

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Klub umetnika i uspešnih privrednika u Muzeju savremene umetnosti pokušaće da preslika američki model finansiranja institucija kulture – da ih pomažu biznismeni, a ne država


Marketinška agencija Publicis Group i AmCham (Američka privredna komora u Srbiji) izabrali su zanimljiv model pomoći Muzeju savremene umetnosti u Beogradu – povezivanje umetnika i biznismena u klub. Art&Business Club promovisan je prošle nedelje u Muzeju i, prema rečima doskorašnjeg izvršnog direktora AmChama Ričarda Daničića, utemeljiće kvalitetnu vezu kompanija i umetnosti. Cilj je, naime, da vlasnici uspešnih firmi finansijski pomognu ovu instituciju kulture, ali i da spoj umetnosti i biznisa promovišu kao savremenu matricu za razvoj tržišta umetnosti u Srbiji.
Direktorka Muzeja Branislava Anđelković kaže za „Vreme“ da biznis mora da prepozna svoj interes u umetnosti. „Američki muzeji ne poznaju državne subvencije, njih izdržava biznis i pokušaćemo taj model da preslikamo ovde. Nemam iluzija da ćemo to uspeti u kratkom roku, ali takva promena u načinu finansiranja je neminovna“, poručuje direktorka. Budući da se osnivanje ovog kluba priprema godinu dana i da su na promociji bili mnogi ugledni predstavnici kompanija članica AmChama, utisak je da će ovaj novi tip veze novca i umetnosti uspeti. Branislava Anđelković pozvala je sve uspešne privrednike da se pridruže Muzeju u realizaciji njegovih projekata, pre svega rekonstrukciji legata. „To bi bio način da na delu pokažu da im je stalo da se uključe u razvoj i život u Srbiji na više nivoa nego što je tržišni“, rekla je na promociji kluba.
Pomoć u realizaciji ove ideje ponudila je i Alisa Zimet iz Njujorka, pionir povezivanja privrede i umetnosti kroz sponzorski marketing. Ona je tokom 20 godina rada razvila niz teorijskih i praktičnih modela i postavila standarde ove aktivnosti u SAD i još u 14 zemalja.
Deo zasluga za pokušaj da se korisna američka priča preslika u Srbiji ima Publicis, koji je zapravo i izabrao model prvog umetničko-poslovnog kluba u Srbiji. Sedište kluba je u Muzeju i direktorka Publicisa Žaklina Nikolić-Kužić smatra da će on biti više od pomoći ovoj instituciji, postaće model za unapređenje kulturne ponude i razvoja tržišta umetnosti u zemlji. Cilj je da se sa kolekcijom koju poseduje Muzej vrati u centar kulturne scene regiona i da se oko njega okupi krug poslovnih prijatelja koji će mu pomoći da proširi svoj uticaj.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve