
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Prošlonedeljna Teslina promocija dva nova autonomna modela – „sajberkeba” i „robovana” – postala je jedan od najkontroverznijih događaja godine. Ilon Mask uspeo je u jednom danu da obori vrednost kompanije koju vodi za 60 milijardi dolara, čime je nadmašio samog sebe u sumnjivim poslovnim potezima jer je prethodno kupio Tviter za 44 milijarde

Kada vas pozovu na promociju novog automobila, očekujete da ćete videti neku tehnološku ili dizajnersku inovaciju koja će vas uzbuditi. Ono što ne očekujete je da umesto toga dobijete prognozu života u budućnosti. Upravo to je kompanija “Tesla” uradila prošle nedelje i tržište je reagovalo loše. Ilon Mask uspeo je u jednom danu da obori vrednost kompanije koju vodi za 60 milijardi dolara, čime je nadmašio samog sebe u sumnjivim poslovnim potezima jer je prethodno kupio Tviter za 44 milijarde.
Da ne bude zabune, “Tesla” je predstavila dva nova modela, “sajberkeb” i “robovan”. I nije da nisu tehnološko i dizajnersko čudo. Prvi je automobil, nalik na model tesla S, drugi je minibus nalik na toster. U tehnološkom smislu, promena je u tome što ni jedno ni drugo vozilo nemaju uređaje za upravljanje, volan, papučicu za ubrzavanje (ne možemo je zvati “gas” u električnom vozilu) i kočnicu.
Ilon Mask predviđa da za najviše 50 godina nijedno vozilo neće imati upravljač, sva će se kretati autonomno, pomoću senzora i veštačke inteligencije, na struju. Tako da je “Tesla” predstavila prve takve modele – taksi bez taksiste i kombi bez šofera. Dovoljno je da aplikacijom pozovete vozilo i ono će se pojaviti odnekud, odnosno iz najbliže garaže gde sajber taksiji čekaju i dopunjuju baterije. I to je inovativno, umesto kablom, punjenje se obavlja indukciono, izvor energije ugrađen je u podlogu parking mesta.
To znači da nam više neće biti potrebne ni privatne garaže, niti parking mesta ispred kuće, to jest, sve to će moći bolje da se iskoristi. Verovatno će nam biti potrebno manje automobila jer ih, realno, dnevno vozimo veoma kratko – do posla i sa posla – ostatak vremena automobil provodi parkiran. Mask smatra da to nije praktično i da automobil, čak i ako se odlučimo da budemo vlasnici, može to vreme da bude koristan i zarađuje novac za nas taksirajući druge ljude.
Traženje parking mesta takođe će biti prošlost. Autonomno vozilo će nas dovesti do željene lokacije i onda samostalno produžiti da se negde smesti, na dopunu baterije, čekanje ili da vozi nekog drugog. Robovani će raditi sve to isto, samo za više ljudi, prikazani model može da vozi do 25 osoba, ali i značajan teret, ako mu se povade sedišta.
Dakle, Mask i “Tesla” predviđaju revoluciju i misle da je tehnologija tome već dorasla. Najavljuju da će se prva vozila novih modela pojaviti u prodaji 2027. godine i da će “sajberkeb” koštati manje od trideset hiljada dolara u današnjem novcu.
Razlog što je tržište na to loše reagovalo je taj što je malo onih koji veruju da vozilo bez volana može legalno da se pojavi u svakoj ulici, još manje da može da vrši prevoz ljudi poput taksija. Ali, ako se to i razreši, ostaje pitanje poslovnog modela. Infrastruktura za masovnu upotrebu ovakvih vozila još ne postoji i njen razvoj neće biti jeftin.
Nije najjasnije ni ko je odgovoran ako autonomno vozilo napravi neki prekršaj ili nesreću na putu do parkinga. Mask misli da će takve nezgode biti izuzetno retke jer će kompjuter i senzori bolje upravljati od čoveka, ali nisu sasvim isključene.
Budućnost u kojoj nismo okruženi parkiranim automobilima već zelenim površinama i gde je vozilo sredstvo za kretanje, a ne opterećenje za lični budžet kroz kredite i održavanje, jeste uzbudljiva i lepa. Ali berze traže i da bude bliska i realna.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve