Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija
Nakon sedam sati razgovora o zapadnom Balkanu, Savet ministara Evropske Unije odložio je odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom za 9. decembar. Očekuje se da će datum početka pregovora biti između marta i juna naredne godine. Dnevni list „Vijesti“ procenjuje da je mogućnost dobijanja zelenog svetla otvorena iako je podrška Podgorici mlaka. Bivšu jugoslovensku republiku najviše koči francusko „non“. Baš zato, prema pisanju tamošnjih medija, jun 2012. deluje kao mogući početak s obzirom na to da će u maju biti završeni francuski izbori. Iz Pariza će, potom, moći da klimnu glavom bez straha da će razgneviti svoje birače koji su protiv proširenja EU. Još ranije je francuska vlada saopštila da bi otvaranje pregovora sa Crnom Gorom u decembru bilo preuranjeno, a otpravnik poslova u francuskoj ambasadi u Podgorici Žerom Kel izjavio je da bi se tom pitanju trebalo vratiti sredinom 2012, „shodno rezultatima vezanim za efektivno sprovođenje reformi u zemlji, posebno u oblasti jačanja vladavine prava“. Nekoliko prethodnih dana govorilo se o francusko–nemačkom otporu, a podgorički mediji su pisali o postojanju zajedničkog „neformalnog dokumenta“ koji je bio „protiv“ Crne Gore. Početkom decembra, nemački Bundestag je ipak usvojio predlog kojim se podržava preporuka Evropske komisije o otpočinjanju pregovora sa CG.
foto: tanjugZADOVOLJAN URAĐENIM KOD KUĆE: Milo Đukanović
Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini „krivac“ je Evropska unija. U zaključcima koje je doneo Savet ministara stoji da je susedna Crna Gora ostvarila visok nivo kriterijuma za članstvo, kao da je nastavila „glatko da ispunjava obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“. No, Savet podseća da će potpuno sprovođenje reformi, pogotovo u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala biti od suštinske važnosti u daljim razgovorima. Ili, kako je izjavio nemački ministar Verner Hojer, oko Crne Gore je „manje–više“ postignut konsenzus o počinjanju pregovora o članstvu, ali se navedenim problemima treba pozabaviti odmah kako „ne bismo na kraju bili iznenađeni.“
Osim čekanja datuma iz EU, Crnu Goru ovih dana potresa afera za koju vlast tvrdi da je tempirana baš da bi osujetila lepe vesti iz Evropske unije. Naime, opozicioni list „Dan“ objavio je telefonski listing Darka Šarića, odbeglog narko-bosa, u kom se vidi da se on u nekoliko navrata tokom 2008. čuo sa premijerom Igorom Lukšićem kao i ministrom spoljnih poslova CG Milanom Roćenom. Ubrzo su crnogorski zvaničnici odbacili optužbe, tvrdeći da nisu „komunicirali sa državljaninom Srbije crnogorskog porijekla Darkom Šarićem“. Glavne vesti u crnogorskim medijima prethodna dva dana ticale su se utvrđivanja verodostojnosti listinga, da li je pravi, da li je falsifikat ili je reč o prvobitno autentičnom dokumentu na koji su, međutim, dopisana imena crnogorskih političara. I dok postaje sve izvesnije da je, makar sudeći po zvaničnim izjavama koje stižu iz različitih crnogorskih institucija, a i samog Telekoma, reč o polufalsifikatu, odnosno da je listing dopisan, crnogorski političari čekajući 9. decembar, tvrde da je sve što se događalo prethodnih dana usmereno protiv crnogorskog puta u EU, puta za koji smatraju da su ga zdušno zaslužili.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!