Građanstvo je pošteno upoznato s činjenicom da se u naredne tri-četiri godine ne valja nadati ukidanju restrikcija električne energije. Isto tako, da će ona od oktobra poskupeti za daljih četrdeset-i-kusur odsto
STIŽU DONATORI: Švajcarski predsednik Moric Lojenberger u Obrenovcu
Ima još jedna vest u vezi sa strujom i parama: nove vlasti vraćaju TV taksu na električno brojilo, pre neku nedelju na brzaka ukinutu u smislu ispunjavanja predizbornih obećanja. Sve zvuči nekako isto, mada sad u drugom pakovanju. Ali, po analogiji s narodnom mudrošću da su u mraku sve žene iste, razlika u pakovanju slabo se uočava. Mrak je.
Ova isključenja počela su 24. maja kvarom obrenovačke TE „Nikola Tesla“. Od tada do danas nagledali smo se progorelih ložišta, iskrivljenih i izjedenih lopatica turbina, radnika na danonoćnim popravkama i naslušali se izjava, hidroloških i meteoroloških izveštaja, prognoza i očekivanja. Potrošači su rutinski podeljeni u grupe – kao da su oboleli od „sramnih bolesti“ – pa se, opet, navikavaju na isključenja.
Prve izjave bile su optimistične: restrikcije će trajati dan-dva, do popravke kvarova. Dugoročnije, odmah su najavljene i restrikcije tokom letnjih meseci. Usput je upućen apel potrošačima da namire račune za već potrošenu energiju jer, po rečima Dimitrija Vukčevića, zamenika republičkog ministra za energetiku, „postoji trend neplaćanja električne energije“. Vlada traži način za pomoć domaćinstvima koja nemaju para da račune plate, kao i za sve koji budu dokazali na adekvatan način da sa grejanja na struju prelaze na ugalj ili neko drugo gorivo.
Ministar energetike Goran Novaković potom objašnjava da su restrikcije samo jednim delom posledica kvara, a drugim delom idu na račun tekućih remonta. Generalni direktor obrenovačke termoelektrane Boško Buha tvrdi da se ovakve situacije dešavaju retko, ali se dešavaju: „Uzrok je neadekvatno održavanje opreme u prethodnom periodu. Praktično, nismo imali remonte u prethodnih deset godina.“ Istina, ali priča o restrikcijama, havarijskim isključenjima i uopšte manjku struje mnogo je starija – kao i one o nestašicama kafe, cigareta, ulja, šećera… Još 1984. neki Slovenci prošli su autoputem kroz Beograd, ne primećujući ga u jednom od tadašnjih planskih mrakova. Deset godina kasnije, ondašnji prestonički gradonačelnik Nebojša Čović optuživao je Elektrodistribuciju za sabotažu u cilju rušenja (Miloševićevog) režima. Sećate se? Stanovnici prigradskih naselja blokirali su Mladenovački put zbog sedmodnevnog mraka, na zgradu „Elektrovojvodine“ bačena je kašikara, Nenad Čanak tvrdio je da struje nema zato što se izvozi u Makedoniju, „da bi železara Skoplje odrađivala posao za železaru Smederevo i tako se kupovao socijalni mir u tom velikom kolektivu“. Prigradske Nišlije su zapaljenim gumama blokirale saobraćaj prema centru grada, dok je legendarni gradonačelnik Mile Ilić optužio Elektroprivredu jer se „ove redukcije mogu smatrati i pokušajem rušenja Socijalističke partije Srbije, pošto Niš nijednog trenutka nije prekoračio dozvoljenu potrošnju električne energije“. I tako dalje, i tome slično.
I ovog puta su sumnje u „izvoz struje“ demantovane; nešto zimus pozajmljivane električne energije vraća se Grčkoj, da bi se ove zime opet moglo ponovo zajmiti. Prognoze sušnog leta razlog su za štednju vode u akumulacijama. Prema izjavi Dragana Vignjevića, glavnog dispečera Elektroprivrede Srbije, one neće biti korišćene do jeseni, „osim u slučaju velikih poremećaja“. Zamenik republičkog ministra energetike Dimitrije Vukčević odbio je da komentariše tvrdnju Narodne stranke Pravda da vlada tajno pregovara o gradnji dve nuklearne elektrane. „Pa, ja ništa o tome ne znam, a s obzirom na to da sam po struci nuklearni fizičar, a i zamenik ministra energetike, mislim da bi upravo sa Ministarstvom trebalo prvo da se razgovara o tome, tako da verujem da su za sada samo priče. Nisu mi poznati razlozi iz kojih se takvo obaveštenje pojavilo, tako da ne mogu da komentarišem“, izjavio je za Radio B92.
I tako, restrikcije se nastavljaju do daljeg. Nove vlasti, čini se, pokušavaju da građanima prikažu ne mnogo ulepšanu i ne mnogo obećavajuću sliku stvarnog stanja. Ipak, u tome čine bar jednu nedopustivu grešku: pozivanje na neospornu činjenicu da je bivši režim ruinirao sve, pa i elektroprivredu, postaje neukusno i sve neukusnije. Građani to znaju i zbog toga su, uostalom, glasali za opoziciju. Ona je, godinama se pripremajući da preuzme vlast, valjda planirala sopstvene poteze i programe sanacije uništenog. Otuda sinhrono, pa bilo i slučajno, isključivanje struje i priče o tome kako njena cena nije ni blizu svetskoj zvuči licemerno. I u Kaliforniji.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!