Zašto prokišnjava „Cvijeta Zuzorić“, zašto se ruši Beogradski sajam, zašto nema novca za kulturu, pitaju članovi Nezavisne kulturne scene i odgovaraju – zato što nisu u javnom interesu
Umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije pokreću kampanju „Nisam u javnom interesu“, nezadovoljni odnosom institucija i nadležnog Ministarstva kulture prema njihovom radu i kulturi uopšte.
„Kad javne institucije na konkursima odbiju da podrže projekte za rad sa mladima, produkciju predstava ili izložbi, komisije u obrazloženju uvek navedu da odbijeni projekat nije u skladu s javnim interesom. Mi smo se konačno prepoznali. Možda se prepoznajete i vi?“, navela je NKSS.
Umetnici pozivaju sve koji na ovo pitanje odgovaraju potvrdno, da se priključe kampanji i dođu 10. novembra u Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, u učestvuju u pravljenju majica, cegera, kuhinjskih krps, potkošulja, stolnjaka sa sloganom „Nisam u javnom interesu“.
Navode nekoliko primera za koje država nema novca, pa i paviljon Cvijeta Zuzorić koji prokišnjava, nema grejanje, a ULUS godinama ne uspeva da obnovi ugovor za ovaj prostor, iako je upravo ovo udruženje inciralo njegovu izgradnju i stvaralo i delovalo u njemu skoro čitav vek, kroz decenije i smenjujuće režime, pa čak i države. Poruka koju danas nebriga države šalje o ovom prostoru je jasna – smatra se da nije u javnom interesu.
U tom kontekstu podsećaju da je Ministarstvo kulture objavilo kako je Sajam još za vreme prošle vlasti izuzet od zaštite kao kompleks od javnog značaja, pa rado preuzima kontinuitet sa stalno kritikovanom prošlom vlašću, a sve to kao deo priprema terena za njegovo rušenje. Naravno, investitori koji će tu graditi jesu u javnom interesu.
Kažu da je Narodna skupština je usvojila budžet RS za narednu godinu, a konkursi za kulturu i dalje nisu raspisani, iako već godinama ukazujemo na štetne posledice kašnjenja konkursa. Samostalni umetnici ne mogu da ostvare zdravstvenu knjižicu i ostala socijalna prava koja im pripadaju, zbog dugova koje nisu oni napravili. Ali zašto bi se o njima vodilo računa kad nisu u javnom interesu.
„Samostalni umetnici ne mogu da ostvare socijalna prava zbog dugova koje nisu sami skrivili, jer nisu u javnom interesu. Popovi su u javnom interesu, pa su njima slični dugovi otpisani“, poručuje ova asocijacija.
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije tvrdi da je pogodbom s Ministarstvom kulture i ministarkom Majom Gojković na netransparentan način dodeljeno u prošloj i ovoj godini oko 280 miliona dinara.
Analize stručnog tima Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokazale su neverovatne zloupotrebe u raspolaganju sredstvima iz javnog budžeta, pa su tako u periodu od 2018. do 2023. godine Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda podržali 336 projekata „fantomskih“ organizacija koje nemaju prethodne aktivnosti, ne bave se kulturom, osnovane su neposredno pred konkurs ili su im računi u blokadi.
Tim organizacijama dodeljeno je više od 220 miliona dinara, podsećaju iz ove asocijacije.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!