Devizna štednja u 2007. dostigla je 4,8 milijardi evra, što je za 44,2 odsto više nego u 2006. i premašuje vrednost ukupne štednje od 2001. do 2004. godine
INVESTICIJA OD 83 MILIONA EVRA: Cementara u Novom Popovcu
Investicije: HolcimpovećavaproizvodnjuuSrbiji
Rukovodstvo Holcim Srbija a.d. najavilo je da će proizvodnja klinkera u cementari u Novom Popovcu biti povećana sa 2200 na 4000 tona dnevno, zbog čega će kompanija do 2010. uložiti 83 miliona evra u novu opremu. Projekat predviđa podizanje proizvodnje klinkera na 1,2 miliona tona godišnje, ugradnjom petostepenog pretgrejača sa pretkalcinatorom i vertikalnog mlina za mlevenje sirovina. Takođe, biće kupljen savremeni rešetkasti hladnjak i utovarivač klinkera sa dnevnim kapacitetom od hiljadu tona. Do 2016. u planu je investicija dodatnih 72 miliona evra za obnovu fabrike i povećanje kapaciteta. „Od 2002. Holcim Srbija je uložio preko 90 miliona dolara u modernizaciju fabrike, zaštitu životne sredine i infrastrukturu. Najnovija investicija je dokaz našeg poverenja u poslovanje u Srbiji, a proizvodnja će biti namenjena i inostranim tržištima. Ovo je kompleksan projekat u kome će učestvovati veliki broj firmi“, istakao je direktor Holcim Srbija Gustavo Navaro.
Proizvodnja: Sunokovrekordveka
U fabrici šećera „Bačka“ u Vrbasu prošle sedmice postavljen je rekord veka u preradi šećerne repe. Naime, prerađeno je 571.500 tona šećerne repe, što je najveći uspeh u 95 godina dugoj tradiciji „Bačke“. U fabrici u Vrbasu kažu da im je sledeći cilj obaranje rekorda u proizvodnji šećera, koji je sa 84.103 tona postavljen davne 1978. godine. Ovu fabriku privatizovao je novosadski MK Commerce u julu 2003. i osavremenio je, pored ostalog, i uvođenjem poslovno-informacionog sistema SAP. Pre dve godine, „Bačka“ je postala deo kompanije Sunoko, čiji su osnivači nemački Nord Zucker i MK Group, a time i deo porodice evropskih proizvođača šećera. Tako je ostvareno obećanje menadžmenta MK Groupa – uključivanje domaće šećerne industrije u evropske poslovne tokove.
Osiguranja: VisokrangDunava
Na listi evropskog magazina „The Insurer“, među 500 najuspešnijih kompanija za osiguranje u centralnoj, jugoistočnoj i istočnoj Evropi, uključujući i zemlje bivšeg SSSR-a, „Dunav osiguranje“ zauzelo je 41. mesto. Od osiguravajućih kuća koje posluju u Srbiji, na ovu listu ušlo je još sedam. DDOR je zauzeo 54. mesto, Delta Generali 147, Wiener Stadische 296, „Takovo“ 330, „Kopaonik“ 396, AMS 375, a „Sava“ 433. mesto. Najbolje rangirana srpska kompanija „Dunav“ servisira 80 različitih vrsta životnog osiguranja, drži 33 odsto tržišta neživotnih osiguranja, 72 odsto tržišta reosiguranja i preko 50 odsto tržišta dobrovoljnog penzijskog osiguranja.
Ugovori: MercatoriFirstData
First Data, vodeći provajder rešenja za elektronsko plaćanje u svetu, potpisao je ugovor o procesiranju elektronskih transakcija sa trgovačkom kućom Mercator. Usluge First Date unaprediće proces izdavanja Mercatorovih kartica Pika i prihvatanja ovih i drugih platnih kartica. First Data će biti provajder mrežnih usluga, integrišući sve terminale prodajnih mesta Mercatora (POS) u svoj sistem. Ugovor pokriva sve zemlje u kojima je Mercator posluje.
Sponzorstva: HenkelzaZvezdu
Kompanija Henkel i FK Crvena zvezda zaključili su ugovor o sponzorstvu za 2008. Ugovor su potpisali Nenad Vučinić, predsednik Henkel Adria i Henkel Srbija, Darko Kozlovački, menadžer poslovne jedinice Henkel Lepkovi i Tehnologije i Toplica Spasojević, predsednik FK Crvena zvezda. Tom prilikom Spasojević je izrazio uverenje da će od ove saradnje obe strane imati dobre rezultate, dok Vučinić očekuje da naš najtrofejniji klub doprinese daljem jačanju imidža Henkel Ceresita, lidera na tržištu građevinskih lepkova u Srbiji.
Akcije: VisaOlimpijadamašte
Kompanija Visa, zvanični platni sistem Olimpijskih igara u Pekingu 2008, najavila je početak projekta Visa Olimpijada mašte, koji se prvi put održava u Srbiji. Likovno takmičenje za decu uzrasta od deset do 14 godina počelo je 17. januara i trajaće do 15. aprila. Tokom ovog perioda, u 14 banaka članica Vise i u instituciji za decu sa posebnim potrebama „Pravo na osmeh“ biće organizovane umetničke radionice radi promovisanja ideala Olimpijskih igara. Radovi na temu „Jedan svet, jedan san“ treba da budu oslikani tradicionalim tehnikama, ali mogu se poslati i u elektronskoj formi. Najoriginalniji mladi umetnik biće nagrađen putovanjem na Olimpijske igre, zajedno sa roditeljima.
Laiki Grupa je snažna finansijska organizacija koja se za više od sto godina iskustva razvila u grupu sa reputacijom u međunarodnom poslovanju.
Odnedavno je članica finansijski izuzetno snažne Marfin grupe.
Prisustvo Marfin finansijske grupe donelo je novu dinamiku razvojnom kursu i obezbedilo potencijal za profitabilnije i efikasnije poslovanje i viši nivo zadovoljenja potreba klijenata.
Na srpsko tržište Laiki banka je ušla početkom 2006. godine i u proteklom periodu se pozicionirala na tržištu kao pouzdan partner u bankarskom poslovanju. U Beogradu imamo devet filijala, a pokrivamo i veće gradove u Srbiji kao što su Novi Sad, Niš, Čačak, Valjevo, Kraljevo i mnogi drugi. Širenje poslovne mreže se u poslednjih nekoliko meseci odvija veoma dinamično. Mi rastemo, razvijamo se. Od početka 2007. godine kapital Laiki banke uvećan je za 158 odsto, a masa izdatih kredita za 31 odsto, što govori o pozitivnoj dinamici razvoja. Naš plan je da 2009. godinu dočekamo sa blizu 50 filijala širom Srbije.
Više od 50.000 klijenata u Srbiji prepoznalo je u nama pouzdanog partnera. Naša ponuda bazira se na pružanju usluga kreditiranja privrede i stanovništva, platnog prometa u zemlji i inostranstvu, e-bankinga, SMS bankinga, platnih kartica, štednje, kao i svih poslova trezora. Modernizacija informacionog sistema je permanentan zadatak Banke, sa ciljem pružanja još kvalitetnije usluge. Konstantno proširujemo svoju ponudu proizvoda i trudimo se da ostvarimo dugoročan odnos s klijentom, na obostrano zadovoljstvo. Takođe, mi smo već uključeni i bićemo i ubuduće uključeni u društvene procese u Srbij, a naši prioriteti u tom smislu su zdravstvo i sport. Planovi su nam veoma ambiciozni, ali ostvarivi.
Poslovnogeslo: Razvojjeputdouspeha
Piše: VernerLange, direktorBASFSrbijad.o.o. Beograd
Čovek koji ne radi na sebi i svom razvoju nema budućnost. Isto važi i za porodicu, društvo, državu, ali i za svaku firmu. Razvoj nas vodi napred, omogućava da rastemo, usavršavamo se i napredujemo u svakom pogledu. Svaki pojedinac treba da teži stvaranju i realizovanju mogućnosti da se razvija, kao što i svako društvo i svaka firma o tome treba da vode računa. Moje dugogodišnje poslovno iskustvo u kompaniji BASF naučilo me je da glavnu pretpostavku svakog uspešnog poslovnog tima čine saradnici koji se ličnim zalaganjem, ali i uz pomoć firme i svojih pretpostavljenih, razvijaju i napreduju.
Extreme
INVESTITOR: Carlsberg Srbija uložiće ove godine 34 miliona evra u povećanje proizvodnje svih vrsta piva u Čelarevu, čime će kapacitet biti povećan za 33 odsto, odnosno na dva miliona hektolitara piva godišnje.
BEŽIČNI: Telekom Srbije postavio je prvih osam baznih stanica za bežičnu fiksnu telefoniju, preko kojih će više od 9000 korisnika u šumadijskim selima ove nedelje dobiti svoju prvu telefonsku vezu.
PRIPAJANJE: Danube Foods Group pripojio je Imleku Novosadsku mlekaru i tako uvećao svoj sastav u kojem su još i subotička, zaječarska i zemunska mlekara, Bambi-Banat i deo „Knjaz Miloša“.
PONAVLJAČ: Pošto je propala i šesta licitacija za prodaju drvne industrije „Poreč“ u Donjem Milanovcu, nova je zakazana za 13. februar.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Svi građani Srbije koji su smogli snage da se prilagode, ali žene su podnele veći teret tranzicije, siromaštva, ostajanja bez posla, i postale dobitnice, jer iz promena izlaze spremnije za izazove, obrazovanije i profesionalnije.
GUBITNICI: Osobe koje su poklekle pred posledicama koje je doneo život devedesetih godina u Srbiji, koje su izgubile motivaciju, veru u bolji život i sistem vrednosti i u okolnostima traže izgovore za sebe i pronalaze krivce u drugima.
DOBITNICI: U studiji Svetske banke o razvoju istočnoevropskih zemalja nakon pada Berlinskog zida, objavljenoj 2003, navedeno je da su u prvoj fazi tranzicije dobitnici isključivo tajkuni i insajderi u državnim kompanijama, a svi ostali gubitnici. I kod nas je tako – uklopili smo se u evropski trend barem po nečemu.
GUBITNICI: Ljudi koji svakog jutra ustaju da bi otišli na posao (privrednici). Nažalost, dnevnopolitičke situacije odnele su ideje o radu, zaradi i unapređenju srpske ekonomije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!