Zrenjaninska kompanija Beohemija-Inhem d.o.o. kupila je preduzeće „Šampionka“ iz Slovenije i postala stoprocentni vlasnik ovog poznatog proizvođača kućne hemije. Vrednost akvizicije iznosi šest miliona evra, a do 2011. godine Beohemija-Inhem će u proizvodni pogon, infrastrukturu, nova zaposlenja i unapređenje poslovanja kompanije iz Renče uložiti oko deset miliona evra. Lider na domaćem tržištu praškastih deterdženata (brend Duel), Beohemija-Inhem se nalazi među prvim domaćim kompanijama iz ove grane koja je uspela da svoje poslovanje proširi na tržišta Evropske unije. Proizvodi Beohemije-Inhem Deterdženti za veš i posuđe, omekšivači itd.) izvoze se na tržišta jugoistočne Evrope i zahvaljujući ovoj akviziciji u Sloveniji naći će se i na tržištima Italije, Austrije i Mađarske. „Akvizicija u Sloveniji je logičan korak u našem širenju na tržišta regiona ali i na tržišta Evropske unije. Ponosni smo što ćemo iskustva iz Srbije preneti u Sloveniju i što smo pokazali da je ovakav uspeh domaćih kompanija moguć. Pred nama su značajna ulaganja i snažno verujemo da ćemo postati uticajan akter na slovenačkom tržištu“, Izjavio je Milanko Ruljević, zamenik generalnog direktora Beohemije-Inhem.
Akcije: Veranozaparaolimpijce
Kompanija Verano Motors i Paraolimpijski komitet Srbije ispratili su prošle nedelje srpske takmičare na Paraolimpijadu u Peking. Izložbom fotografija naših paraolimpijaca u tržnom centru Zira data je posebna podrška sportistima sa invaliditetom. Verano Motors je prošle godine Paraolimpijskom komitetu prvi donirao putnički kombi „peugeot boxer“. Tim gestom, po rečima potpredsednika komiteta Aleksandra Petrovića, Verano je dao primer drugim kompanijama da pomažu sportiste. „Osetili smo potrebu da našim paraolimpijcima poželimo sreću i pružimo im nešto više od ispraćaja. Zato smo organizovali izložbu njihovih fotografija sa takmičenja. Trudimo se da im omogućimo da što lakše ostvaruju sportske uspehe“, istakao je Nemanja Živojinović, zamenik direktora marketinga Verano Motorsa.
Mreža: PrvaOppotrunityfilijalauBeogradu
Opportunity Banka a.d. Novi Sad, koja je u Beogradu poslovala kao kreditna kancelarija, otvorila je 28. avgusta prvu filijalu u Bulevaru Zorana Đinđića. Od početka rada u Beogradu kancelarija je isplatila 2200 kredita u iznosu većem od osam miliona evra, čime je otvoreno više od hiljadu novih radnih mesta i održano 5600 postojećih. Osim kreditnih aktivnosti u filijali će se obavljati platni promet i šaltersko plaćanje. „Cilj nam je da pomognemo mala i srednja preduzeća i preduzetnike koji tek započinju sopstveni biznis. Ovakva strategija poslovanja izuzetno je važna ne samo za našu banku nego i za ekonomski razvoj Srbije“, istakao je Rodžer Vorhiz, novi predsednik UO Opportunity Banke a.d. Novi Sad. Vorhiz je zamenio penzionisanog Stjuarta Vajta, koji je ovu funkciju obavljao od 2002.
Kamenolomi: Nakonrekultivacijejezeroiizletište
ANIMACIJA BUDUĆEG IZGLEDA: Površinski kop „Srebro“
Kompanija Alas Rakovac, deo austrijskog Alas Holdinga, dobila je saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine na Projekat rekultivacije površinskog kopa „Srebro“. Projekat je uradio tim stručnjaka Rudarsko-geološkog i Šumarskog fakulteta u Beogradu. Nakon završetka rekultivacije površinskog kopa „Srebro“, ovaj prostor bivšeg kamenoloma biće u potpunosti uklopljen u ambijent Nacionalnog parka Fruška gora, a krasiće ga jezero sa plažom uređenom po najvišim standardima, pratećom sanitarnom infrastrukturom i sportskim terenima. Rekultivacijom površinskog kopa, stvaranjem terasastih površina i, pre svega, ozelenjavanjem i pošumljavanjem sa oko 30.000 sadnica, obezbediće se novi ambijent u okviru prirodne celine. Zelene površine biće uređene kao parkovi, obogaćeni autohtonim vrstama drveća, prirodnim staništem za lokalne ptice i druge životinjske vrste. Stanovnici i posetioci Fruške gore dobiće sportsko-rekreativni centar za sportove na vodi, tenis, odbojku, rukomet, košarku i mali fudbal, kao i za alpinističke treninge i brdski biciklizam. Rok za završetak rekultivacije je pet godina od zatvaranja kamenoloma i pripremnih radova na kop u koji je eksploatisan četiri decenije.
Moskovska banka na srpsko tržište dolazi sa jakim i svežim kapitalom i apsolutnom likvidnošću kao greeinfield investicija. U Srbiju je investirala 15 miliona evra, pet miliona više nego što je minimum koji zahteva Narodna banka Srbije. Oformljen je menadžment banke i pripremamo se da u oktobru operativno počnemo da radimo sa klijentima koji će u početku biti pravna lica ili, jednostavnije rečeno, poslovanje će biti organizovano kao podrška privredi. Moskovska banka Beograd ćerka je Bank of Moscow, koja je treća banka po jačini u Rusiji. To je državna banka čiji je većinski akcionar (43,99 odsto) Grad Moskva. Banka u Rusiji posluje preko svojih 400 ekspozitura u 61. regionu u 11 vremenskih zona. Dolazak Moskovske banke u Srbiju izazvao je dosta stručnih polemika o tome koji su naši ciljevi i kako planiramo da se pozicioniramo u odnosu na konkurenciju. Iako smo ovde 35. banka, imamo jasne ciljeve i verujemo u Srbiju, u razvoj privrede, kao i u razvoj bankarskog sektora kome ćemo i mi doprineti. Globalna finansijska kriza, koja je zahvatila čak i Ameriku, nije ni dotakla Rusiju. Mi smo u prednosti jer imamo sve uslove da srpskom privrednom sektoru ponudimo povoljnije finansiranje i potpuno inovativan pristup bankarstvu. Do kraja godine planiramo da zaposlimo 70 bankarskih stručnjaka, da standardizujemo poslovanje u skladu sa evropskim i da stvorimo kvalitetnu sinergiju koja će ponuditi našem tržištu nove proizvode i usluge. Planiramo i da otvorimo još dva regionalna centra u Novom Sadu i Nišu, a tek u zrelijoj razvojnoj fazi svoje usluge i širok dijapazon proizvoda ponudićemo stanovništvu. Naša misija je zadovoljan klijent, a naš cilj da konstantno prevazilazimo očekivanja klijenata.
Poslovnogeslo: Smelostrađanapredak
Neprekidno ulažemo u ljude, njihovo znanje i poduhvate. Savremeno poslovanje donosi potrebu za lakšim, bržim i povoljnijim komuniciranjem između ljudi. Inspiracija donosi ideje, a smelost rađa napredak. Sada, kada proslavljamo deset godina uspešnog poslovanja Mobilne telefonije Srbije, prihvatili smo da je jedini način da uvek idete napred, takmičenje, ne sa konkurencijom, već sa sopstvenim postavljenim ciljevima. Zato je naša kompanija Telekom stvorila tim ljudi koji razmišlja na isti način, primenila je moderni menadžment okrenut ka znanju, razvijanju sopstvenih potencijala i pre svega ka strateškoj komunikaciji.
Extreme
PROMENA: Američka kompanija Pepsi postala je vlasnik srpskog proizvođača čipsa Marbo Product, čiji je vlasnik pre toga bila Pepsiko International Europe sa sedištem u Holandiji.
MEDALJE: Srpski Jazak osvojio je dve medalje na 46. poljoprivrednom sajmu u Radgoni (Slovenija): zlatnu (za prirodnu vodu) i srebrnu (za gaziranu), u konkurenciji 73 proizvoda deset kompanija iz pet zemalja.
POTENCIJAL: Srbija bi polovinu ukupno potrebne energije mogla da proizvede iz obnovljivih izvora, najviše iz biomase, ali sada koristi samo 18 odsto tog potencijala.
ZAJEDNO: Dva miliona evra uložili su beogradski Interkomerc, Briko iz Nove Varoši i Vlada Srbije u izgradnju fabrike briketa u selu Akmačići, koja je minule sedmice počela proizvodnju.
EVROPSKA agencija za rekonstrukciju finansiraće sa četiri miliona evra izgradnju infrastrukture za industrijsku zonu Ečka – Zrenjanin, a radove će izvesti austrijska kompanija Alpina Bau GmbH.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Postoje dve vrste: lažni koji su isplivali iz mutne vode u kojoj su dobro plivali i pravi, sposobni i uporni pojedinci koji su prepoznali i iskoristili ukazane šanse nastale usled promene sistema. Oni još plivaju.
GUBITNICI: Većina ljudi koja je izgubila lični i nacionalni identitet, pa danas ne znaju odakle da krenu ni kuda da idu. Oni koji nisu prihvatili promene, bile one dobre ili loše.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp, koji je obećavao da će okončati ratove svojih prethodnika, poslao je nosače aviona, razarače i bombardere preko sedam mora, koji su bacali bombe od 13.600 kila na iranske bunkere 90 metara ispod zemlje, uvukavši Ameriku u rat sa Iranom. Nakratko je ispunio ratni cilj Izraela – koji je dosad ubio 17 iranskih atomskih naučnika – pa brzo proglasio misiju okončanom i isposlovao primirje, dok su odjekivale poslednje salve, nadati se, kratkog rata
Hajde da razmotrimo najgori strah pobunjenih građana. Pa šta ako za Vidovdan bude manje ljudi nego 15. marta? Gde li su se denuli? Da nisu, ne daj bože, sad naprasno preumili i rešili da podržavaju Srpsku naprednu stranku i režim Aleksandra Vučića? Da im nije Ćacilend miliji i draži od studentskog skupa? Ne budimo smešni, naravno da to nije slučaj
Vidovdanski sabor je opravdao svoje održavanje, ali bi mogao i danas da posluži kao podsećanje i svojevrstan poziv na trezvenost: ne treba pozivati Srbiju samo radi okupljanja velike mase (za tako veličanstene pesme ne postoji bis), već sačuvanu, itekako postojeću energiju usmeriti ka određenoj svrsi ne dopuštajući joj da iščili. To je greška koja se pravdoljubivim građanima Srbije ponavlja duže od tri decenije, od 9. marta 1991, sve do moćnih demonstracija povodom “Ribnikara” i Jadra i bilo bi vreme da se iz nje nešto nauči
“Studenti i građani ne smeju da nasedaju na priče o olakom i brzom preuzimanju vlasti, posebno ne na pozive za nasilnu promenu vlasti, jer nisu oni ti koji su ‘zakuvali’ ovu situaciju. Kombinacijom političkog Vudstoka, gandijevskom strpljivošću i upornošću oni su već dokazali da mogu igrati dugu utakmicu, trčati maratonsku trku. To je slika odgovorne politike, a ne samo da se politikom jednokratnog juriša ili na o-ruk sistem porazi režim, personalno promene nosioci vlasti, i ‘opet Jovo nanovo’”
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!