
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac
U petak, petog septembra, izveštavala sam sa novosadskih ulica. Ovo su neki od utisaka iz noći koja je zgranula Srbiju
BDP po stanovniku prošle godine je u Mađarskoj iznosio 15.546 dolara, u Poljskoj 12.647, u Hrvatskoj 8666, a u Srbiji 3468 dolara
Saradnja: NIS i MOL počeli razgovore
Kako bi razmenili iskustva u primeni rešenja za najbolje poslovanje, predstavnici Rafinerije NIS Petrola i odeljenja za planiranje MOL Groupa, sastali su se prošle sedmice u Dunav Rafineriji MOL Groupa blizu Budimpešte. Tokom dvodnevnog sastanka, stručnjaci NIS-a i MOL-a razmenili su iskustva i znanja u oblasti planiranja i poboljšanja funkcionisanja lanca snabdevanja (prerađivački poslovi, prodaja, logistika), pošto se i NIS-ova i rafinerija MOL-a nalaze u istom delu Evrope i koriste reku Dunav. Janoš Đurfi, direktor odeljenja za optimizaciju snabdevanja MOL Groupa, ocenio je ovu posetu kao početak dobre poslovne saradnje. „Jedan od najvažnijih ciljeva NIS-a jeste dalji razvoj poslovanja kako bismo povećali efikasnost rada naše rafinerije. Veoma smo zahvalni što smo dobili priliku za razmenu iskustava sa stručnjacima iz MOL-a“, rekao je Bojan Živković, menadžer za planiranje Rafinerije Pančevo NIS Petrol.
Modernizacija: Nov Cipiripi pogon
Nakon 20 godina, dolaskom novog vlasnika u Centroproizvod, Cipiripi je dobio modernu i potpuno automatizovanu proizvodnu liniju. U nov pogon investirano je 3,6 miliona evra, a izgrađen je po najsavremenijim svetskim standardima. Na pet mašina odvija se ceo proizvodni proces: od pripreme komponenti i poluproizvoda do finalnog prizvoda i pakovanja. Kapacitet starog pogona iznosio je 3,2 tone poluproizvoda dnevno, a danas 12 tona. Nova mašina upakuje 200 Cipiripi tabli od 25 grama u minuti. U smeni se sada upakuje od 25.000 do 55.000 kremova, dok je kapacitet stare mašine bio 11.000 do 12.000 komada. Sertifikati ISO i HACCP potvrđuju kvalitet Cipiripija, pa je mogući izvoz i u EU.
Akvizicije: Sanpaolo dokupio akcije Intese
Grupacija Intesa Sanpaolo uložila je još 46 miliona evra u preuzimanje preostalih deset odsto (manje jedna akcija) Banca Intesa Beograd, čime je proces konsolidacije vlasništva uspešno priveden kraju. Prema rečima Silvija Pedracija, zamenika predsednika Izvršnog odbora Banca Intesa Beograd, „tržište Srbije ima odlične razvojne perspektive, pa je strateško opredeljenje Grupacije da nastavi ovde da ulaže“. Udeo Intesa Sanpaola u akcijskom kapitalu Banca Intesa Beograd sada je 93 odsto, dok je preostalih sedam odsto u vlasništvu Međunarodne finansijske korporacije IFC, koja je deo Svetske banke.
Akcije: Imlek mališanima
Kompanija Imlek će cele ove godine biti jedan od glavnih pokrovitelja Mini-maksi lige Dečje fudbalske asocijacije. Imlek će tokom svih pedeset nedelja takmičenja podržavati Mini-maksi ligu promocijama i degustacijama, prevashodno čokoladnog mleka u balonima koji će biti locirani širom Srbije. Na taj način naš najveći proizvođač mleka i mlečnih proizvoda daće svoj doprinos ideji aktivnog uključivanja svojih najmlađih i najvažnijih potrošača u svet sporta.
Krediti: Keš u švajcarcima
Eurobank EFG Štedionica ponudila je građanima kredite indeksirane u švajcarskim francima. Na rok otplate od 12 do 72 meseca, građani mogu podići iznose od 1300 do 15.000 švajcarskih franaka, dok se povećanjem iznosa (od 3200 do 15.000 franaka) produžava i rok otplate na 73 do 120 meseci. Iznosi od preko 8000 švajcarskih franaka odobravaju se uz garanciju jednog žiranta. Pogodnost za kredite u švajcaracima čine niže kamate u odnosu na one indeksirane u evrima.
Ponuda: Stada na kredit
Volks banka je ponudila poljoprivrednicima kredite za kupovinu stada, uz rokove otplate do šest godina, bez učešća i depozita. Svaki poljoprivrednik, koji ispunjava uslove, može na kredit da kupi stoku za dalje gajenje. Minimalni iznos kredita je 2000 evra, a kamata na godišnjem nivou iznosi 13,95 odsto (EKS od 15,78 odsto). Kao obezbeđenje banka traži polaganje hipoteke na nepokretnost ili zemljište, kao i menicu od nosioca kredita. Banka nudi poljoprivrednicima i kredite za obrtna sredstva, bez učešća i depozita, uz kamatu od 15,95 odsto (EKS od 19,18 odsto), sa rokovima otplate do 30 meseci. Obezbeđenje je isto kao i za prethodni kredit.
Banke: Godina intenzivnog rasta
Piše: Zoran Đurović, predsednik Izvršnog odbora NLB Continental banke A.D. Novi Sad
U junu 2005. godine NLB Continental banka postala je članica Grupe Nove Ljubljanske banke, jedne od najznačajnijih finansijskih institucija u regionu centralne i istočne Evrope.
Misija Banke je da traži optimalnu meru i kompromis između različitih ciljeva koje nameće savremeno poslovanje: brzog rasta i stabilnosti, masovnih transakcija i individualnog pristupa klijentima, poštovanja standarda i fleksibilnosti, globalnog i lokalnog tržišta, profita i društvene odgovornosti.
U 2006. godini ostvareni su značajni poslovni rezultati – dinamičan rast bilansne sume od 97 odsto, što je iznad proseka u bankarskom sektoru Srbije. Zahvaljujući tome, povećano je tržišno učešće i unapređena pozicija na rang-listi banaka u Srbiji. Izuzetan rast ostvaren je i u segmentu poslovanja sa građanima: ukupan rast plasmana bio je 225 odsto, a rast depozita 112 odsto. Široku poslovnu mrežu čini 71 ekspozitura i filijala u najvećim komercijalnim centrima u Vojvodini i u Beogradu.
Naročito je značajna činjenica da je NLB Continental banka u protekloj godini započela poslovnu saradnju sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC), koja je deo Svetske banke. Ova organizacija je Banci odobrila kredit u iznosu od 20 miliona evra i izrazila želju da učestvuje u dokapitalizaciji Banke.
I u narednom periodu NLB Continental banka će se dosledno pridržavati svojih strateških opredeljenja: ulagati u razvoj svojih zaposlenih, tehnologiju i u jačanje imidža Banke.
Poslovno geslo: Koristiti alate uspeha
Piše: Gili Dekel, generalni direktor Airport Cityja u Beogradu
Za poslovni uspeh verujem da je neophodno, pre svega, imati viziju i biti čvrsto posvećen ostvarenju njenog cilja. Pogotovo u mom poslu lakše je imati viziju (koja zavisi od talenta), mnogo teži deo je pretočiti je u realnost. Mnogo je više vizionara od onih koji su u stanju da viziju pretvore u realnost koja funkcioniše i oplemenjuje naše okruženje.
Poslovne osobine koje smatram izuzetnim su: upornost, marljivost, posvećenost cilju, odlučnost i fokusiranost na uspeh. To su, pored znanja i sposobnosti (talenta), „alati“ da se dođe do cilja.
KOMPENZACIJA: Zbog kašnjenja međunarodnih vozova kroz našu zemlju, Železnice Srbije vratile su putnicima 100.000 dinara i platile prenoćište 400.000 dinara.
RASTE: Potrošnja cementa u Srbiji 2004. iznosila je 200 kilograma po stanovniku, a prošle godine 300 kilograma.
KUPAC: Imovinu fabrike nameštaja Xinaris u Boru (koja je od juna 2006. u stečaju zbog dugova od 250 miliona dinara) kupila je za 50 miliona dinara kiparska firma Sevone.
POVRATAK: Posle dvadesetak godina pauze Volvo se vraća na srpsko tržište. Ovlašćeni distributer njegovih automobila biće Grand motors.
ULOG: „Brzan plast“ iz Brzana kod Batočine u naredne tri godine uložiće 2,6 miliona evra u izgradnju pogona za preradu plastičnog otpada i za proizvodnju folija i u njima će posao dobiti 112 ljudi.
Veljko Škorić, generalni direktor Malog kolektiva: Gube oni koji su kasno krenuli
DOBITNICI: Kapital – jer je učinio da rad i kod nas postane bitna kategorija, zato što je visina zarade važnija od vrste posla.
GUBITNICI: Svi koji su u taj proces krenuli kasno.
Jasmina Knežević, vlasnik i direktor Opšte bolnice Belmedic: Uspeh je opstati
DOBITNICI: Svi mi koji smo, uprkos teškim vremenima i promenama koje su nastupile, uspeli da opstanemo u poslu. Tranzicija je stvorila velike potrese u svim društvenim sferama, posebno u oblasti zdravstva.
GUBITNICI: Ljudi koji su ostali bez posla, kao i oni koji nisu spremno dočekali promene, nisu savladali nove veštine i tako obezbedili sebi radno mesto u firmama koje posluju po evropskim i svetskim standardima.
U petak, petog septembra, izveštavala sam sa novosadskih ulica. Ovo su neki od utisaka iz noći koja je zgranula Srbiju
Napadi na lokale, na ljude koji sede u kafanama, upadi u školska dvorišta… Sve je to deo sistemskog zastrašivanja pobunjenog društva. U zemlji u kojoj institucije ne rade u interesu građana, ostaje samo da verujemo jedni drugima i da se međusobno čuvamo
Kada smo razumeli da se situacija znatno smirila, ljudima smo, rasterećeni, rekli da mogu da idu. Izašli su iz zgrade i posle samo par minuta nastao je pravi stampedo. Utrčali su nazad na fakultet, policija ih je jurila. Veterani su bili ispred zgrade i sprečavali ulazak policije. Tada sam izašao i rekao policiji da nije pozvana, da nema potrebe da ulazi, da je situacija pod kontrolom. Sve u svemu, događaji su bili tako dramatični da je vrlo lako moglo doći do mnogo ozbiljnijih posledica
Vučić je u kampanji u kojoj proba različite poruke i pristupe jer se podrška umanjila, a njegov legitimitet je doveden u pitanje. I još gore, polako prestaje njegova kontrola ulice – što je bila sve vreme njegova osnovna prednost u odnosu na političke protivnike i pobunjene građane
Hajka protiv Vulevića krenula je početkom godine preko opskurnih državnih tabloida, a nastavio ju je Aleksandar Vučić. Pozivajući se na pisanje opskurnog lista “Tabloid” – koji javno proziva u svakoj prilici – predsednik Srbije je na televiziji “Prva” rekao da se “ne plaši ni onih generala u policiji koji su likvidirali vođe zemunskog kriminalnog klana Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića, a koji se ‘tajno sastaju’ sa Draganom Bjelogrlićem”. Kakvi su to bili tajni sastanci kada se zna da su Bjelogrlić i Vulević venčani kumovi
Vreme nasilja: Protest u Novom Sadu u pet slika
Bes, pendreci i suzavac Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve