Bivšem julovskom direktoru, a bo’me i visokom funkcioneru, nije jasno šta radnici hoće štrajkom, pogotovu sve to samoupravljanje, kad kod njega ima puno da se radi za male pare. Zato zahtev za poništenje privatizacije smatra napadom na novu vlast, ustavno uređenje i bezbednost države
UZOR ZA UGLED: Predrag Savić
Predrag Savić je, vele, postao direktor modne konfekcije Uzor početkom devedesetih, bolje rečeno početkom rata u Bosni. Stig’o iz Bosne, iz Zvornika, da brani i oporavlja srpsku privredu. U to vreme bio uspešan, biće i zato što je bio visoki funkcioner JUL-a, republički poslanik, iz firme mu uspešno nije izlazio Milovan Bojić, naročito, bilo i Leposave Milićević, a i drugarica Mira više puta najavljivana.
Onda došao oktobar 2000, drug Predrag, nije takoreći, oteran, uz kilo krivičnih prijava za razne zloupotrebe. Onda došao decembar 2002, Savić, tačnije supruga Ljiljana, učestvuje na aukciji i kupuje bivšu firmu. Malo je reći da se celo Valjevo diglo, Otpor, DSS, G17 plus, zar i to da se desi, ima li većeg šamara demokratiji, da se julovac vrati na mesto „zločina“… Savić je, pošto od kilo prijava nije bilo ništa i pošto se, jašta nego kako vele, našao s Batićem, na sve odgovorio rečima da ga politika ne interesuje, sad je biznismen.
Onda došlo ovo vreme, radnici se digli, pod komandom ASNS-a, sindikatom bivšeg ministra za rad Milovanovića, i traže poništenje privatizacije, jer Savić ne ispunjava nikakve obaveze, traže „rad i plate, i da se tretiraju kao ljudi, a ne kao životinje“. Savić ne razume o čemu se tu radi, sve uradio u skladu sa zakonom, ispoštovao sve obaveze, neustavne i nezakonite zahteve za rušenje privatizacije smatra ne samo napadom na preduzeće nego i napadom na državu i novu vlast, što se može tretirati i kao krivično delo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti države.
NOTORNEGLUPOSTI: Ajd’ u Uzor, na kapiji privatno obezbeđenje, iza, uglavnom, radnice, Savić prihvata razgovor s novinarom. Otključaše kapiju, otključaše upravnu zgradu, sekretarica za javiti se, kod nje jedan što se piše direktor, predstavlja se, Slobodan, iza vrata, na kojima piše „direktor“, Predrag Savić, podašišan i glanc nov. Kancelarija za sesti, sednemo, Savić bosanski neposredan predstavlja funkciju, predsednik Upravnog odbora, odma’ da kaže, neće da se eksponira, ali, ovo su gluposti, notorne gluposti, štrajk je nezakonit, i po proceduri i po zahtevima. Traže poništenje privatizacije, on za to nije nadležan, nije uplaćivao penziono, bolovanje, nema komentar, gluposti. Kakav prekovremeni rad, kakav topli obrok, toga nema, po zakonu. Nije mu jasno, kakav je to komunizam u radničkim glavama, pa to samoupravljanje, nije u stanju da se nosi s tim, čist komunizam.
Pa situacija ozbiljna, teške su tržišne okolnosti, bez rada firmi ne gine stečaj, tekstilna je to grana. U ovoj grani trenutno ne postoji bolja firma od Uzora, ali ovo je niskoakumulativna grana, mora mnogo da se radi za male pare. Dodaje i da je niska cena rada, tzv. lon poslovi (šivenje za strane firme), 90 odsto prihoda ide na plate i doprinose. A plate svakog 15-og, po osnovu cene sata rada, sve po ugovoru, sat 40–42 dinara, vadi digitron, 184 puta 40 jednako 7360, to ako se ostvari norma, može više, a može i manje, ne pravi on normu, pa gomila ima platu i preko 10.000 dinara…
Ma štrajk nema veze sa socijalnim zahtevima, to organizov’o ASNS, radnici nemaju pojma o čemu se tu radi, odma’ izašli na ulicu, digli buku, okreću državu protiv njega, ne razume. Pa taj ASNS im je prodao ugalj po 1600 dinara, a u „Kolubari“ 680, kupio 200 tona za firmu, nije hteo da plati po 1600, lopovluk. Kad nije hteo da plati, rekli da će da sruše privatizaciju, da je lopovluk rek’o potpredsedniku ASNS-a Đokoviću, i odma’ štrajk. Ma slali mu inspektore da utvrde da li je štrajk zakonit, četiri inspektora pisala šest sati, deset puta ih zvala Božićka iz ministarstva i govorila šta da rade, i predstavnik ASNS-a bio na vezi, zato je napisao krivičnu prijavu protiv Vere Božić Trefart, ona je u Ministarstvu za rad ostala Milovanovićev kadar. Ma štrajk nezakonit, ali nema rešenja iz Ministarstva. Šta da se radi, neka se vrate na posao, odustanu od gluposti, pa će razgovaraju ako ima problema.
CU, KOJEZNAČIJOK: A šta je s krivičnim prijavama protiv njega, pošto su radnici posetili i sud, gde im je rečeno da su prijave za zloupotrebu službenog položaja, dok je bio julovski direktor, tek posle dve godine stigle u sud. Ma kakvi, gluposti, protiv koga to nema, optužnica od ničega, slao oca u banju, ma budalaštine, treba da ga osude a pametno posluje, njega, a izveo firmu iz najgoreg vremena, ma ne komentariše. A da nije zaturanje prijava, ko što vele, zato što se naš’o s Batićem, koje, cu, što bi moglo biti jok, budalaštine, u politici vlada populizam, i on nema veze s tim… Ništa mu nije jasno, ma oko štrajka, ako su radnici nezadovoljni, valjda menjaju firmu, a ne gazdu.
Obezbeđenje otključa vrata, izađosmo, uđoše predstavnici radnika na pregovore, zaključaše. Nedugo, kolona radnika glavnom ulicom, u stroju, po propisu, levom stranom, napred zastava ASNS-a, transparent „Go si došao, go ćeš i otići“, pozadi transparenata još. S desne strane kolone, reklo bi se rukovodi, Milica Lazić iz Okružnog odbora sindikata. Pregovori nisu doneli ništa, govorili samo o uplatama za penziono, Savić rekao da je sve uplatio i optužio penzioni fond. Jedini zahtev je poništenje privatizacije, ali je navedeno i zbog čega, sve je dokumentovano, kolike su plate, manje od zagarantovanih zarada, da ne plaća bolovanje, šalje na čekanje bez rešenja… Obratili se svima, premijeru, Agenciji za privatizaciju, niko se ne javlja, ni DSS ni G17 plus, jedino Ministarstvo za rad poslalo inspektore, čekaju rešenje. Štrajk zakonski najavljen, pet dana unapred, niko nije hteo da primi, pa zalepili na oglasnu tablu, Savić ga skinuo posle dva dana, zaveo pod tim datumom, i sad kaže nezakonski, a sve po zakonu. A da sindikat zloupotrebljava radnike zbog „nesporazuma“ sa direktorom oko uglja? Ugalj je bio 1600 dinara, tu cena stovarišta, prevoza cenu odredila centrala. Savić nije ispoštovao dogovor sa sindikatom, da neće otpuštati radnike, prvog dana ove godine otpustio 33 radnika. Šta dalje, s njim nema dogovora, čekaju izveštaje nadležnih službi, ako treba krenuće u blokade.
A kakve su plate, ima li, je l’ tačno, kao što Savić kaže, da gomila ima preko 10.000 dinara. Odgovara jedna sa čela kolone, nije tačno, njen primer, imala prekovremene sate, non-stop se radi, 7100, a gde su oni koji nemaju prekovremene sate, to nije za čoveka…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!