Klub umetnika i uspešnih privrednika u Muzeju savremene umetnosti pokušaće da preslika američki model finansiranja institucija kulture – da ih pomažu biznismeni, a ne država
PREPOZNAT INTERES: Žaklina Nikolić-Kužić, Ričard Daničić i Branislava Anđelković
Marketinška agencija Publicis Group i AmCham (Američka privredna komora u Srbiji) izabrali su zanimljiv model pomoći Muzeju savremene umetnosti u Beogradu – povezivanje umetnika i biznismena u klub. Art&Business Club promovisan je prošle nedelje u Muzeju i, prema rečima doskorašnjeg izvršnog direktora AmChama Ričarda Daničića, utemeljiće kvalitetnu vezu kompanija i umetnosti. Cilj je, naime, da vlasnici uspešnih firmi finansijski pomognu ovu instituciju kulture, ali i da spoj umetnosti i biznisa promovišu kao savremenu matricu za razvoj tržišta umetnosti u Srbiji.
Direktorka Muzeja Branislava Anđelković kaže za „Vreme“ da biznis mora da prepozna svoj interes u umetnosti. „Američki muzeji ne poznaju državne subvencije, njih izdržava biznis i pokušaćemo taj model da preslikamo ovde. Nemam iluzija da ćemo to uspeti u kratkom roku, ali takva promena u načinu finansiranja je neminovna“, poručuje direktorka. Budući da se osnivanje ovog kluba priprema godinu dana i da su na promociji bili mnogi ugledni predstavnici kompanija članica AmChama, utisak je da će ovaj novi tip veze novca i umetnosti uspeti. Branislava Anđelković pozvala je sve uspešne privrednike da se pridruže Muzeju u realizaciji njegovih projekata, pre svega rekonstrukciji legata. „To bi bio način da na delu pokažu da im je stalo da se uključe u razvoj i život u Srbiji na više nivoa nego što je tržišni“, rekla je na promociji kluba.
Pomoć u realizaciji ove ideje ponudila je i Alisa Zimet iz Njujorka, pionir povezivanja privrede i umetnosti kroz sponzorski marketing. Ona je tokom 20 godina rada razvila niz teorijskih i praktičnih modela i postavila standarde ove aktivnosti u SAD i još u 14 zemalja.
Deo zasluga za pokušaj da se korisna američka priča preslika u Srbiji ima Publicis, koji je zapravo i izabrao model prvog umetničko-poslovnog kluba u Srbiji. Sedište kluba je u Muzeju i direktorka Publicisa Žaklina Nikolić-Kužić smatra da će on biti više od pomoći ovoj instituciji, postaće model za unapređenje kulturne ponude i razvoja tržišta umetnosti u zemlji. Cilj je da se sa kolekcijom koju poseduje Muzej vrati u centar kulturne scene regiona i da se oko njega okupi krug poslovnih prijatelja koji će mu pomoći da proširi svoj uticaj.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Režim ne zna kud udara. To se vidi po, čak i za njegove standarde učestalim, javnim obraćanjima nepomenika. Vidi se i po tome što je pogubljen i konfuzan, a često se građanima obraća i u vidno alkoholisanom stanju. Samokontrola nikada nije bila njegova jača strana, a sada je potpuno nestala. Slabost se ogleda i u metodi borbe protiv masovnog studentskog i građanskog pokreta. Metoda se zove – majmunsko oponašanje. Njihov položaj je sve gori kako vreme odmiče. Ne samo na političkom nego i na ekonomskom planu. Plate kasne, budžetska sredstva su sve tanja
Opozicija i njoj naklonjena javnost očekuje veći angažman Evropljana kada je u pitanju srpski politički prostor, vlast takve najave koristi da argumentuje tezu o obojenoj revoluciji, ali bi sa radošću ugostila bilo koga sa te strane, posebno ako daju neke pare. Čini se da i jedna i druga strana preteruju: niti će Evropa doći da nam organizuje izbore, niti će više stizati bilo kakva lova kojom će vlast da krpi budžetske rupe nastale vanrednim korupcionaškim troškovima
Vojska Srbije nema kapacitet da izvede paradu poput nekadašnje JNA, koja je 1985. godine imala više od 300.000 pripadnika, a na poslednju paradi 9. maja te godine direktno je izvela njih 6.690. Plus prateće službe, kojih je bilo više od 4.000. Na toj paradi bila su borbena sredstva koja će se pokazati i sad, 40 godina kasnije. Reč je o tenkovima M-84, helikopterima “gazela”, avionima “orao” i “super galeb G-4”, oklopnim transporterima i kamionima. Sada će svi oni biti predstavljeni kao “modernizovana čuda” iako su im odavno istekli resursi
Glas svakog fakulteta, ali i mogućnost stavljanja veta uz obavezan intervju i prihvatanje ideološkog minimuma, deo su procesa kroz koji svaki potencijalni kandidat za “studentsku listu” mora da prođe, saznaje “Vreme”. Iako Aleksandar Vučić žali što njegov protivnik još nema lik, studenti baš strateški ne žele da vlastima i tabloidima daju mogućnost za satanizaciju izabranih ljudi
Kao sa statistima na naprednjačkim okupljanjima, predsednik Srbije nema sreće ni sa siledžijama: em ih je malo, em su sitna boranija. Da nemaju policijski kordon iza leđa, davno bi ih narod razjurio. Ovako zavise od tetošenja onih koji bi ih – da je zakona i pravde u Srbiji – morali hapsiti. Prosto rečeno, jadni su i oni, a i ovi koji ih angažuju
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!