Zašto prokišnjava „Cvijeta Zuzorić“, zašto se ruši Beogradski sajam, zašto nema novca za kulturu, pitaju članovi Nezavisne kulturne scene i odgovaraju – zato što nisu u javnom interesu
Umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije pokreću kampanju „Nisam u javnom interesu“, nezadovoljni odnosom institucija i nadležnog Ministarstva kulture prema njihovom radu i kulturi uopšte.
„Kad javne institucije na konkursima odbiju da podrže projekte za rad sa mladima, produkciju predstava ili izložbi, komisije u obrazloženju uvek navedu da odbijeni projekat nije u skladu s javnim interesom. Mi smo se konačno prepoznali. Možda se prepoznajete i vi?“, navela je NKSS.
Umetnici pozivaju sve koji na ovo pitanje odgovaraju potvrdno, da se priključe kampanji i dođu 10. novembra u Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, u učestvuju u pravljenju majica, cegera, kuhinjskih krps, potkošulja, stolnjaka sa sloganom „Nisam u javnom interesu“.
Navode nekoliko primera za koje država nema novca, pa i paviljon Cvijeta Zuzorić koji prokišnjava, nema grejanje, a ULUS godinama ne uspeva da obnovi ugovor za ovaj prostor, iako je upravo ovo udruženje inciralo njegovu izgradnju i stvaralo i delovalo u njemu skoro čitav vek, kroz decenije i smenjujuće režime, pa čak i države. Poruka koju danas nebriga države šalje o ovom prostoru je jasna – smatra se da nije u javnom interesu.
U tom kontekstu podsećaju da je Ministarstvo kulture objavilo kako je Sajam još za vreme prošle vlasti izuzet od zaštite kao kompleks od javnog značaja, pa rado preuzima kontinuitet sa stalno kritikovanom prošlom vlašću, a sve to kao deo priprema terena za njegovo rušenje. Naravno, investitori koji će tu graditi jesu u javnom interesu.
Kažu da je Narodna skupština je usvojila budžet RS za narednu godinu, a konkursi za kulturu i dalje nisu raspisani, iako već godinama ukazujemo na štetne posledice kašnjenja konkursa. Samostalni umetnici ne mogu da ostvare zdravstvenu knjižicu i ostala socijalna prava koja im pripadaju, zbog dugova koje nisu oni napravili. Ali zašto bi se o njima vodilo računa kad nisu u javnom interesu.
„Samostalni umetnici ne mogu da ostvare socijalna prava zbog dugova koje nisu sami skrivili, jer nisu u javnom interesu. Popovi su u javnom interesu, pa su njima slični dugovi otpisani“, poručuje ova asocijacija.
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije tvrdi da je pogodbom s Ministarstvom kulture i ministarkom Majom Gojković na netransparentan način dodeljeno u prošloj i ovoj godini oko 280 miliona dinara.
Analize stručnog tima Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokazale su neverovatne zloupotrebe u raspolaganju sredstvima iz javnog budžeta, pa su tako u periodu od 2018. do 2023. godine Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda podržali 336 projekata „fantomskih“ organizacija koje nemaju prethodne aktivnosti, ne bave se kulturom, osnovane su neposredno pred konkurs ili su im računi u blokadi.
Tim organizacijama dodeljeno je više od 220 miliona dinara, podsećaju iz ove asocijacije.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Državne zdravstvene ustanove u Srbiji imaju postrojenja za sterilizaciju opasnog otpada, ali im država oduzima dozvole, otkriva „Vreme“ u novom broju. Da li se tako nameštaju poslovi privatnim firmama
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Evropska unija uložila je milone evra kako bi pomogla Srbiji da sredi uklanjanje medicinskog i infektivnog otpada. Niš je jedan od prvih gradova koji su dobili postrojenje za ovu delatnost. Međutim, ono se danas ne koristi, poslove uklanjanja otpada dobija privatna firma, a zdravstvenim ustanovama istekle su dozvole. Uslovi za njihov produžetak postavljeni su tako da ne mogu da ih ispune
Pitanje za ljude sistema je – ko će biti prvi? Da li će policija, tužilaštvo i sudstvo, da li će oni iz prosvete i sa univerziteta ili iz javne uprave čekati da im “odseku glave” – i to malom broju čestitih i hrabrih, kako preti predsednik Srbije, ili će snažnije raditi po zakonu insistirajući na njegovom sprovođenju, a ne po njegovoj volji
Istinoljublje se, kaže Hana Arent, nikada nije ubrajalo u političke vrline. Da li to znači da je suština istine u njenoj nemoći, a suština politike u podmuklosti? Pa, ako je tako, zar nemoćna istina ne zaslužuje istu količinu prezira koliko i moć koja ne mari za istinu
Propali su pokušaji da država Srbija nacionalizuje NIS, da dvojica ljudi bliskih režimu kupe ruski udeo u NIS-u, da neka zapadna naftna kompanija ili investicioni fond uđu u vlasničku strukturu umesto Rusa. Ko sada, kao jedino preostalo rešenje prihvatljivo vlastima, ubrzano registruje flotu rečnih tankera za prevoz sirove nafte iz skladišta MOL-a u Mađarskoj do rafinerija NIS-a u Pančevu? Šta to sa sobom nosi? Zašto se Srbija nije odlučila za stečaj NIS-a
Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste
Novac koji država troši na Narodno pozorište da bi ga osigurala od eventualnog požara je pokušaj da se zaustavi jedan drugi požar, onaj koji je moguće sprečiti isključivo ostavkama SNS kadrova na čelu ove kuće
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!