

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta




„Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij je još jednom potvrdio da u gradu u ovom trenutku nema niti jednog vojnog objekta i da je bombardovanje namerno, zločinačko uništavanje civilnog stanovništva. U celom svetu to se zove genocid“
Lavov, grad na zapadu Ukrajine 60 kilometara od granice sa Poljskom, koji je od početka ruske invazije na Ukrajinu napadnut samo jednom krajem marta pa je zato važio kao bezbedan, ponovo je raketiran u ponedeljak ujutro. Rusko Ministarstvo odbrane je uveče objavilo da su vazduhoplovne snage izvele napade na logistički centar ukrajinske vojske i uništile veliki broj uskladištenog oružja strane proizvodnje.
„Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij je još jednom potvrdio da u gradu u ovom trenutku nema niti jednog vojnog objekta i da je bombardovanje namerno, zločinačko uništavanje civilnog stanovništva. U celom svetu to se zove genocid“, kaže prevodilac brojnih srpskih pisaca na ukrajinski i ukrajinskih na srpski Ala Tatarenko koja živi u Lavovu.
Kaže da je pogođen „autoservis u kome se menjaju gume i pritom uništeno četrdesetak vozila“. „Lavov odavno nije industrijski centar“, kaže Tatarenko, „najpoznatiji je kao turistički grad sa posebnom atmosferom. Danas takođe ulicama prolaze ljudi sa koferima, ali su to uglavnom izbeglice sa područja gde se vode najteže borbe. Grad je zbrinuo više od 300 hiljada raseljenih ljudi.“
Dok razgovaramo, u Lavovu je na snazi vazdušna opasnost. Ala Tatarenko kaže da je to treća tog dana.
„Hrišćani treba da provode Veliki ponedeljak u miru i molitvi, ali stanovnici našeg grada mira nisu imali. U raketnom napadu poginulo je, prema trenutnim podacima, sedmoro civila, jedanaest je povređeno. Među povređenim je i jedno dete, trogodišnji mališan iz Harkova. Pobegao je od raketa kojima ruski agresor zasipa taj grad, ali su ga ipak zakačile u Lavovu.“
Lavov se spremao da jučerašnji dan provede kao i ranijih godina, priča Ala Tatarenko. „ Na Uskršnji ponedeljak postoji starinski običaj da momci polivaju devojke vodom. U Lavovu su pre nekoliko godina izdvojili za to poseban trg, da se polivaju željni polivanja, a da to ne zakači prolaznike. Nakon strašnog reketiranja devojka koju sam nekad upoznala kao organizatorku književnih večeri predložila je na društvenoj mreži da ovog puta odustanemo od tog običaja.“
Tatarenko se pita „šta je razlog napada na grad koji je uvek bio multietnički i multikulturalan?“ Navodi da je nakon bombardovanja ukrajinski novinar Vasilj Tereščuk rekao da je „Lavov za Putinovu propagandu simbol ukrajinskog nacionalnog otpora“. Tatarenko komentariše da se „još za vreme Sovjetskog Saveza pričalo o zlim banderovcima“, kako su nazivali ljude koji govore „svoj maternji, ukrajinski jezik“ pa se po tome razlikuju od drugih „u prilično rusifikovanoj Ukrajinskoj SSR“.
„Možda se zato tako lako poverovalo u postojanje ’ukrajinskih nacista’ koje, kao ni lavovske banderovce 1980-tih godina niko nije video. Osim ako to nisu ljudi koji govore ukrajinski.“
Nad gradom se, kaže, nakon bombardovanja dizao dim, gradski saobraćaj je privremeno promenio neke rute, ali su pozorišta „nastavila da rade prekidajući predstavu kad se oglase sirene. Jedna od privremenih Lavovljanki, profesorka koja je došla iz Berđanska, kaže da joj se nakon takvog koncerta otopio kamen u grudima. Lavov je grad koji želi da daruje lepotu“.
„A sinoć u marketu, jedna mala devojčica vikala je iz kolica drugarici, isto tako maloj i isto u kolicima: ’Tu sam! Nastja, tu sam!’. Tako se sada dozivaju ukrajinski gradovi. ’Tu sam!’ u smislu – ne brini se, OK sam, računaj na mene! Tu sam! – je konstatacija postojanja, moći Života u čiju pobedu verujemo.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve