Bivšem julovskom direktoru, a bo’me i visokom funkcioneru, nije jasno šta radnici hoće štrajkom, pogotovu sve to samoupravljanje, kad kod njega ima puno da se radi za male pare. Zato zahtev za poništenje privatizacije smatra napadom na novu vlast, ustavno uređenje i bezbednost države
UZOR ZA UGLED: Predrag Savić
Predrag Savić je, vele, postao direktor modne konfekcije Uzor početkom devedesetih, bolje rečeno početkom rata u Bosni. Stig’o iz Bosne, iz Zvornika, da brani i oporavlja srpsku privredu. U to vreme bio uspešan, biće i zato što je bio visoki funkcioner JUL-a, republički poslanik, iz firme mu uspešno nije izlazio Milovan Bojić, naročito, bilo i Leposave Milićević, a i drugarica Mira više puta najavljivana.
Onda došao oktobar 2000, drug Predrag, nije takoreći, oteran, uz kilo krivičnih prijava za razne zloupotrebe. Onda došao decembar 2002, Savić, tačnije supruga Ljiljana, učestvuje na aukciji i kupuje bivšu firmu. Malo je reći da se celo Valjevo diglo, Otpor, DSS, G17 plus, zar i to da se desi, ima li većeg šamara demokratiji, da se julovac vrati na mesto „zločina“… Savić je, pošto od kilo prijava nije bilo ništa i pošto se, jašta nego kako vele, našao s Batićem, na sve odgovorio rečima da ga politika ne interesuje, sad je biznismen.
Onda došlo ovo vreme, radnici se digli, pod komandom ASNS-a, sindikatom bivšeg ministra za rad Milovanovića, i traže poništenje privatizacije, jer Savić ne ispunjava nikakve obaveze, traže „rad i plate, i da se tretiraju kao ljudi, a ne kao životinje“. Savić ne razume o čemu se tu radi, sve uradio u skladu sa zakonom, ispoštovao sve obaveze, neustavne i nezakonite zahteve za rušenje privatizacije smatra ne samo napadom na preduzeće nego i napadom na državu i novu vlast, što se može tretirati i kao krivično delo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti države.
NOTORNEGLUPOSTI: Ajd’ u Uzor, na kapiji privatno obezbeđenje, iza, uglavnom, radnice, Savić prihvata razgovor s novinarom. Otključaše kapiju, otključaše upravnu zgradu, sekretarica za javiti se, kod nje jedan što se piše direktor, predstavlja se, Slobodan, iza vrata, na kojima piše „direktor“, Predrag Savić, podašišan i glanc nov. Kancelarija za sesti, sednemo, Savić bosanski neposredan predstavlja funkciju, predsednik Upravnog odbora, odma’ da kaže, neće da se eksponira, ali, ovo su gluposti, notorne gluposti, štrajk je nezakonit, i po proceduri i po zahtevima. Traže poništenje privatizacije, on za to nije nadležan, nije uplaćivao penziono, bolovanje, nema komentar, gluposti. Kakav prekovremeni rad, kakav topli obrok, toga nema, po zakonu. Nije mu jasno, kakav je to komunizam u radničkim glavama, pa to samoupravljanje, nije u stanju da se nosi s tim, čist komunizam.
Pa situacija ozbiljna, teške su tržišne okolnosti, bez rada firmi ne gine stečaj, tekstilna je to grana. U ovoj grani trenutno ne postoji bolja firma od Uzora, ali ovo je niskoakumulativna grana, mora mnogo da se radi za male pare. Dodaje i da je niska cena rada, tzv. lon poslovi (šivenje za strane firme), 90 odsto prihoda ide na plate i doprinose. A plate svakog 15-og, po osnovu cene sata rada, sve po ugovoru, sat 40–42 dinara, vadi digitron, 184 puta 40 jednako 7360, to ako se ostvari norma, može više, a može i manje, ne pravi on normu, pa gomila ima platu i preko 10.000 dinara…
Ma štrajk nema veze sa socijalnim zahtevima, to organizov’o ASNS, radnici nemaju pojma o čemu se tu radi, odma’ izašli na ulicu, digli buku, okreću državu protiv njega, ne razume. Pa taj ASNS im je prodao ugalj po 1600 dinara, a u „Kolubari“ 680, kupio 200 tona za firmu, nije hteo da plati po 1600, lopovluk. Kad nije hteo da plati, rekli da će da sruše privatizaciju, da je lopovluk rek’o potpredsedniku ASNS-a Đokoviću, i odma’ štrajk. Ma slali mu inspektore da utvrde da li je štrajk zakonit, četiri inspektora pisala šest sati, deset puta ih zvala Božićka iz ministarstva i govorila šta da rade, i predstavnik ASNS-a bio na vezi, zato je napisao krivičnu prijavu protiv Vere Božić Trefart, ona je u Ministarstvu za rad ostala Milovanovićev kadar. Ma štrajk nezakonit, ali nema rešenja iz Ministarstva. Šta da se radi, neka se vrate na posao, odustanu od gluposti, pa će razgovaraju ako ima problema.
CU, KOJEZNAČIJOK: A šta je s krivičnim prijavama protiv njega, pošto su radnici posetili i sud, gde im je rečeno da su prijave za zloupotrebu službenog položaja, dok je bio julovski direktor, tek posle dve godine stigle u sud. Ma kakvi, gluposti, protiv koga to nema, optužnica od ničega, slao oca u banju, ma budalaštine, treba da ga osude a pametno posluje, njega, a izveo firmu iz najgoreg vremena, ma ne komentariše. A da nije zaturanje prijava, ko što vele, zato što se naš’o s Batićem, koje, cu, što bi moglo biti jok, budalaštine, u politici vlada populizam, i on nema veze s tim… Ništa mu nije jasno, ma oko štrajka, ako su radnici nezadovoljni, valjda menjaju firmu, a ne gazdu.
Obezbeđenje otključa vrata, izađosmo, uđoše predstavnici radnika na pregovore, zaključaše. Nedugo, kolona radnika glavnom ulicom, u stroju, po propisu, levom stranom, napred zastava ASNS-a, transparent „Go si došao, go ćeš i otići“, pozadi transparenata još. S desne strane kolone, reklo bi se rukovodi, Milica Lazić iz Okružnog odbora sindikata. Pregovori nisu doneli ništa, govorili samo o uplatama za penziono, Savić rekao da je sve uplatio i optužio penzioni fond. Jedini zahtev je poništenje privatizacije, ali je navedeno i zbog čega, sve je dokumentovano, kolike su plate, manje od zagarantovanih zarada, da ne plaća bolovanje, šalje na čekanje bez rešenja… Obratili se svima, premijeru, Agenciji za privatizaciju, niko se ne javlja, ni DSS ni G17 plus, jedino Ministarstvo za rad poslalo inspektore, čekaju rešenje. Štrajk zakonski najavljen, pet dana unapred, niko nije hteo da primi, pa zalepili na oglasnu tablu, Savić ga skinuo posle dva dana, zaveo pod tim datumom, i sad kaže nezakonski, a sve po zakonu. A da sindikat zloupotrebljava radnike zbog „nesporazuma“ sa direktorom oko uglja? Ugalj je bio 1600 dinara, tu cena stovarišta, prevoza cenu odredila centrala. Savić nije ispoštovao dogovor sa sindikatom, da neće otpuštati radnike, prvog dana ove godine otpustio 33 radnika. Šta dalje, s njim nema dogovora, čekaju izveštaje nadležnih službi, ako treba krenuće u blokade.
A kakve su plate, ima li, je l’ tačno, kao što Savić kaže, da gomila ima preko 10.000 dinara. Odgovara jedna sa čela kolone, nije tačno, njen primer, imala prekovremene sate, non-stop se radi, 7100, a gde su oni koji nemaju prekovremene sate, to nije za čoveka…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči
Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju
Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade
Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Vlast i dalje računa na strah, kontrolu medija i sukob sa političkim protivnicima, dok Studentski pokret pokušava da nametne drugačiji jezik političke mobilizacije. Šta se promenilo u izbornim kampanjama u Srbiji od 1990. godine i da li su stari modeli izgubili moć da ubede birače
Razgovarao je sa kamenom za kupus i fotografijom Ilije Srdanovića. Požar u Niškoj tvrđavi proglasio je za delo veštačke inteligencije. Pohvalio se da mu ne bi bilo prvi put da nekom otima pištolj iz ruku
Režim neće da otvori biračka mesta u inostranstvu i tera ljude da glasaju – noću! Odsecanjem velikog broja birača, izbori su već sada i zvanično neregularni
Predstavnici bivšeg predsednika Srbije u dosadašnje dve TV debate na N1 su se dokazivali u tome ko će biti dostojan proslavljenog naprednjačkog bukača Vladimira Orlića. Nisu došli da razgovaraju, nego na verbalnu šutku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.