
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH, na zahtev Rusije, najverovatnije biti održana 30. aprila.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH.
„I najverovatnije kako stvari stoje od noćas, pošto je Slovenija to osporavala, Malta traži zatvorenu sednicu, da li će biti, neće biti, pošto ima i redovna sednica. U maju se očekuje redovna sednica Saveta bezbednosti o BiH“, rekao je Dačić za TV Prva.

Željka Cvijanović traži da se video-linkom obrati na sednici SB UN o BiH
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović zvanično je zatražila obraćanje u Savetu bezbednosti UN i, prema prvim informacijama, sednica će biti održana u utorak, 30. aprila, potvrđeno je za RTRS-u u Kabinetu srpskog člana Predsedništva.
Iz Kabineta Željke Cvijanović su rekli da srpska članica Predsedništva nije zatražila vizu, jer je prekratko vreme za propisani rok, a datum održavanja sednice do sinoć nije bio poznat.
„Zbog toga će se srpski član Predsjedništva na sjednici obratiti putem video-linka“, potvrdili su iz Kabineta srpskog člana Predsedništva BiH.

Kampanja protiv rezolucije
Podsetimo, Vlasti Srbije vode intenzivnu kampanju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.
U danima dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u UN lobirao među zemljama da glasaju protiv rezolucije, civilni sektor u Srbiji, međutim, poziva vlasti da podrže taj dokument.
Rezolucija o Međunarodnom danu sećanja i obeležavanja genocida u Srebrenici trebalo bi da se nađe na glasanju pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija početkom maja.
U Nacrtu rezolucije se, pored ostalog, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistvo oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.
Zvanični Beograd se protivi njenom usvajanju.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve