Sponzorisanjem obnove Zindan kapije na Kalemegdanskoj tvrđavi, ugledna svetska konsultantska kuća nastoji da pruži primer drugim kompanijama u Srbiji
PRETHODNA REKONSTRUKCIJA PRE TRI VEKA: Zindan kapija
U ponedeljak uveče, na kalemegdanskoj tvrđavi, Beogradska kancelarija KPMG International svečano je obeležila deset godina rada u Srbiji. Tvrđava je izabrana za mesto proslave zbog donacije koju ova konsultantska kuća daje za obnovu Zindan kapije. Najavljujući ovaj događaj, generalna direktorka KPMG-a Nina Bulatović je rekla: „Osim što, prenoseći znanja o modernom poslovanju i korporativnom upravljanju, dajemo doprinos radu drugih kompanija u Srbiji, želimo da pomognemo i lokalnoj zajednici.“ Ona je objasnila da je Zindan kapija drugi najvažniji prilaz beogradskoj tvrđavi, koji je izgrađen u XIV veku, a jedina rekonstrukcija je izvršena u XVIII veku, od kada kapija skoro da nije ni popravljana. „Našom donacijom želimo da vratimo sjaj i lep izgled toj kapiji, a želeli bismo i da ova akcija bude primer drugim kompanijama da se pridruže obnovi i zaštiti kulturno-umetničkog nasleđa Beograda“, rekla je Nina Bulatović na konferenciji za novinare.
INVESTICIJAUIMIDŽ: „Naša kompanija dobro zarađuje i sada hoćemo nešto da ‘vratimo’ lokalnoj zajednici“, objasnio je Stiven Spil, izvršni direktor KPMG-a za Centralnu i Istočnu Evropu. Prema njegovim rečima, motiv za ulaganje u obnovu istorijskih objekata nije samo altruistički već i izražavanje želje da se izgradi dobar imidž firme, kako bi privukla najkvalitetnije ljude, koje KPMG smatra svojim najvrednijim kapitalom. Džejms Torni, partner u beogradskoj kancelariji ove svetske konsultantske kuće, govoreći o znanju domaćih ljudi koji rade s njim, rekao je da naša zemlja obiluje kvalitetnim kadrovima te da je poznavanje stranih jezika i IT oblasti u Srbiji veoma dobro. Naglasio je da u tome prednjači Beograd. „Srbija je imala drugačija tranziciona iskustva od mnogih zemalja Istočne Evrope koje su sada u EU-u. Primera radi, na ovim prostorima još od sedamdesetih postoji revizija, što nije bio slučaj u mnogim drugim istočnim zemljama“, objasnio je on. Torni smatra da je kvalitet znanja ovdašnjih kadrova potvrđen i u radu u inostranstvu, pa su tako zaposleni iz lokalnih KPMG kancelarija odlazili i u druge zemlje među kojima su Češka, Velika Britanija i Južna Afrika, gde su ostvarili vrlo zapažene rezultate.
STANJEPRIVREDE: KPMG je deo „velike četvorke“ (Bigfour) svetskih revizorskih i konsultantskih kuća, uz Deloitte & Touche, PriceWaterhouseCoopers i Ernst & Young. Bruto prihod KPMG-a u prošloj godini iznosio je 15,7 milijardi dolara, a Stiven Spil tvrdi da će biti udvostručen do 2010. Ova kompanija trenutno posluje u oko 150 zemalja i ima oko 104.000 zaposlenih od kojih većina ima visoku stručnu spremu. Najvažnije delatnosti kojima se KPMG bavi jesu revizija, poresko savetovanje, upravljanje rizicima poslovanja i finansijsko savetovanje (procene vrednosti kapitala, analiza dugova prilikom kupovine i privatizacije, forenzičko računovodstvo). Na domaćem tržištu, klijenti KPMG-a su banke (Narodna banka Srbije, Reiffeisen, Volksbanka, Vojvođanska, Meridian i druge) i mnogobrojne kompanije (NIS, Zdravlje Actavis, Lukoil, Henkel Merima, Holcim fabrika cementa, Interbrew Srbija, Karlsberg Srbija, Metro Cash&Carry, Akzent Media, Philip Moris i drugi). KPMG je zastupao i strane kupce u privatizaciji i prodaji mnogih domaćih preduzeća, među kojima je najznačajnija prodaja Delta banke italijanskoj banci Intesa. Zahvaljujući velikoj raznovrsnosti biznisa u kojima se njihovi klijenti nalaze i desetogodišnjem iskustvu poslovanja na ovom tržištu, u KPMG-u smatraju da dobro poznaju domaću privredu. Nina Bulatović zato smatra da se prilike i okolnosti u domaćem poslovnom okruženju menjaju nabolje. „Srpska privreda je na dobrom putu. Ovaj put neće doneti spektakularne promene preko noći, što su neki možda očekivali, ali ovo je put koji je realniji i stabilniji. To je blago, ali stalno kretanje unapred“, kaže ona. Stiven Spil iznosi podatak da su od 1996. do danas, prihodi KPMG-a u Srbiji porasli 22 puta, a broj zaposlenih četiri puta. „U Českoj, koja je približne veličine kao Srbija, imamo oko 400 zaposlenih, a u Srbiji samo devedeset. To je zato što je češka privreda razvijenija i ‘zrelija’. Međutim, smatramo da će ovaj region za desetak godina sustići druge zemlje, pa će broj zaposlenih u Srbiji biti oko 500-600, u više kancelarija koje će se nalaziti u većim gradovima kao što su Niš i Novi Sad“, kaže Spil. Predstavnici KPMG-a su objasnili da su tri trenutno najznačajnije prednosti domaćeg tržišta veliki potencijal rasta, kvalitetni ljudski resursi i „momentum“, odnosno želja da se ide dalje u reformama. Tri najvažnije prepreke daljem razvoju i rastu investicija su nezaokružen pravni sistem, loš rad lokalnih samouprava i trenutna politička situacija. „Zastoji u pregovorima sa EU-om još nisu obeshrabrili strane investitore, ali ukoliko se ovakva situacija produži, to može imati negativan efekat na ulaganja u Srbiju“, objašnjava Nina Bulatović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!