Moglo se pretpostaviti, čim je ministar Velimir ost’o bez glasa, i bez ta presađivanje rešenja, da hrast neće biti dugog veka. Nije se znalo da će biti posečen pre bele zore, mučki i podmuklo, i bez opojenja. Ali, sve je to novi početak
Ima tome, preko dve godinice, kako je na trasi Koridora 11, što je šifra za auto-put Beograd – Južni Jadran, otkriven golem hrast koji je proglašen najstarijim u Srbiji. Hrast u selu Savinac, nedaleko od ustaničkog Takova, opština Gornji Milanovac. Javljeno da je veliki hrast, mator 600 godina, sveti, da je zapis, što će reći da je to osveštano drvo na koje urezan krst. I javljeno da je istorija hrasta, istorija srpskog naroda, ispod njega zasp’o knjaz Miloš i, pre nego što će podići Drugi srpski ustanak, pod Takovskim grmom, sanj’o da će pobediti tursku vojsku. Saznalo se i da se tim stvarima ne valja igrati, jerbo postoji verovanje da će svako ko oskrnavi drvo-zapis biti kažnjen, i da ga čeka veliko zlo.
RUSI I KINEZI: Kako bilo, radovi na Koridoru 11 stali, s obe strane hrasta. Azerbejdžanska firma „Az virt“, koja dobila pos’o jerbo azerbej-
džanski kredit, ne se mešala u naša posla, sa hrastom su se do’vatili naši ljudi. Od početka se znalo da će hrast iz svega izaći lepši i stariji. Naročito kad je, još s početka priče, Prvi čovek Srbije, ne treba ime i funkcija, decidirano plus reformski rek’o da između hrasta i auto-puta, bira auto-put.
Ali, nije hrast naprečac post’o lepši i stariji, postupno se došlo do najboljeg rešenja. Da se kaže da se u odbranu hrasta digla Mesna zajednica Savinac, na čelu sa predsednik Miliša Nikolić, saznalo se da u Savincu, kroz koji treba prođe auto-put, ima crkva Miloša Obrenovića, posvećena knjeginji Ljubici, da u porti crkve sahranjena Mina Karadžić… Oko hrasta, može se reći, stao narod, Zeleni, nevladin sektor… pred svima bila velika dilema, tradicija ili razvoj.
U prvo vreme, ministar bez portfelja, i još koječega, gospodin Velimir Ilić bio izričit da će se sve učiniti da se hrast sačuva. Jeste Velja govorio da hrast niko nije pomenuo kad je rađen Prostorni plan, te da je vlasnik hrasta, i sporne parcele, potpis’o ugovor i uzeo pare, ali je, dok se čuo, davao sve od sebe da spasi hrast. Prvo obeć’o da će hrast da premesti, jer kad Rusi i Kinezi premeštaju solitere, što mi ne bi’ hrast. Ali, od ove kapitalne ideje se odustalo, jerbo neizvodljiva, pa ministar Velimir najavio pasarele, nosače, staklene ploče, čelične obloge, veštačko navodnjavanje…
Onda ministar Velimir, iako još ima kabinet, kola i vozača, prest’o da se čuje. Resorno se javila potpredsednica Vlade, plus ministarka građevina, saobraćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović, koja, dosledno sprovodeći reformski kurs Predsednika Vlade, poručila da će hrast biti uklonjen. Iz Savinca odgovorili da može samo ministarka Zorana lično da ga poseče.
Ne bilo da ministarka Zorana lično došla. U prošli četvrtak, u zoru 23. jula, hrast posekle drvoseče, na čelu sa Draganom Jovčićem iz Belanovice, koje angažov’o „Planum“. Drvo, visoko 30 metara, debelo da više ljudi ne može obu’vati, sekli sat i po. Jovčić rek’o da poranili zbog vrućine, da hrast u sredini šupalj, sam bi se urušio, te da, po godovima, ceni da nije stariji od 300 godina. A što se tiče posledica, ne strahuje, crkva je dala saglasnost, a i nije sujeveran.
