Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija
Nakon sedam sati razgovora o zapadnom Balkanu, Savet ministara Evropske Unije odložio je odluku o otvaranju pregovora sa Crnom Gorom za 9. decembar. Očekuje se da će datum početka pregovora biti između marta i juna naredne godine. Dnevni list „Vijesti“ procenjuje da je mogućnost dobijanja zelenog svetla otvorena iako je podrška Podgorici mlaka. Bivšu jugoslovensku republiku najviše koči francusko „non“. Baš zato, prema pisanju tamošnjih medija, jun 2012. deluje kao mogući početak s obzirom na to da će u maju biti završeni francuski izbori. Iz Pariza će, potom, moći da klimnu glavom bez straha da će razgneviti svoje birače koji su protiv proširenja EU. Još ranije je francuska vlada saopštila da bi otvaranje pregovora sa Crnom Gorom u decembru bilo preuranjeno, a otpravnik poslova u francuskoj ambasadi u Podgorici Žerom Kel izjavio je da bi se tom pitanju trebalo vratiti sredinom 2012, „shodno rezultatima vezanim za efektivno sprovođenje reformi u zemlji, posebno u oblasti jačanja vladavine prava“. Nekoliko prethodnih dana govorilo se o francusko–nemačkom otporu, a podgorički mediji su pisali o postojanju zajedničkog „neformalnog dokumenta“ koji je bio „protiv“ Crne Gore. Početkom decembra, nemački Bundestag je ipak usvojio predlog kojim se podržava preporuka Evropske komisije o otpočinjanju pregovora sa CG.
foto: tanjugZADOVOLJAN URAĐENIM KOD KUĆE: Milo Đukanović
Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini „krivac“ je Evropska unija. U zaključcima koje je doneo Savet ministara stoji da je susedna Crna Gora ostvarila visok nivo kriterijuma za članstvo, kao da je nastavila „glatko da ispunjava obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju“. No, Savet podseća da će potpuno sprovođenje reformi, pogotovo u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala biti od suštinske važnosti u daljim razgovorima. Ili, kako je izjavio nemački ministar Verner Hojer, oko Crne Gore je „manje–više“ postignut konsenzus o počinjanju pregovora o članstvu, ali se navedenim problemima treba pozabaviti odmah kako „ne bismo na kraju bili iznenađeni.“
Osim čekanja datuma iz EU, Crnu Goru ovih dana potresa afera za koju vlast tvrdi da je tempirana baš da bi osujetila lepe vesti iz Evropske unije. Naime, opozicioni list „Dan“ objavio je telefonski listing Darka Šarića, odbeglog narko-bosa, u kom se vidi da se on u nekoliko navrata tokom 2008. čuo sa premijerom Igorom Lukšićem kao i ministrom spoljnih poslova CG Milanom Roćenom. Ubrzo su crnogorski zvaničnici odbacili optužbe, tvrdeći da nisu „komunicirali sa državljaninom Srbije crnogorskog porijekla Darkom Šarićem“. Glavne vesti u crnogorskim medijima prethodna dva dana ticale su se utvrđivanja verodostojnosti listinga, da li je pravi, da li je falsifikat ili je reč o prvobitno autentičnom dokumentu na koji su, međutim, dopisana imena crnogorskih političara. I dok postaje sve izvesnije da je, makar sudeći po zvaničnim izjavama koje stižu iz različitih crnogorskih institucija, a i samog Telekoma, reč o polufalsifikatu, odnosno da je listing dopisan, crnogorski političari čekajući 9. decembar, tvrde da je sve što se događalo prethodnih dana usmereno protiv crnogorskog puta u EU, puta za koji smatraju da su ga zdušno zaslužili.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Znamo, sasvim dobro, s kim smo živeli. Znamo odlično ko je Teofil i znamo odlično šta je Teofil nama. A opet, posle svega, to ne možemo znati. Isuviše smo bili blizu, isuviše je veliki da bismo ga, odavde i sada, obuhvatili pogledom
Rekao sam mu, tada u “Imperijalu”, da sam dugo mislio kako je Teofil Pančić pseudonim. Ovoga jutra, prvog kojemu zora sviće bez Teofila, čini mi se da bi zapravo bilo bolje da je moglo tako i da se može živjeti bez tijela, samo u knjigama i u pozorišnim predstavama, u filmovima i stripovima, s Oljom i među prijateljima, u novinskim tekstovima, jer su s tijelom nailazili samo neki sumorni i žalosni problemi. Tijelo je stradavalo od onog što se zbivalo oko njega
U noći u kojoj pišem ove redove, onoj sa prvog martovskog četvrtka na petak, ostajem bez adrese iz naslova. Ponoć već je uveliko otkucala, nikoga odavno nema ni na trećem ni na četvrtom spratu Mišarske 12-14, samo noćni portir dole drema i pita se kad li će onaj kosmati ludak poći na počinak. A ja sam još tu jer ovi redovi samo tu mogu i moraju nastati, u poslednjem trenutku u kojem kuca već opako ranjeno, ali još živo srce moje Mišarske
Što duže traje studentska i narodna buna, to se više nameće pitanje da li će zahtevi postati „političkiji“ – recimo, prelazna vlada i pošteni izbori. Ali rastu i šanse za međusobice i zađevice, koje su siguran recept za kraj protesta
Ministar kulture Nikola Selaković je bio svestan pištaljki pod svojim prozorom. Kao što su i kulturnjaci u blokadi njegovog Ministarstva videli da ih sa prozora tog istog Ministarstva ljudi pozdravljaju. Delovali su složno, da su na istoj strani. Selaković je bio sam.
Studenti su shvatili da se odvija borba za značenja, u kojoj se jedno ime ne pominje: ime diktatora. Jer, da se to ime pojavilo u njihovim zahtevima ono bi „pojelo“ same zahteve
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!