve produkcijske kuće. Nažalost, ovde nema osnova za tužbu, a na ovako banalan način Evropska unija je kompromitovala svoj moralni kredibilitet. Finansiranje filma u kojem se krivotvore osnovne činjenice, i žrtve se stavljaju u ulogu zločinaca, i to se čini uporedo sa istragom o istim tim zločinima, pokazuje veliku neosetljivost i nepoštovanje za žrtve i građane zemlje koja pretenduje na to da postane ravnopravna članica evropskog kluba.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd Veselina Milića nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve