

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Stripovi Aleksandra Zografa iz "Vremena" proglašeni su za najbolji serijal objavljen tokom 2008. godine u štampanim ili elektronskim medijima


U Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda prošle nedelje uručena je godišnja nagrada za publicistiku „Desimir Tošić“, novoustanovljeno priznanje koje dodeljuje „Službeni glasnik“. Nagrada se dodeljuje po konkursu u dve kategorije: za najbolju knjigu u oblasti publicistike objavljenu u 2008. godini, kao i za najbolju kolumnu, feljton ili seriju tekstova koji su objavljeni tokom 2008. godine u štampanim ili elektronskim medijima.
U prvoj kategoriji, većinom glasova članova tročlanog žirija (Mladen Lazić, Dušan Pavlović i Dragoljub Žarković) za najbolju publicističku knjigu u 2008. godini proglašena je knjiga Proces KP 5/03 – Ubistvo Zorana Đinđića, novinarki „Politike“ Aleksandre Petrović i Dorotee Čarnić, dok su za najuspešniji serijal jednoglasno izabrani stripovi Saše Rakezića, koji pod umetničkim pseudonimom Aleksandar Zograf godinama objavljuje svoje nedeljne table u nedeljniku „Vreme“. „Službeni glasnik“ će ovim povodom objaviti knjigu odabranih stripova Aleksandra Zografa iz „Vremena“.
Kako je rečeno u obrazloženju žirija, „Zografovi strip junaci su takozvani mali, obični ljudi (i sam autor, njegovi prijatelji i kolege) koji spas od mučne svakodnevice uspevaju da nađu kroz sanjarije ili artefakte iz davnih vremena. Sem toga, Zograf čitaoce Vremena često ume da obraduje sjajnim putopisnim stripovima-reportažama, gde do izražaja dolazi njegova sposobnost da uoči naoko banalan detalj i oko njega isplete priču. Skupljeni zajedno u vidu albuma, njegovi radovi predstavljaju dragoceno svedočanstvo o životu u Srbiji i slikaju dublje slojeve naše stvarnosti.“
Primajući nagradu, Aleksandar Zograf je napomenuo da ona za njega predstavlja i priznanje stripu kao mediju, i znak ohrabrenja da se strip i u ovoj sredini ne posmatra samo kao oblik jeftine zabave već i kao ozbiljan umetnički medij.
Strip je danas opšteprihvaćen kao vid vizuelnog pripovedanja, nešto ređe i kao umetnička forma, ali se o njemu kod nas mnogo manje govori kao o specifičnom vidu novinarstva. Ovo je čudno, jer su strip i novine oduvek bili čvrsto vezani: prvi savremeni novinski strip, Olkotov Žuti dečak, objavljen je u Herstovim novinama još 1895. godine, i predstavljao je društvenu kritiku života u irskim predgrađima Njujorka. Od tada je postao obavezan deo štampanog novinarstva, pogotovo u Sjedinjenim Državama, gde se Pulicerova nagrada svake godine dodeljuje i u kategoriji političkog stripa (“editorial cartoons”), ravnopravno sa ostalim formama novinarstva kao što su reportaže, analize i komentari.
U novije vreme, strip se razvio i u pravcu reportaže. Verovatno najbolji primer je američki autor Džo Sako, čije su višestruko nagrađivane strip reportaže iz Bosne i sa Bliskog istoka objavljivane u vodećim novinama i časopisima kao što je “Tajm”.
Kod nas je iz više razloga strip dugo bio potiskivan iz političkog života, mada je Srbija nekada imala i tu živu tradiciju (setimo se Pjera Križanića). Danas praktično imamo samo dva autora za koje se može reći da stripu prilaze kao novinarskoj formi: jedan je Marko Somborac, čiji kaiševi svakodnevno izlaze u “Blicu”, a drugi je Saša Rakezić, koji pod pseudonimom Aleksandar Zograf redovno objavljuje table u nedeljniku “Vreme”. I dok Somborac pokušava da oživi zapostavljenu tradiciju klasičnog političkog stripa, Zograf neguje sopstveni autorski pristup, donekle odmaknut od dnevne politike.
Za razliku od Somborca, Zograf ne crta političare i retko komentariše konkretne političke događaje (izuzetak su njegov stripovani Dnevnik nastao tokom NATO bombardovanja, i nešto raniji Život pod sankcijama objavljen u Americi i nekoliko zapadnoevropskih zemalja).


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve