Građanstvo je pošteno upoznato s činjenicom da se u naredne tri-četiri godine ne valja nadati ukidanju restrikcija električne energije. Isto tako, da će ona od oktobra poskupeti za daljih četrdeset-i-kusur odsto
STIŽU DONATORI: Švajcarski predsednik Moric Lojenberger u Obrenovcu
Ima još jedna vest u vezi sa strujom i parama: nove vlasti vraćaju TV taksu na električno brojilo, pre neku nedelju na brzaka ukinutu u smislu ispunjavanja predizbornih obećanja. Sve zvuči nekako isto, mada sad u drugom pakovanju. Ali, po analogiji s narodnom mudrošću da su u mraku sve žene iste, razlika u pakovanju slabo se uočava. Mrak je.
Ova isključenja počela su 24. maja kvarom obrenovačke TE „Nikola Tesla“. Od tada do danas nagledali smo se progorelih ložišta, iskrivljenih i izjedenih lopatica turbina, radnika na danonoćnim popravkama i naslušali se izjava, hidroloških i meteoroloških izveštaja, prognoza i očekivanja. Potrošači su rutinski podeljeni u grupe – kao da su oboleli od „sramnih bolesti“ – pa se, opet, navikavaju na isključenja.
Prve izjave bile su optimistične: restrikcije će trajati dan-dva, do popravke kvarova. Dugoročnije, odmah su najavljene i restrikcije tokom letnjih meseci. Usput je upućen apel potrošačima da namire račune za već potrošenu energiju jer, po rečima Dimitrija Vukčevića, zamenika republičkog ministra za energetiku, „postoji trend neplaćanja električne energije“. Vlada traži način za pomoć domaćinstvima koja nemaju para da račune plate, kao i za sve koji budu dokazali na adekvatan način da sa grejanja na struju prelaze na ugalj ili neko drugo gorivo.
Ministar energetike Goran Novaković potom objašnjava da su restrikcije samo jednim delom posledica kvara, a drugim delom idu na račun tekućih remonta. Generalni direktor obrenovačke termoelektrane Boško Buha tvrdi da se ovakve situacije dešavaju retko, ali se dešavaju: „Uzrok je neadekvatno održavanje opreme u prethodnom periodu. Praktično, nismo imali remonte u prethodnih deset godina.“ Istina, ali priča o restrikcijama, havarijskim isključenjima i uopšte manjku struje mnogo je starija – kao i one o nestašicama kafe, cigareta, ulja, šećera… Još 1984. neki Slovenci prošli su autoputem kroz Beograd, ne primećujući ga u jednom od tadašnjih planskih mrakova. Deset godina kasnije, ondašnji prestonički gradonačelnik Nebojša Čović optuživao je Elektrodistribuciju za sabotažu u cilju rušenja (Miloševićevog) režima. Sećate se? Stanovnici prigradskih naselja blokirali su Mladenovački put zbog sedmodnevnog mraka, na zgradu „Elektrovojvodine“ bačena je kašikara, Nenad Čanak tvrdio je da struje nema zato što se izvozi u Makedoniju, „da bi železara Skoplje odrađivala posao za železaru Smederevo i tako se kupovao socijalni mir u tom velikom kolektivu“. Prigradske Nišlije su zapaljenim gumama blokirale saobraćaj prema centru grada, dok je legendarni gradonačelnik Mile Ilić optužio Elektroprivredu jer se „ove redukcije mogu smatrati i pokušajem rušenja Socijalističke partije Srbije, pošto Niš nijednog trenutka nije prekoračio dozvoljenu potrošnju električne energije“. I tako dalje, i tome slično.
I ovog puta su sumnje u „izvoz struje“ demantovane; nešto zimus pozajmljivane električne energije vraća se Grčkoj, da bi se ove zime opet moglo ponovo zajmiti. Prognoze sušnog leta razlog su za štednju vode u akumulacijama. Prema izjavi Dragana Vignjevića, glavnog dispečera Elektroprivrede Srbije, one neće biti korišćene do jeseni, „osim u slučaju velikih poremećaja“. Zamenik republičkog ministra energetike Dimitrije Vukčević odbio je da komentariše tvrdnju Narodne stranke Pravda da vlada tajno pregovara o gradnji dve nuklearne elektrane. „Pa, ja ništa o tome ne znam, a s obzirom na to da sam po struci nuklearni fizičar, a i zamenik ministra energetike, mislim da bi upravo sa Ministarstvom trebalo prvo da se razgovara o tome, tako da verujem da su za sada samo priče. Nisu mi poznati razlozi iz kojih se takvo obaveštenje pojavilo, tako da ne mogu da komentarišem“, izjavio je za Radio B92.
I tako, restrikcije se nastavljaju do daljeg. Nove vlasti, čini se, pokušavaju da građanima prikažu ne mnogo ulepšanu i ne mnogo obećavajuću sliku stvarnog stanja. Ipak, u tome čine bar jednu nedopustivu grešku: pozivanje na neospornu činjenicu da je bivši režim ruinirao sve, pa i elektroprivredu, postaje neukusno i sve neukusnije. Građani to znaju i zbog toga su, uostalom, glasali za opoziciju. Ona je, godinama se pripremajući da preuzme vlast, valjda planirala sopstvene poteze i programe sanacije uništenog. Otuda sinhrono, pa bilo i slučajno, isključivanje struje i priče o tome kako njena cena nije ni blizu svetskoj zvuči licemerno. I u Kaliforniji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!