KAPITALNO REŠENJE ZA HRAST – KAPITALAC: Nekadašnje drvo u Savincu
PREDSKAZANJE: Meštani ujutro nisu mogli čudu da se načude, nema hrasta. Predsednik MZ Miliša veče pre toga znao da se nešto loše sprema, vozio on tako traktor, u sumrak, i odjednom je ka njemu, od hrasta, doletelo jato slepih miševa. Udarali su u farove, prolazili tik pored njega, još mu kosa nakostrešena. Ujutro je shvatio da je to bilo predskazanje, jer je hrast posečen pod okriljem noći, u doba kad su vampiri još napolju. I sam zna da bi se hrast s vremenom sam osušio, ali trebalo je svečano i dostojanstveno, u prisustvu sveštenika, da se oproste od njega. Miliša čitav dan nije mog’o zaustavi suze, što je hrast posečen tako mučki i podmuklo. Što se njega tiče, ni on ni meštani više neće prilaziti hrastu, niti organizovati proteste, to je gotova stvar.
Međutim, ima onih koji još u neverici zbog seče, najžalije im što sve urađeno bez najave, nije mu priređeno ni opojenje, da se od hrasta oproste kako dolikuje. Sve na brzinu, kukavički i nehumano, čak su im isključili i signal za telefone, da ne bi mogli da se organizuju i okupe. Ali, uvereni, prokletstvo tek sleduje…
Ima još onih koji misle da to loš potez, Zeleni Srbije vele da se rušilačka politika ove Vlade još jednom potvrdila, vlast je izabrala da poseče hrast, iako su postojala dobra rešenja koja su mogla da zadovolje i građane i državu. Zeleni najavili da će posaditi 600 hrastova širom Srbije. Dan po seči, na panju se samouslikali poslanici Nove stranke, gospoda Živković i Pavićević, i poručili: Juče oboren šest vekova star hrast. Loša vlada!
Ali, čini se da vlast svemu prišla planski i razvojno, savetnik ministarke Zorane, gospodin Nikola Milivojević, najavio sadnju mladica hrasta. Savetnik bio precizan, truplo hrasta će biti konzervisano i sačuvano, urediće se porta crkve, i uraditi park sa hrastovim mladicama, hrast će biti pretvoren u spomenik. Biće to, bio je izričit Savetnik, novi početak za Savinac i građane mesne zajednice.
U sve se, konstruktivno, uključila i naša crkva. U „Politici“ se, takoreći autorski, javio protojerej Stojadin Pavlović, potpisan kao glavni urednik Televizije Hram. Gospodin Pavlović, koji bio, ili je još, direktor Patrijaršije, poznat kao desna ruka Patrijarha, pisano veli: Crkva sa razumevanjem gleda u brižan odnos građana Savinca i šire javnosti za hrast. Šteta je što ovo višestoletno stablo nije u evidenciji zakonske zaštite, i što kod izrade planske dokumentacije niko nije ukazao na hrast i njegovu zaštitu… Nebriga meštana iskazana je i time što hrast već decenijama nema karakter zapisa… Važno je da se u ovom slučaju religiozno odvoji od sujevernog, hrast ne može biti crkva, niti svetac… Gospodin Pavlović obraćanje u ime crkve završava misionarski i prosvetiteljski: Radovaće se Zemlja i Nebo, ako ovaj auto-put dâ svoj doprinos poboljšanju životnog standarda i zaustavi dalji pad stanovništva u ovom kraju. Za kraj da se kaže, Amin!
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Intervju: Dušan Vučićević, vanredni profesor FPN-a
"Broj birača koji tvrde da su nekada verovali Aleksandru Vučiću, a da su sada prestali – sve je veći. Od nekih sedam odsto na ukupnom uzorku u februaru on takođe ima trend povećanja u prethodnim mesecima i sada iznosi već dvanaest odsto"
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!