Klub umetnika i uspešnih privrednika u Muzeju savremene umetnosti pokušaće da preslika američki model finansiranja institucija kulture – da ih pomažu biznismeni, a ne država
PREPOZNAT INTERES: Žaklina Nikolić-Kužić, Ričard Daničić i Branislava Anđelković
Marketinška agencija Publicis Group i AmCham (Američka privredna komora u Srbiji) izabrali su zanimljiv model pomoći Muzeju savremene umetnosti u Beogradu – povezivanje umetnika i biznismena u klub. Art&Business Club promovisan je prošle nedelje u Muzeju i, prema rečima doskorašnjeg izvršnog direktora AmChama Ričarda Daničića, utemeljiće kvalitetnu vezu kompanija i umetnosti. Cilj je, naime, da vlasnici uspešnih firmi finansijski pomognu ovu instituciju kulture, ali i da spoj umetnosti i biznisa promovišu kao savremenu matricu za razvoj tržišta umetnosti u Srbiji.
Direktorka Muzeja Branislava Anđelković kaže za „Vreme“ da biznis mora da prepozna svoj interes u umetnosti. „Američki muzeji ne poznaju državne subvencije, njih izdržava biznis i pokušaćemo taj model da preslikamo ovde. Nemam iluzija da ćemo to uspeti u kratkom roku, ali takva promena u načinu finansiranja je neminovna“, poručuje direktorka. Budući da se osnivanje ovog kluba priprema godinu dana i da su na promociji bili mnogi ugledni predstavnici kompanija članica AmChama, utisak je da će ovaj novi tip veze novca i umetnosti uspeti. Branislava Anđelković pozvala je sve uspešne privrednike da se pridruže Muzeju u realizaciji njegovih projekata, pre svega rekonstrukciji legata. „To bi bio način da na delu pokažu da im je stalo da se uključe u razvoj i život u Srbiji na više nivoa nego što je tržišni“, rekla je na promociji kluba.
Pomoć u realizaciji ove ideje ponudila je i Alisa Zimet iz Njujorka, pionir povezivanja privrede i umetnosti kroz sponzorski marketing. Ona je tokom 20 godina rada razvila niz teorijskih i praktičnih modela i postavila standarde ove aktivnosti u SAD i još u 14 zemalja.
Deo zasluga za pokušaj da se korisna američka priča preslika u Srbiji ima Publicis, koji je zapravo i izabrao model prvog umetničko-poslovnog kluba u Srbiji. Sedište kluba je u Muzeju i direktorka Publicisa Žaklina Nikolić-Kužić smatra da će on biti više od pomoći ovoj instituciji, postaće model za unapređenje kulturne ponude i razvoja tržišta umetnosti u zemlji. Cilj je da se sa kolekcijom koju poseduje Muzej vrati u centar kulturne scene regiona i da se oko njega okupi krug poslovnih prijatelja koji će mu pomoći da proširi svoj uticaj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Usled sve učestalijih i razornijih vremenskih nepogoda, srpska poljoprivreda suočava se sa ozbiljnim posledicama. Jedna od najteže pogođenih voćnih kultura ove sezone je malina – voće po kojem je Srbija godinama bila prepoznatljiva. Hoće li malina ove godine uopšte biti dostupna na domaćem tržištu, i ako bude – po kojoj ceni?
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“
I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer
Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!