Zašto prokišnjava „Cvijeta Zuzorić“, zašto se ruši Beogradski sajam, zašto nema novca za kulturu, pitaju članovi Nezavisne kulturne scene i odgovaraju – zato što nisu u javnom interesu
Umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije pokreću kampanju „Nisam u javnom interesu“, nezadovoljni odnosom institucija i nadležnog Ministarstva kulture prema njihovom radu i kulturi uopšte.
„Kad javne institucije na konkursima odbiju da podrže projekte za rad sa mladima, produkciju predstava ili izložbi, komisije u obrazloženju uvek navedu da odbijeni projekat nije u skladu s javnim interesom. Mi smo se konačno prepoznali. Možda se prepoznajete i vi?“, navela je NKSS.
Umetnici pozivaju sve koji na ovo pitanje odgovaraju potvrdno, da se priključe kampanji i dođu 10. novembra u Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, u učestvuju u pravljenju majica, cegera, kuhinjskih krps, potkošulja, stolnjaka sa sloganom „Nisam u javnom interesu“.
Navode nekoliko primera za koje država nema novca, pa i paviljon Cvijeta Zuzorić koji prokišnjava, nema grejanje, a ULUS godinama ne uspeva da obnovi ugovor za ovaj prostor, iako je upravo ovo udruženje inciralo njegovu izgradnju i stvaralo i delovalo u njemu skoro čitav vek, kroz decenije i smenjujuće režime, pa čak i države. Poruka koju danas nebriga države šalje o ovom prostoru je jasna – smatra se da nije u javnom interesu.
U tom kontekstu podsećaju da je Ministarstvo kulture objavilo kako je Sajam još za vreme prošle vlasti izuzet od zaštite kao kompleks od javnog značaja, pa rado preuzima kontinuitet sa stalno kritikovanom prošlom vlašću, a sve to kao deo priprema terena za njegovo rušenje. Naravno, investitori koji će tu graditi jesu u javnom interesu.
Kažu da je Narodna skupština je usvojila budžet RS za narednu godinu, a konkursi za kulturu i dalje nisu raspisani, iako već godinama ukazujemo na štetne posledice kašnjenja konkursa. Samostalni umetnici ne mogu da ostvare zdravstvenu knjižicu i ostala socijalna prava koja im pripadaju, zbog dugova koje nisu oni napravili. Ali zašto bi se o njima vodilo računa kad nisu u javnom interesu.
„Samostalni umetnici ne mogu da ostvare socijalna prava zbog dugova koje nisu sami skrivili, jer nisu u javnom interesu. Popovi su u javnom interesu, pa su njima slični dugovi otpisani“, poručuje ova asocijacija.
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije tvrdi da je pogodbom s Ministarstvom kulture i ministarkom Majom Gojković na netransparentan način dodeljeno u prošloj i ovoj godini oko 280 miliona dinara.
Analize stručnog tima Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokazale su neverovatne zloupotrebe u raspolaganju sredstvima iz javnog budžeta, pa su tako u periodu od 2018. do 2023. godine Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda podržali 336 projekata „fantomskih“ organizacija koje nemaju prethodne aktivnosti, ne bave se kulturom, osnovane su neposredno pred konkurs ili su im računi u blokadi.
Tim organizacijama dodeljeno je više od 220 miliona dinara, podsećaju iz ove asocijacije.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"
Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije
Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire
Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu
Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.