
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Osvojiti Tvrtka i proglasiti ga srpskim, bosanskim ili hrvatskim kraljem znači osvojiti srednjovekovnu državu u Bosni, podići na njoj bosansku, srpsku ili hrvatsku zastavu i poručiti da je ona bila i ostala naša
Ovih dana se kralj Tvrtko I Kotromanić (1338–1391) pridružio već dugoj listi značajnih ličnosti iz političke i kulturne istorije Balkana o čijoj se nacionalnoj pripadnosti vode takozvane identitetske bitke. Da pomenem samo neke najpoznatije: Aleksandar Makedonski, ban Kulin, Skenderbeg, Marin Držić, Njegoš, Ivo Andrić, Nikola Tesla, Milutin Milanković. Reklo bi se da što je ličnost značajnija, to je njena nacionalnost spornija, kao da svoj značaj duguje upravo tome što se teško uklapa u jedan “nacionalni identitet”.
Iako je u ovom društvu jedan od najstarijih, Tvrtko je u njemu pridošlica. Da mu pristupi kandidovala su ga dva impozantna spomenika novijeg datuma, jedan u Tuzli (2012), drugi u Herceg Novom (2013), ali morao je da sačeka da mu spomenik bude podignut i u Sarajevu (29. avgusta 2023), pa da sporenje o njegovom “nacionalnom identitetu” postane politički važno, da se zapodene bitka za Tvrtka. Za pobornike kod nas dominantno nacionalističkog shvatanja države i politike, izuzetno značajna bitka. Jer osvojiti Tvrtka i proglasiti ga srpskim, bosanskim ili hrvatskim kraljem znači osvojiti srednjovekovnu državu u Bosni, podići na njoj bosansku, srpsku ili hrvatsku zastavu i poručiti da je ona bila i ostala naša.
KAKO JE POČELO
Do prvih, uvodnih okršaja došlo je još kad se odlučivalo gde će spomenik biti postavljen. Prvi borci za Tvrtka bili su članovi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Arhitekta Anđelina Ošap Gaćinović, članica ove komisije “iz redova srpskog naroda”, bila je odlučno protiv toga da se Tvrtkov spomenik nađe pored zgrade Predsedništva BiH i da u tekstu na postamentu piše “bosanski kralj”. To je, po njenom mišljenju, izvrtanje istorijske činjenice da je Tvrtko bio srpski kralj, to jest “klasično otimanje kulturne baštine jednog naroda, kome on, u stvari, pripada”. Zbog njenog protivljenja, Komisija nije dala saglasnost da se spomenik podigne ispred Predsedništva BiH, ali se on ipak tu našao kao privremeno rešenje. To je Anđelina Ošap Gaćinović u intervjuu “Glasu Srpske” (3. septembar 2023) rezignirano prokomentarisala: “U Sarajevu će početi da prisvajaju i ikone”.
Za njenog kolegu u Komisiji “iz redova bošnjačkog naroda”, arhitektu Faruka Kapidžića, dolazak “bosanskog kralja Tvrtka” na mesto pored Predsedništva BiH predstavlja veliku i radosnu pobedu hiljadugodišnje bosanske države: “Rezultat dvogodišnjeg rada svih uključenih u realizaciju spomenika”, poručio je on preko Fejsbuka, “vidi se i ostavlja ushićenje na svakoga ko voli hiljadugodišnju državu Bosnu. Isto tako izaziva bijes i gorčinu na svakoga ko na silu hoće da je stariji od iste”.
Bitka za Tvrtka se rasplamsala kad su se u nju uključili političari. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, pozdravljajući dolazak Tvrtka u njen grad, u pobedničkom tonu je naglasila da je “bosanski kralj” sada na pravom mestu, ispred Predsedništva BiH, “ondje gdje i pripada”. Na to je ljutito reagovao predsednik Republike Srpske Milorad Dodik. On je spomenik u Sarajevu osudio kao još jednu krađu srpskog identiteta, izvedenu onako kako lopovi obično rade, pod okriljem noći. “Zamislite”, rekao je Dodik u izjavi za RTRS, “to se u toku noći postavlja, krijući se. Znači, kradete identitet. Niste bili sigurni kako ćete to da izvedete ako to radite tokom dana”.
U bitku za Tvrtka odmah se uključio i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke. On je u nalogu na Fejsbuku osuo paljbu na svoju sarajevsku koleginicu: “Prisvajanjem srednjovjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Кotromanića”, poručio je on, “gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine”.
To se ne može trpeti i mirno posmatrati. Zato je gradonačelnik Banjaluke podigao uzbunu, pokrenuo kontraofanzivu. Obećao je da će njegov grad “ispraviti nepravdu koju je načinilo Sarajevo” tako što će Tvrtku i u tom gradu biti podignut spomenik sa istinom o njegovoj srpskoj srži ispisanoj na postamentu.
PREBROJAVANJE, PA MOBILIZACIJA
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve