Građanstvo je pošteno upoznato s činjenicom da se u naredne tri-četiri godine ne valja nadati ukidanju restrikcija električne energije. Isto tako, da će ona od oktobra poskupeti za daljih četrdeset-i-kusur odsto
STIŽU DONATORI: Švajcarski predsednik Moric Lojenberger u Obrenovcu
Ima još jedna vest u vezi sa strujom i parama: nove vlasti vraćaju TV taksu na električno brojilo, pre neku nedelju na brzaka ukinutu u smislu ispunjavanja predizbornih obećanja. Sve zvuči nekako isto, mada sad u drugom pakovanju. Ali, po analogiji s narodnom mudrošću da su u mraku sve žene iste, razlika u pakovanju slabo se uočava. Mrak je.
Ova isključenja počela su 24. maja kvarom obrenovačke TE „Nikola Tesla“. Od tada do danas nagledali smo se progorelih ložišta, iskrivljenih i izjedenih lopatica turbina, radnika na danonoćnim popravkama i naslušali se izjava, hidroloških i meteoroloških izveštaja, prognoza i očekivanja. Potrošači su rutinski podeljeni u grupe – kao da su oboleli od „sramnih bolesti“ – pa se, opet, navikavaju na isključenja.
Prve izjave bile su optimistične: restrikcije će trajati dan-dva, do popravke kvarova. Dugoročnije, odmah su najavljene i restrikcije tokom letnjih meseci. Usput je upućen apel potrošačima da namire račune za već potrošenu energiju jer, po rečima Dimitrija Vukčevića, zamenika republičkog ministra za energetiku, „postoji trend neplaćanja električne energije“. Vlada traži način za pomoć domaćinstvima koja nemaju para da račune plate, kao i za sve koji budu dokazali na adekvatan način da sa grejanja na struju prelaze na ugalj ili neko drugo gorivo.
Ministar energetike Goran Novaković potom objašnjava da su restrikcije samo jednim delom posledica kvara, a drugim delom idu na račun tekućih remonta. Generalni direktor obrenovačke termoelektrane Boško Buha tvrdi da se ovakve situacije dešavaju retko, ali se dešavaju: „Uzrok je neadekvatno održavanje opreme u prethodnom periodu. Praktično, nismo imali remonte u prethodnih deset godina.“ Istina, ali priča o restrikcijama, havarijskim isključenjima i uopšte manjku struje mnogo je starija – kao i one o nestašicama kafe, cigareta, ulja, šećera… Još 1984. neki Slovenci prošli su autoputem kroz Beograd, ne primećujući ga u jednom od tadašnjih planskih mrakova. Deset godina kasnije, ondašnji prestonički gradonačelnik Nebojša Čović optuživao je Elektrodistribuciju za sabotažu u cilju rušenja (Miloševićevog) režima. Sećate se? Stanovnici prigradskih naselja blokirali su Mladenovački put zbog sedmodnevnog mraka, na zgradu „Elektrovojvodine“ bačena je kašikara, Nenad Čanak tvrdio je da struje nema zato što se izvozi u Makedoniju, „da bi železara Skoplje odrađivala posao za železaru Smederevo i tako se kupovao socijalni mir u tom velikom kolektivu“. Prigradske Nišlije su zapaljenim gumama blokirale saobraćaj prema centru grada, dok je legendarni gradonačelnik Mile Ilić optužio Elektroprivredu jer se „ove redukcije mogu smatrati i pokušajem rušenja Socijalističke partije Srbije, pošto Niš nijednog trenutka nije prekoračio dozvoljenu potrošnju električne energije“. I tako dalje, i tome slično.
I ovog puta su sumnje u „izvoz struje“ demantovane; nešto zimus pozajmljivane električne energije vraća se Grčkoj, da bi se ove zime opet moglo ponovo zajmiti. Prognoze sušnog leta razlog su za štednju vode u akumulacijama. Prema izjavi Dragana Vignjevića, glavnog dispečera Elektroprivrede Srbije, one neće biti korišćene do jeseni, „osim u slučaju velikih poremećaja“. Zamenik republičkog ministra energetike Dimitrije Vukčević odbio je da komentariše tvrdnju Narodne stranke Pravda da vlada tajno pregovara o gradnji dve nuklearne elektrane. „Pa, ja ništa o tome ne znam, a s obzirom na to da sam po struci nuklearni fizičar, a i zamenik ministra energetike, mislim da bi upravo sa Ministarstvom trebalo prvo da se razgovara o tome, tako da verujem da su za sada samo priče. Nisu mi poznati razlozi iz kojih se takvo obaveštenje pojavilo, tako da ne mogu da komentarišem“, izjavio je za Radio B92.
I tako, restrikcije se nastavljaju do daljeg. Nove vlasti, čini se, pokušavaju da građanima prikažu ne mnogo ulepšanu i ne mnogo obećavajuću sliku stvarnog stanja. Ipak, u tome čine bar jednu nedopustivu grešku: pozivanje na neospornu činjenicu da je bivši režim ruinirao sve, pa i elektroprivredu, postaje neukusno i sve neukusnije. Građani to znaju i zbog toga su, uostalom, glasali za opoziciju. Ona je, godinama se pripremajući da preuzme vlast, valjda planirala sopstvene poteze i programe sanacije uništenog. Otuda sinhrono, pa bilo i slučajno, isključivanje struje i priče o tome kako njena cena nije ni blizu svetskoj zvuči licemerno. I u Kaliforniji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!