

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
Sledeće nedelje na snagu stupa pravilnik o medicinskoj rehabilitaciji obolelih od dijabetesa u banjskim zdravstvenim ustanovama


Na adrese 330 osoba obolelih od Diabetes mellitusa, koje su na insulinskoj terapiji, do kraja nedelje stići će pismo u kome ih Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) obaveštava da imaju pravo na preventivni program stacionarne rehabilitacije – o trošku zdravstvenog osiguranja. Isto pismo stići će u dogledno vreme i na adrese ostalih 60.000 punoletnih pacijenata, koji prema evidenciji Zavoda primaju insulinsku terapiju. Pravilnik o medicinskoj rehabilitaciji u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, na osnovu koga je RZZO na sebe preuzeo troškove rehabilitacije insulin zavisnih pacijenata, na snagu stupa već sledeće nedelje, a plan je da svaki od njih svoje pravo (besplatnog) banjskog lečenja realizuje u Specijalnoj bolnici za lečenje i rehabilitaciju Merkur u Vrnjačkoj Banji, u toku naredne četiri godine.
Na osnovu istog pravilnika, oko 1400 dece, koliko ih je po evidenciji Zavoda na insulinskoj terapiji, ima pravo da jednom godišnje bude upućeno na dvonedeljnu rehabilitaciju u Bukovičku banju u Aranđelovcu. Zbog programa prevencije nastanka eventualnih komplikacija, deci će biti omogućeno da u Banji ostanu i dodatnih deset dana. Sveukupno, nešto duže od tri nedelje. Do sledećeg ponedeljka obaveštenja bi trebalo da stignu i na adrese njihovih roditelja.
Prema rečima Vladana Ignjatovića, načelnika Centra za informisanje RZZO-a, prvih 330 poziva upućeno je pacijentima koji su, po evidenciji Zavoda, na insulinskoj terapiji od januara ove godine. „S obzirom na to da su kapaciteti Specijalne bolnice ograničeni na 15.000 pacijenata godišnje, nismo u mogućnosti da na banjsko lečenje istovremeno uputimo svih 60.000 evidentiranih“, kaže Ignjatović za „Vreme“. Pacijenti će se, objašnjava, prijavljivati svojim matičnim filijalama RZZO-a, koje će formirati spiskove i po azbučnom redu upućivati pacijente na rehabilitaciju, s tim da će novoevidentirani pacijenti imati prednost. Predlog za upućivanje na rehabilitaciju daje izabrani lekar (za decu pedijatar), a uput overava nadležna lekarska komisija filijale Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
RZZO je u Specijalnoj bolnici Merkur zakupio 400 kreveta i, kako kaže Ignjatović, na osnovu tog broja će se kretati i dinamika poziva pacijenata. „Logična je pretpostavka da će veći broj ljudi radije ići u banju u letnjem periodu, nego, na primer, u novembru“, kaže on. „Naš cilj je da obezbedimo ravnomernu posećenost i da kroz program rehabilitacije u planiranom roku prođu svi pacijenti.“
Desetodnevni boravak insulin zavisnih pacijenata u Merkuru, međutim, neće biti klasična banjska priča (malo terapije i mnogo slobodnog vremena), već vrlo sadržajan rehabilitacioni program koji podrazumeva praktično-teorijsku obuku pacijenata za kvalitetniji život sa dijabetesom.
Insulin zavisni pacijenti koji dođu na rehabilitaciju u Vrnjačku Banju moći će da nauče sve o pravilnoj ishrani i načinu primene terapije, proći će obuku za samokontrolu šećera u krvi i urinu, biće edukovani za primenu novih postupaka medikamentne terapije i upoznati sa neophodnim fizičkim aktivnostima, što će im, sve zajedno, omogućiti da dijabetes uspešno kontrolišu i da spreče moguće komplikacije. Osim toga, biće podvrgnuti kompletnim pregledima, u laboratoriji i putem dijagnostike, a za svakoga ponaosob biće utvrđen rizik za razvoj i progresiju ishemijske bolesti srca, ishemijske bolesti mozga, periferne vaskularne bolesti i dijabetesnog stopala, kao i neuropatije, nefropatije i retinopatije.
Iako čitav program predstavlja značajan izdatak za RZZO (2340 dinara po pacijentu, dnevno), u Zavodu smatraju da će on umnogome unaprediti zdravlje insulin zavisnih, a samim tim i smanjiti troškove lečenja drugih oboljenja kod tih pacijenata.
U poslednjih nekoliko godina RZZO je učinio mnogo na poboljšanju i kvalitetu terapije obolelih od dijabetesa i u potpunosti je primenio preporuke iz Nacionalnog vodiča dobre kliničke prakse za šećernu bolest. Svi insulin zavisni pacijenti, prevedeni su sa 40-jediničnog na savremeni, 100-jedinični insulin, dato im je pravo na savremenu pen terapiju, veliki broj njih ima pravo na aparate i trake za merenje nivoa šećera u krvi, insulinsku pumpu, a na listi lekova se nalaze najnoviji tipovi insulina.
Ovim, najnovijim potezom, Zavod je insulin zavisnim pacijentima pružio mogućnost da se iz Vrnjačke Banje, osim sa suvenirom, kući vrate i sa znanjem kako da upravljaju svojom bolešću i da, uprkos njoj, žive što kvalitetnije.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve