

Crowdfunding
Podrži „Vreme“, podrži pravo novinarstvo
„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva




Svako ko drukčije misli je terorista – to poručuje vlast poslednjih dana. I hapsi, tuče, proteruje. To je naslovna tema novog „Vremena“
Hapšenja iz čista mira, progon iz zemlje, batinanja… Srpska napredna stranka, rođena iz pene koju je za sobom ostavio njihov duhovni otac Vojislav Šešelj, vraća se korenima.
Samo u poslednjih desetak dana imali smo napade na Nemanju Šarovića i ekipu KTV na koje je policija ostala nema, iako prisutna. Imali smo hapšenja ljudi poput kolumniste Dejana Ilića, upade na fakultet, sprovođenje radnika RTS-a kroz ćevabdžinicu i proterivanje Hrvatice koja u Srbiji živi godinama i ovde ima porodicu.
U novoj Vladi belodano sede ljudi za odmazdu. Recimo ministar prosvete biće Dejan Vuk Stanković, koji je najavio da mu treba par nedelja da „sredi“ blokade na fakultetima.
To je naslovna tema novog broja „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (17. april).
Jačanje nasilja praćeno je nesnosnom propagandom sa televizija i preko tabloidnih portala, prema kojima su u protestu protiv vlasti „teroristi“.
„Suština je želja vlasti da dobije glasove. Njihov cilj je da ostanu na vlasti i oni ne prezaju ni od čega da taj cilj i ostvare. Da li je opravdavanje nasilja namerno ili se radi o sporednom efektu, to ne znam, ali to se dešava“, kaže za „Vreme“ profesor Filozofskog fakulteta Oliver Tošković.
„Svako ko drugačije misli je terorista. Ljudi napadaju jedni druge na slavama, postoje porodice koje se cepaju oko toga da li će dete da im podrži štrajk u školi ili ne. Podeljenost koja počinje da cepa porodice, kao osnove jednog društva, to je najstrašnije u svemu ovome“, priča on.
„Kada imate tako pocepano društvo, dolazi do dehumanizacije i pravdanja nasilja. Sve to oštećuje društvo na duži rok i biće potrebno mnogo vremena da se sanira”, zaključuje sagovornik „Vremena“.
Sve članke na ovu temu pročitajte u novom broju „Vremena“ koji je na kioscima od četvrtka (17. april). Ovde se možete pretplatiti na štampano ili digitalno izdanje.


„Vreme“ zavisi samo od vas, jer je čvrsto rešilo da ne pravi trule kompromise. Zato smo pokrenuli crowdfunding kampanju. Uključite se u važan posao očuvanja nezavisnog novinarstva


Antirežimski blok veoma dobro stoji u Sevojnu, Boru, Kuli, Bajinoj Bašti i Aranđelovcu. Nešto je slabiji u Smederevskoj Palanci, Kladovu, Majdanpeku, Knjaževcu i Lučanima. Manje zbog toga što se nije baš najbolje organizovao, više usled visoke startne pozicije režima u pojedinim delovima zemlje – analitičari kažu da je SNS najmanje oslabio na jugu i istoku Srbije


Kada vlast ignoriše posledice svojih odluka, ne samo da zanemaruje sadašnje žrtve, nego i stvara kulturu u kojoj svaka buduća katastrofa postaje legitimna


Slučaj u kome se patrijarh Porfirije (na slici) suočava sa mogućnošću da protiv njega bude pokrenut postupak zbog mobinga – koji je u krajnjoj suprotnosti sa hrišćanskim vrednostima – ostavio je gorak utisak u delu javnosti u Srbiji, najpre među onima koji, ruku na srce, naivno veruju da se takve stvari u Crkvi ne događaju. Međutim, poznavaoci crkvenih prilika odavno znaju da su slučajevi mobinga nad sveštenicima koji izađu u javnost nažalost samo vrh ogromnog ledenog brega o kojem se malo govori


U kojoj meri su istinite informacije da se Vojska Srbije ozbiljno “bilduje” oružjem? Čemu služi jačanje oružanih kapaciteta i, samim tim, kakve se poruke šalju za unutrašnju upotrebu, a kakve su poruke namenjene okruženju? Da li vojna saradnja Zagreba, Tirane i Prištine zaista plaši režim i Vučića ili je sve to predstava koja hrani sujetu jednog čoveka? Zašto se u ovom tenutku preko prorežimskih medija tendenciozno plasira vojna “moć”, kakva je korelacija ovog propagandnog paketa sa izborima, a kakva je u širem kontekstu geopolitičkih prilika? Na ova pitanja odgovaraju Vojkan Kostić, Petar Bošković i Boško Jakšić
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve