Primat od ekoloških ustanaka prethodne nedelje preuzeli su pobunjeni poljoprivrednici i, iz dan u dan, širi se spisak gradova i sela u kojima se organizuju protesti i traktorske blokade.
Dugogodišnje nezadovoljstvo poljoprivrednika kulminiralo je zbog drastičnog povećanja cene mineralnih đubriva i visoke cene goriva. Prvi su na ulicu izašli prošlog četvrtka poljoprivrednici iz Kraljeva, Batočine i Valjeva i od tada se svakodnevno negde događaju protesti – u Šapcu, Zrenjaninu, Rači, Srbobranu…
Udruženja i savezi poljoprivrednika jedinstveni su u zahtevu vladi Srbije da ukine akcize za euro dizel za registrovana poljoprivredna gazdinstva i poveća subvencije na 200 evra po hektaru, odnosno, kako ističu – samo traže ono što im je ukinuto pre deset godina.
Resorni ministar Branislav Nedimović za sve je optužio “đilasovce”, koji “huškaju seljake na proteste”. No, pobunjeni paori ne žele da razgovaraju sa njim, već su premijerki Ani Brnabić dali rok do petka da ispunjeni njihove zahteve, a pored dva pomenuta, traže i redovnu i brzu isplatu subvencija, kao i isplatu svih zaostalih neisplaćenih subvencija i isplatu budućih subvencija u roku od 45 do 60 dana od dana podnošenja zahteva, te regulisanje uvoza smrznutog mesa i mleka u prahu. U suprotnom, najavljuju radikalizaciju protesta.
Vojvođanski poljoprivrednici blokirali su puteve poslednji put pre šest godina, zbog tadašnjih izmena Zakona o poljoprivrednom zemljištu i najave dolaska nemačke kompanije “Tenis”, ali nisu imali uspeha. Međutim, aktuelni protesti više podsećaju na višenedeljne blokade iz 2011. godine kada su pobunjeni paori isposlovali subvencije, a u dobroj meri i naštetili vladajućoj Demokratskoj stranci i praktično najavili njen pad sa vlasti.
“Helikopter-pare”
Postizborna čast za mlade
foto: printscreen…
Najava predsednika Srbije i Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića da će mladi dobiti u junu još po 100 evra pomoći od države, već je ušla u proceduru pošto je Skupština Srbije usvojila dopune Zakona o privremenom registru državljana Srbije od 16 do 29 godina, po kojem se uplaćuje novčana pomoć za ublažavanje posledica pandemije kovida 19.
Za prvobitnu meru podrške od sto evra prijavilo se 1.019.796 mladih, a sredstva su počela da se isplaćuju 1. februara. Svi oni će bez novog prijavljivanja dobiti istu novčanu podršku početkom juna.
“Svako obećanje koje smo dali, ispunili smo u dan i u dinar i pokazali koliko nam je država jaka i odgovorna, i koliko su nam javne finansije stabilne. To je slika potpuno drugačije Srbije, zemlje koja pobeđuje u ekonomiji kao nikada do sada”, poručio je ministar finansija Siniša Mali i naglasio da je protekle nedelje svim penzionerima isplaćeno po 20.000 dinara, što je, kako kaže, “pojedinačno najveća pomoć koja je ikada isplaćena našim najstarijim sugrađanima”.
S druge strane, mnogi ekonomisti kažu da se radi o klasičnoj korupciji, pa tako Goran Radosavljević ističe za Betu da su u pitanju “najskuplje plaćeni glasovi u istoriji demokratije” i nastavak “bacanja novca iz helikoptera, mimo zakona i budžeta”.
No, i pored usvojenog Zakona, ipak od rezultata aprilskih izbora najviše zavisi da li će naprednjački “helikopter za bacanja para” ponovo “poleteti” u junu.
Hapšenje u Jajincima
“Kralj šuta” i parapolicijski komandant
foto: zoran žestić / tanjug…
U akciji policije i Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapšen je Vojkan Krstić, kontroverzni biznismen, vlasnik firme “Elita gradnja” i osnivač nevladine organizacije “Spasilački centar Srbije”, koji se tereti da je fiktivno fakturisanim ugovorima o otpadu oštetio tri beogradske opštine za oko 10 miliona dinara. Pored njega slobode je lišeno još pet osoba, među kojima su i službenici iz opština Vračar, Zvezdara i Čukarica.
Krstića mediji nazivaju “kraljem šuta i divljih deponija” i prenose da je godinama unazad ucenjivao mnoge investitore i vlasnike građevinskih firmi u Beogradu zahtevajući da šut i otpad sa gradilišta voze na njegove divlje deponije.
U javnosti se predstavljao kao biznismen-huminatarac, ali i kao specijalac, jer je njegov “Spasilački centar Srbije” nekakva parapolicijska jedinica, bogato opremljena, koja se bavi “preventivom, zaštitom i spašavanjem ljudskih života i materijalnih dobara u vanrednim situacijama”, a smeštena je u objektu nalik kasarni u Jajincima. Krstić i njegovi “spasioci” po uniformama najviše sliče žandarmima, a učestvovali su na smotrama i vežbama zajedno sa regularnim policijskim jedinicama. Sumnja se da je i ova formacija trebalo da dobije neka policijska ovlašćenja po izmenama Zakona o policiji koje je nedavno neuspešno pokušao da progura ministar Aleksand Vulin.
Krstić je na saslušanju u Tužilaštvu negirao da je izvršio krivična dela za koja se sumnjiči.
Prijave zbog blokada
Narušili društvenu disciplinu i pravni poredak
Vlast nastavlja da sudski goni učesnike ekoloških protesta s početka decembra, pa će tako, između ostalih, pred sudiju za prekršaje izaći četvoro Kikinđana koje je policija označila kao organizatore jednočasovne blokade saobraćaja na ulazu u grad. Oni se terete da su 4. decembra “narušili društvenu disciplinu i pravni poredak i postupili suprotno odredbama Zakona o javnom okupljanju”, a pored njih još dvadesetak od oko 200 učesnika protesta dobili su novčane kazne od 5.000 dinara zbog kršenja Zakona o bezbednosti saobraćaja.
Nije jasno po kom osnovu je kikindska policija prijavila tih dvadeset i nešto učesnika protesta, a posebno kako je odabrala četvoro navodnih organizatora kojima preti kazna od 100.000 do 150.000 dinara. Naime, skup je bio prilično spontan, a pored njih i brojni drugi Kikinđani su na svojim profilima objavili poziv na protest.
Četvoro prijavljenih već su praktično osuđeni u lokalnim medijima pod kontrolom vlasti jer su “izazvali opravdani gnev vozača”, “besprizorno maltertirali građane”, pa su “zalužili da dobiju po džepu”. Ipak, na snimcima i fotografijama se vidi da je blokada kružnog toka na obodu grada bila više simbolična, jer su vozači okretali automobile i drugim putevima ušli u grad ili izašli iz njega i praktično su zaustavljena samo dva kamiona koji nisu uspeli da izvedu taj manevar, a ostali “blokirani” su bili članovi Srpske napredne stranke koji su organizovano došli i pokušali da dobacivanjem izazovu incident igrajući ulogu “gnevnih vozača”.
Na sreću, protestanti nisu reagovali na provokacije i zabeležen je samo jedan manji incident. Jedan od okrivljenih za organizaciju blokade, Radivoj Raca, kaže za “Kikindske” da su prijave “samo još jedna od alatki iz naprednjačke radionice, pored čekića i motki”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radimo i na boljoj komunikaciji sa studentskim i omladinskim pokretom. Sasvim mi je razumljivo i to što su se ogradili od incidenta ispred Skupštine Kraljeva. Prirodi njihove borbe ne odgovara priroda ovog incidenta. Stoga odgovornost za njega u u potpunosti preuzimamo moji saborci i ja. Ne želimo da deci, čiji su protesti bili i ostali mirni, bez ikakvih jaja i bez agresivnog suprotstavljanja vlasti, prebacujemo odgovornost
Studenti u blokadi su svojim zahtevima, načinom na koji artikulišu svoj protest, načinom na koji planiraju marševe i velike blokade, postavili okvir za sve ostale koji i te kako imaju zašto da ustanu i protiv čega da se bore. Sada nam je jedinstvena prilika da preispitamo sami sebe, odaberemo bitke i prestanemo da se bavimo sami sobom
Vlast je tvrdila da su opozicioni odbornici pozvani da prisustvuju sednici gradske skupštine, ali brojni snimci pokazuju upravo suprotno. Ne samo da su sprečeni da uđu u “svoju kuću”, nego su trpeli i nasilje od pripadnika policije i žandamerije. Možda je to model koji naprednjaci smišljaju i za druge lokalne, ali i za pokrajinski i republički parlament. Spreče opoziciju da prisustvuje sednicama, i onda – nema opozicije, nema problema
Ana Brnabić je pre ministarke u ostavci Slavice Đukić Dejanović najavila da će profesori i nastavnici u štrajku biti plaćeni prema učinku. Ali koliko je ona radila? Od konstitutivne sednice, 8. februara 2024, Brnabić je zakazala četiri sednice u dva redovna zasedanja, dve vanredne i jednu posebnu sednicu. Skupština je tako za nešto više od godinu dana zasedala tačno 27 dana – jedva nešto više od dva dana mesečno
„Češljanje“ nevladinih organizacija je obračun sa kritičarima režima. Da nije, tužilac bi prvo pokucao na vrata Ane Brnabić koja je bila udarna igla USAID-a. Ovi koje „češljaju“ su za Anu treća liga
Mlad i pametan svet pokuljao je na ulice i sa sobom poneo duhovitost. Humor je važan za oslobađanje od straha, ali ne samo to – on je supstancijalno politički
U Srbiji više niko ne zna o čemu priča njen predsednik, novinare kažnjavaju na pravdi boga, aferaške velmože proglašavaju za svece, a nosioci javnih funkcija šire javnu sablazan. Ljudi – dokle ćemo tako
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!