
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
Ministar poljoprivrede

Početak: Rođen 3. maja 1950. u Barandi, Opovo, u porodici prilično istaknutog društveno-političkog radnika Slavka koji je bio na mnogim važnim partijskim funkcijama. Pogrešno ga često proglašavaju sinom poznatog komunističkog funkcionera Jovana Veselinova koji je pripadao prvom ešelonu partijskih funkcionera.
Univerziteti: Osnovnu školu je završio u rodnom Opovu, gimnaziju „Uroš Predić“ u Pančevu, Fakultet političkih nauka u Beogradu. Doktorirao je 1972. na Ekonomskom fakultetu u Beogradu sa tezom „Sitno parcijalno vlasništvo u agrarnoj reprodukciji Jugoslavije“. Na Fakultetu političkih nauka u Beogradu izabran je za profesora 1992. Usavršavao se u Moskvi, Rimu, Vašingtonu, Oksfordu, Minhenu, Londonu… Važnije knjige i studije: „Agrarno pitanje u Jugoslaviji“ (1981), „Sumrak seljaštva“ (1987), „Stotinu udaraca“ (1991).
Povratak: Posle povratka sa „oksfordskih i harvardskih“ usavršavanja našao se u grupi mladih komunističkih intelektualaca (Vladimir Gligorov, Žarko Puhovski, Bogimir Kovač…), dokusuruje glavne ideje socijalističkog projekta i praktično obnavlja duh ekonomskog liberalizma. Na javnim tribinama, ali i u štampi („Vreme“ i „Ekonomska politika“) na vreme upozorava da će levičarske fantazije i vruć nacionalistički populizam razbiti federalnu Jugoslaviju.
Politika: Kad je došlo vreme političkog pluralizma, osniva Seljačku stranku. Bio je dobar opozicionar, ali je kuburio sa članstvom. Pakosnici vele da je više voleo lov, međunarodne tribine i kafanu. Kada su on, Čanak (Liga socijaldemokrata) i Isakov (Reformsko-demokratska stranka) postali „tri musketara“ i kada su osnovali Koaliciju Vojvodina pokazalo se da „ime Vojvodina vuče daleko više od svih organizacija i svih imena“. Posle je došao razvod, priče o krađi pečata, liderstvu, a nekada najžešći autonomaš sada optužuje Čanka i Isakova da srljaju u sukobe „gde bi Srbijanac ubijao Srbijanca“. Za sebe tvrdi samozadovoljno da je jedina čista opozicija.
Optužbe: Srpski premijer Mirko Marjanović ga je optuživao da je lud i izdajnik, dok mu je Šešelj otvoreno pretio fizičkom likvidacijom. Inače, Veselinov je Marjanovića optužio za finansijske malverzacije sa novosadskim preduzećem „Progres gas trejding“.
Autonomaš: Ponosi se ovim nadimkom: „Autonomija je genetska stvar Srba, mi se sa njom rađamo, majka nam o njoj baje dok smo na sisi. Samo oni koji hoće da nam skinu kožu s leđa boje se da ćemo ih otkačiti od svoje dude. To i hoćemo“. Ovih dana prognozira da vlada neće pasti ukoliko u republičkom parlamentu ne bude usvojen zakon o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine Vojvodine, jer je vlada za taj predlog, ali smatra da može doći do novih raskola u DOS-u. Misli da je bitno da u republičkom parlamentu sve članice DOS-a glasaju za omnibus zakon, nezavisno od toga kako će glasati DSS. Želja za autonomijom je „težnja da se uspostavi politički prostor da Vojvodina raspolaže svojim prirodnim bogatstvom“.
O secesiji: „Autonomija je federalni sistem, a Vojvodina je konstitutivni element Srbije i to joj niko ne može oduzeti. Vojvodina je Autonomna pokrajina, nema želja za secesijom. Ne bojte se Vojvodine sa autonomijom, bojte se ako autonomije ne bude!“
Najveća afera: Izbijanje epidemije trihineloze u srednjem Banatu, ali u još nekim krajevima Srbije (registrovano gotovo 200 obolelih). Uhapšeni su vlasnik osumnjičene mesare i republički veterinarski inspektor Srednjobanatskog okruga.
Ko je tražio ostavku: DSS ali i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV): „… Leukoza i trihineloza u 21. veku su valjda dovoljan razlog da ministar podnese ostavku“, piše u saopštenju LSV-a.
Šta je odgovorio: „Nema potrebe da se uvode vanredne mere… Treba svim građanima stalno govoriti da kad zakolju svinju pošalju meso u najbližu veterinarsku stanicu… da se ne igraju zdravljem ukućana…“
Šta je poručio DSS–u: „Moju smenu DSS traži iz političkih interesa. Svako može da bude zamenjen, ali zahtev da se uklonimo mi koji smo reformski političari znači da bi sve ostalo po starom.“
A šta lideru LSD–a: „Čanak može da traži moju ostavku ako se bude razboleo od kobasica koje sam ja napravio.“

Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve