Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH, na zahtev Rusije, najverovatnije biti održana 30. aprila.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH.
„I najverovatnije kako stvari stoje od noćas, pošto je Slovenija to osporavala, Malta traži zatvorenu sednicu, da li će biti, neće biti, pošto ima i redovna sednica. U maju se očekuje redovna sednica Saveta bezbednosti o BiH“, rekao je Dačić za TV Prva.
Željka Cvijanović traži da se video-linkom obrati na sednici SB UN o BiH
Srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović zvanično je zatražila obraćanje u Savetu bezbednosti UN i, prema prvim informacijama, sednica će biti održana u utorak, 30. aprila, potvrđeno je za RTRS-u u Kabinetu srpskog člana Predsedništva.
Iz Kabineta Željke Cvijanović su rekli da srpska članica Predsedništva nije zatražila vizu, jer je prekratko vreme za propisani rok, a datum održavanja sednice do sinoć nije bio poznat.
„Zbog toga će se srpski član Predsjedništva na sjednici obratiti putem video-linka“, potvrdili su iz Kabineta srpskog člana Predsedništva BiH.
Foto: AP Photo/Kemal SoftićPotočari: Groblje žrtava pokolja u Srebrenici
U danima dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u UN lobirao među zemljama da glasaju protiv rezolucije, civilni sektor u Srbiji, međutim, poziva vlasti da podrže taj dokument.
Rezolucija o Međunarodnom danu sećanja i obeležavanja genocida u Srebrenici trebalo bi da se nađe na glasanju pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija početkom maja.
U Nacrtu rezolucije se, pored ostalog, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistvo oko 8.000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako su predmeti sklanjani od kontrole, istrage usmeravane prema građanima koji su tražili zaštitu, a tužioci ostajali bez odgovora policije? Branko Stamenković govori o nalazima komisije Vrhovnog javnog tužilaštva, odgovornosti svojih kolega i tome šta je potrebno da institucije ponovo rade po zakonu
Ko sada odlučuje o Vladi i programu, plenumi ili poslanici? O tome u Studentskom pokretu i među ljudima sa liste postoje različita viđenja, ali se traži srednje rešenje, saznaje “Vreme”. Kako god bilo, program na preko hiljadu stranica već postoji
“Osnovni prioritet nove vlade treba da bude očuvanje zaposlenosti i rast standarda stanovništva. I to uopšte neće biti lako ostvarivo jer ćemo imati pad zaposlenosti u klijentelističkim firmama koje su sarađivale sa bivšim režimom. Neke će se zatvoriti, ali je tu važno što će mnogi ljudi ostati bez posla. U slučaju velikih privatnih preduzeća koja imaju teškoća, vlada treba da se anagažuje da te firme preuzmu bolji vlasnici kako bi se sačuvale hiljade radnih mesta. Taj slučaj ćemo imati već sa firmama Davora Macure, među kojima je i ‘Idea’”
Koliko novca iz Plana rasta je za nas nepovratno izgubljeno, koliko je zaleđeno i koliko nas još čeka? Šta Srbija treba da uradi da bi ta evropska sredstva dobila i šta od toga imaju građani? Smeši li se novo poglavlje u odnosima Brisel–Beograd
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.