
Izbori 2026.
Čistilište na izborima: Dačić, Đilas, Jovanović idu u istoriju
Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih
foto: maja petrović / tanjugKrajem marta ove godine, Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje pokrenuli su novu seriju hapšenja bivših i sadašnjih policijskih službenika zbog sumnje da su, zapravo, članovi mafijaških klanova. Da li će i u kojoj meri nove vlasti u Podgorici ispuniti obećanja i očekivanja građana u domenu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije
Dok se u izbornom štabu Pokreta “Evropa sad” proslavljala pobjeda Jakova Milatovića nad Milom Đukanovićem, prisutni su gromoglasnim aplauzom ispratili i dolazak aktuelnog premijera Dritana Abazovića; vikali su “hapsi, hapsi, Dritane”. Pored korjenskih sistemskih promjena i poboljšanja kvaliteta života, građani imaju i velika očekivanja u domenu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Zaista, odvažniji obračun nove crnogorske vlasti sa kriminalom počinje tek formiranjem manjinske vlade u aprilu prošle godine. Prvo se krenulo sa sve češćim zaplijenama švercovanih cigareta, da bi naposljetku i sam direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević završio iza rešetaka kao jedan od organizatora krijumčarenja – istih onih cigareta koje je njegova uprava ranije zaplijenila. Nije ga spasilo ni to što je bio funkcioner Abazovićeve URA.
Nedavno je Dritan Abazović izjavio da je ministru unutrašnjih poslova Filipu Adžiću dao odriješene ruke da “policiju očisti od kriminalnih struktura”. Tome su prethodili napori manjinske vlade da se obnovi saradnja MUP-a Crne Gore i Europola, prethodno urušene uslijed saznanja evropske policijske agencije da dijelovi crnogorske policije i Specijalnog državnog tužilaštva sarađuju sa kriminalnim strukturama.
Krajem marta ove godine, smijenjen je direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Spočitava mu se odgovornost zbog loše kadrovske politike, odnosno činjenica da su njegove bliske kolege uhapšene pod sumnjom da pripadaju Kavačkom klanu. Na njegovo mjesto, u svojstvu vršioca dužnosti, doveden je dojučerašnji načelnik budvanske policije Nikola Terzić. Zagovornik ovog imenovanja bio je Adžić, uprkos činjenici da Terzić nije imao značajnijeg iskustva na rukovodećim pozicijama, a pritom je bio i hapšen. Terzićevom imenovanju na poziciju prvog čovjeka budvanske policije takođe je kumovao Adžić i to u julu prošle godine, neposredno nakon likvidacije visokorangiranog pripadnika Škaljarskog klana Milića Minje Šakovića ispred budvanskih zidina.
Prema pisanjima “Vijesti”, Nikola Terzić uhapšen je 2016. godine kao inspektor Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala, zajedno sa tadašnjim v.d. šefom tog Odsjeka Daliborom Medojevićem zbog sumnje da su bili odgovorni za nestanak dokumenata oduzetih tokom izvjesnog pretresa. On je ubrzo i oslobođen, ali nije poznato šta se desilo sa istragom. Sa druge strane, njegov tadašnji šef Medojević je prošle godine uhapšen ponovo, ali ovog puta zbog sumnje da je sarađivao sa Kavačkim klanom.
Jedna od prvih izjava Nikole Terzića nakon preuzimanja nove funkcije bila je da “ne postoji nijedna kriminalna organizacija koja neće biti napadnuta”.
U SLUŽBI KLANA
Portal Libertas objavio je u maju prošle godine informacije da je Europol godinu dana ranije obavijestio crnogorsku policiju i tužilaštvo o saradnji dvojice službenika MUP-a sa odbjeglim vođom Kavačkog klana Radojem Zvicerom. Riječ je o Ljubu Miloviću (39) i Petru Lazoviću (33). Tek dva mjeseca nakon pisanja ovog portala, policija je uhapsila Lazovića, dok je Milović uspio da pobjegne.
Zašto Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije otvorilo predmet odmah nakon što im je Europol dostavio dokaze? Do odgovora će se doći kasnije kada je klupko počelo da se odmotava. Elem, krivičnu prijavu protiv Petra Lazovića, koji je u vrijeme pisanja o njemu iz MUP-a vraćen u Agenciju za nacionalnu bezbjednost (ANB), SDT je prvobitno odbacio, a stav tužilaca je bio da se pomenuti nalazio na “tajnom zadatku”, te da je o svemu redovno obavještavao svoje pretpostavljene. Glavni specijalni tužilac koji je donio tu odluku, Saša Čađenović, uhapšen je u decembru prošle godine, zbog sumnje da je takođe bio dio Kavačkog klana. I dalje se nalazi u pritvoru u Spužu. Istraga je u toku.
Krajem prošlog mjeseca, SDT i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) pokrenuli su novu seriju hapšenja bivših i sadašnjih policijskih službenika. U nekoliko dana uhapšeni su Mileta Ojdanić, policijski funkcioner Dejan Knežević i čovjek od povjerenja smijenjenog direktora policije Brđanina, ali i bivši šef Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga službenik Potražne jedinice iz Podgorice, inspektor za droge iz Kotora, bivši specijalac, kao i još jedan bivši policijski službenik iz Podgorice…
Ljubo Milović i dalje je u bjekstvu, a potjernice su raspisane i za komandirom kotorske policije, kao i još nekoliko policijskih službenika, uglavnom iz Kotora i Podgorice. Između ostalog, u bjekstvu je i Nebojša Bugarin, čovjek koji se nalazio na zajedničkoj fotografija Radoja Zvicera, Ljuba Milovića, Petra Lazovića, Veljka Belivuka i Marka Miljkovića nastaloj u Crnoj Gori 2021. godine, kada je navodno sprečen atentat na Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Nebojša Bugarin je službenik kotorske policije, ali se od 2017. godine nalazi na bolovanju. Nije poznato da li je u krvnom srodstvu sa Darkom Bugarinom, nekadašnjim telohraniteljem Dragana Dudića Frica, koji je likvidiran 2013. godine. On je takođe nekada radio kao službenik policije u istom gradu, a bio je i blizak Kavačkom klanu.
U sklopu policije i tužilaštva djelovala je posebna ispostava Kavačkog klana, zadužena ne samo za odavanje povjerljivih informacija i ometanje istraga, već i za direktno učestvovanje u švercu narkotika, te otimanje pripadnika suparničkog klana, njihovo mučenje i iznuđivanje informacija. Smatra se da je ta kriminalna grupa iz Južne Amerike dopremila oko tri tone kokaina. Premijer Abazović je u nekom trenutku za vođu te paralelne strukture MUP-a označio Lazovića, ali ne Petra, već njegovog oca Zorana, nekadašnjeg visokog funkcionera ANB-a, bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije. Jedan od policajaca za kojim se traga, Ivan Stamatović nekadašnji je komandir podgoričke policije, a prije toga bio je pripadnik Tima za podršku Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, dok je na čelu tog istog sektora bio Zoran Lazović.



Osim Studentske liste koja je ubedljivo pobedila, i Ujedinjene Srbije nijedna druga lista nije se ni približila parlamentu, osim manjinskih

Zašto između prevaziđenog režima i promena ne postoji ništa treće? Na šta režim misli kada kaže da brani Srbiju? Zbog čega je nesalomiv Studentski pokret? Ko ima znanje i pravo iskustvo, a ko vođu bez dana radnog staža van politike? I zašto studenti pobeđuju

Posle gotovo dve godine protesta, stotina prepešačenih kilometara, hapšenja, progona i nezabeležene društvene mobilizacije, Srbija izlazi na izbore koji bi mogli da označe kraj jedne političke epohe. Sociološkinja Marija Babović kaže za “Vreme” da nada u promene nije bila toliko velika još od 5. oktobra 2000. godine, ali upozorava i na opasnost da se, ukoliko promene izostanu, zemlja suoči sa još tvrđim autoritarnim režimom

Njihovo jedino oružje sada su mediji koje kontrolišu: kao, mi nemamo program, što nije istina; kao, mi ćemo izdati nacionalni interes, što nije istina. Jedan od argumenata im je i to da se plašimo da izađemo na debatu sa Vučićem. Oni ne razumeju da im je to kazna. To je kazna Aleksandru Vučiću, koji je 14 godina vodio isključivo monolog. Četrnaest godina on nikome nije omogućio nikakvu vrstu dijaloga, a sada bi da bude nagrađen ili pomilovan mogućnošću da s nama razgovara. E pa, neće moći. To što je posejao sada žanje

Ovi izbori nisu izbori o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, Kosovu i Metohiji, gej brakovima, poreskoj politici ili bilo kom drugom pojedinačnom političkom pitanju. Iako stranke na marginama političke moći pokušavaju da nametnu ove teme, u središtu predstojećeg političkog izbora nalazi se mnogo jednostavnija dilema: promena ili očuvanje postojećeg poretka. Već duže od godinu dana, istraživanja pokazuju da je to osnovna dilema koja se nalazi na glasačkom listiću
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve