
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Zoološki vrt u danskom gradu Olborgu uputio je apel građanima da doniraju zdrave, ali neželjene kućne ljubimce, kako bi obezbedili prirodnu ishranu za životinje koje se hrane mesom
Dobrovoljne donacije na koje danski zoološki vrt poziva odnose se na žive piliće, zečeve i morske prasiće.
Naglašeno je da će životinje biti „nežno uspavane“, te da će to učiniti stručno osoblje.
U Instagram objavi ovog zoološkog vrta naglašeno je da „kokoši, kunići i morski prasići čine važan deo ishrane njihovih predatora, posebno evropskog risa“, te da mu je neophodan plen sličan onome koji bi ulovio u divljini.
View this post on Instagram
Neželjeni ljubimci kao deo lanca ishrane
Zoološki vrt objašnjava da ima „odgovornost da imitira prirodni lanac ishrane životinja“ i da manja živina i stoka „čine važan deo ishrane njihovih predatora“, prenosi BBC na srpskom.
A uspavljivanjem neželjenih životinja „ništa ne propada“. Time se „obezbeđuje prirodno ponašanje, ishrana i dobro stanje predaora“ danskog zoološkog vrta.
Takođe prihvataju i donacije živih konja, pri čemu vlasnici mogu ostvariti pravo na moguće poreske olakšice.
Reakcija javnosti
Zbog velikog međunarodnog interesovanja i burne reakcije javnosti komentari na ovoj Instagram objavi su ugašeni.
„Razumemo da objava budi emocije i interesovanje, ali govor mržnje i zlonamerna retorika nisu potrebni – i apelujemo na očuvanje pristojne i konstruktivne komunikacije“, dodato je u opisu objave.
Detaljnije objašnjenje i odgovore na pitanja vezana za „donaciju kućnih ljubimaca” admini zvanične Instagram stranice zoološkog vrta Olborg nude putem poruka u inboxu ili putem mejla.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve