Zašto prokišnjava „Cvijeta Zuzorić“, zašto se ruši Beogradski sajam, zašto nema novca za kulturu, pitaju članovi Nezavisne kulturne scene i odgovaraju – zato što nisu u javnom interesu
Umetnici okupljeni oko Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije pokreću kampanju „Nisam u javnom interesu“, nezadovoljni odnosom institucija i nadležnog Ministarstva kulture prema njihovom radu i kulturi uopšte.
„Kad javne institucije na konkursima odbiju da podrže projekte za rad sa mladima, produkciju predstava ili izložbi, komisije u obrazloženju uvek navedu da odbijeni projekat nije u skladu s javnim interesom. Mi smo se konačno prepoznali. Možda se prepoznajete i vi?“, navela je NKSS.
Umetnici pozivaju sve koji na ovo pitanje odgovaraju potvrdno, da se priključe kampanji i dođu 10. novembra u Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, u učestvuju u pravljenju majica, cegera, kuhinjskih krps, potkošulja, stolnjaka sa sloganom „Nisam u javnom interesu“.
Navode nekoliko primera za koje država nema novca, pa i paviljon Cvijeta Zuzorić koji prokišnjava, nema grejanje, a ULUS godinama ne uspeva da obnovi ugovor za ovaj prostor, iako je upravo ovo udruženje inciralo njegovu izgradnju i stvaralo i delovalo u njemu skoro čitav vek, kroz decenije i smenjujuće režime, pa čak i države. Poruka koju danas nebriga države šalje o ovom prostoru je jasna – smatra se da nije u javnom interesu.
U tom kontekstu podsećaju da je Ministarstvo kulture objavilo kako je Sajam još za vreme prošle vlasti izuzet od zaštite kao kompleks od javnog značaja, pa rado preuzima kontinuitet sa stalno kritikovanom prošlom vlašću, a sve to kao deo priprema terena za njegovo rušenje. Naravno, investitori koji će tu graditi jesu u javnom interesu.
Kažu da je Narodna skupština je usvojila budžet RS za narednu godinu, a konkursi za kulturu i dalje nisu raspisani, iako već godinama ukazujemo na štetne posledice kašnjenja konkursa. Samostalni umetnici ne mogu da ostvare zdravstvenu knjižicu i ostala socijalna prava koja im pripadaju, zbog dugova koje nisu oni napravili. Ali zašto bi se o njima vodilo računa kad nisu u javnom interesu.
„Samostalni umetnici ne mogu da ostvare socijalna prava zbog dugova koje nisu sami skrivili, jer nisu u javnom interesu. Popovi su u javnom interesu, pa su njima slični dugovi otpisani“, poručuje ova asocijacija.
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije tvrdi da je pogodbom s Ministarstvom kulture i ministarkom Majom Gojković na netransparentan način dodeljeno u prošloj i ovoj godini oko 280 miliona dinara.
Analize stručnog tima Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije pokazale su neverovatne zloupotrebe u raspolaganju sredstvima iz javnog budžeta, pa su tako u periodu od 2018. do 2023. godine Ministarstvo kulture i Sekretarijat za kulturu Beograda podržali 336 projekata „fantomskih“ organizacija koje nemaju prethodne aktivnosti, ne bave se kulturom, osnovane su neposredno pred konkurs ili su im računi u blokadi.
Tim organizacijama dodeljeno je više od 220 miliona dinara, podsećaju iz ove asocijacije.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.