

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Stripovi Aleksandra Zografa iz "Vremena" proglašeni su za najbolji serijal objavljen tokom 2008. godine u štampanim ili elektronskim medijima


U Rimskoj dvorani Biblioteke grada Beograda prošle nedelje uručena je godišnja nagrada za publicistiku „Desimir Tošić“, novoustanovljeno priznanje koje dodeljuje „Službeni glasnik“. Nagrada se dodeljuje po konkursu u dve kategorije: za najbolju knjigu u oblasti publicistike objavljenu u 2008. godini, kao i za najbolju kolumnu, feljton ili seriju tekstova koji su objavljeni tokom 2008. godine u štampanim ili elektronskim medijima.
U prvoj kategoriji, većinom glasova članova tročlanog žirija (Mladen Lazić, Dušan Pavlović i Dragoljub Žarković) za najbolju publicističku knjigu u 2008. godini proglašena je knjiga Proces KP 5/03 – Ubistvo Zorana Đinđića, novinarki „Politike“ Aleksandre Petrović i Dorotee Čarnić, dok su za najuspešniji serijal jednoglasno izabrani stripovi Saše Rakezića, koji pod umetničkim pseudonimom Aleksandar Zograf godinama objavljuje svoje nedeljne table u nedeljniku „Vreme“. „Službeni glasnik“ će ovim povodom objaviti knjigu odabranih stripova Aleksandra Zografa iz „Vremena“.
Kako je rečeno u obrazloženju žirija, „Zografovi strip junaci su takozvani mali, obični ljudi (i sam autor, njegovi prijatelji i kolege) koji spas od mučne svakodnevice uspevaju da nađu kroz sanjarije ili artefakte iz davnih vremena. Sem toga, Zograf čitaoce Vremena često ume da obraduje sjajnim putopisnim stripovima-reportažama, gde do izražaja dolazi njegova sposobnost da uoči naoko banalan detalj i oko njega isplete priču. Skupljeni zajedno u vidu albuma, njegovi radovi predstavljaju dragoceno svedočanstvo o životu u Srbiji i slikaju dublje slojeve naše stvarnosti.“
Primajući nagradu, Aleksandar Zograf je napomenuo da ona za njega predstavlja i priznanje stripu kao mediju, i znak ohrabrenja da se strip i u ovoj sredini ne posmatra samo kao oblik jeftine zabave već i kao ozbiljan umetnički medij.
Strip je danas opšteprihvaćen kao vid vizuelnog pripovedanja, nešto ređe i kao umetnička forma, ali se o njemu kod nas mnogo manje govori kao o specifičnom vidu novinarstva. Ovo je čudno, jer su strip i novine oduvek bili čvrsto vezani: prvi savremeni novinski strip, Olkotov Žuti dečak, objavljen je u Herstovim novinama još 1895. godine, i predstavljao je društvenu kritiku života u irskim predgrađima Njujorka. Od tada je postao obavezan deo štampanog novinarstva, pogotovo u Sjedinjenim Državama, gde se Pulicerova nagrada svake godine dodeljuje i u kategoriji političkog stripa (“editorial cartoons”), ravnopravno sa ostalim formama novinarstva kao što su reportaže, analize i komentari.
U novije vreme, strip se razvio i u pravcu reportaže. Verovatno najbolji primer je američki autor Džo Sako, čije su višestruko nagrađivane strip reportaže iz Bosne i sa Bliskog istoka objavljivane u vodećim novinama i časopisima kao što je “Tajm”.
Kod nas je iz više razloga strip dugo bio potiskivan iz političkog života, mada je Srbija nekada imala i tu živu tradiciju (setimo se Pjera Križanića). Danas praktično imamo samo dva autora za koje se može reći da stripu prilaze kao novinarskoj formi: jedan je Marko Somborac, čiji kaiševi svakodnevno izlaze u “Blicu”, a drugi je Saša Rakezić, koji pod pseudonimom Aleksandar Zograf redovno objavljuje table u nedeljniku “Vreme”. I dok Somborac pokušava da oživi zapostavljenu tradiciju klasičnog političkog stripa, Zograf neguje sopstveni autorski pristup, donekle odmaknut od dnevne politike.
Za razliku od Somborca, Zograf ne crta političare i retko komentariše konkretne političke događaje (izuzetak su njegov stripovani Dnevnik nastao tokom NATO bombardovanja, i nešto raniji Život pod sankcijama objavljen u Americi i nekoliko zapadnoevropskih zemalja).


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve