
Jezik
„Neopoziva ostavka“ – vrag u rečima
Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
foto: marija janković
Kao što je 2021. i prethodnu godinu obeležila pandemija korona virusa, 2015. godina ostaće upamćena po izbegličkoj krizi. Naizgled iznenada, stotine hiljada izbeglica i migranata iz azijskih i afričkih država, uglavnom razorenih ratovima i siromaštvom, našlo se na kapijama Evrope. Te kapije su, od Turske, Grčke, preko Makedonije, Srbije, Mađarske, potom Hrvatske, Bugarske, popuštale jedna za drugom, i više od milion ljudi je stiglo do svog željenog cilja – sanjanog mirnog i boljeg života u državama Zapadne i Severne Evrope.
Govorilo se tada da je gigantski izbeglički talas promenio sve zemlje na putu kojim se kretao i u koje je stigao. Onda je Evropska unija počela da diže barijere, počev od Turske, u koju se slivala nepresušna reka izbeglica, potom u svakoj od država na Balkanskoj ruti, a na granicama nekih od članica Unije, poput Mađarske, iznikli su pravi zidovi. Talas se smanjio, sporadične krize izbijaju na različitim tačkama kontinenta, poput skorašnje na belorusko-poljskoj granici, ili prošlogodišnje na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Bihaća, ali sve to, na prvi pogled, ne deluje ni približno kao “veliki talas” iz 2015.
Međutim, ono što se kolokvijalno zove “izbeglička kriza” očigledno je mnogo dublji proces. I pored naizgled nepremostivih prepreka na putu, reka izbeglica konstantno teče prema Evropi, u manjem ili većem broju. A ta reka, osim ljudske patnje, ima i svoje neodvojive propratne efekte, poput krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.
Projekat “ Trgovina ljudima – Izazovi pred Srbijom” sufuinasiran je iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja.
Izneti stavovi ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“

Mnogo koji navijač je oglasio „kraj Partizana“. Ili jer je u odlasku Željka Obradovića video rušenje po notama režima ili jer klub koji napusti njegova najveća legenda gubi moralno pravo da postoji. To je naslovna tema novog „Vremena“

Željko Obradović više nije trener “Partizana”. Otišao je jer nije mogao više, i uz reči koje predsedniku kluba Ostoji Mijailoviću ne ostavljaju prostor ni za šta osim da podnese ostavku. Navijači nisu dočekali da dosanjaju “jedan davni san”. Kako je jedan čovek postao više od košarke i kako je došlo do neslavnog kraja

Šta se desi kad brane oko Pionirskog parka puknu i horde ćacija se izliju na gradove u Srbiji u kojima se održavaju lokalni izbori? To smo proteklog vikenda gledali u Mionici, Negotinu i Sečnju. Nije ovo tekst o lokalnim izborima, ni o rezultatima, jer izbora tog dana u suštini nije ni bilo. Sve što smo videli bilo je bezvlašće, teror, suspenzija zakona i države, te opšta vladavina nasilnika i batinaša sa crnim kačketima. Takođe i nova fazu represije koja je još jača i iracionalnija

Srpska napredna stranka ne sme i neće raspisati parlamentarne izbore u skorije vreme. Razlog je jednostavan – ako je ovako prošla u Mionici, Sečnju, Kosjeriću i Zaječaru, u malim sredinama gde tradicionalno ima najtvrđu infrastrukturu i najlojalnije biračko telo, onda je stanje u Beogradu, Novom Sadu, Valjevu, čak i na nivou republike nesagledivo lošije. Zato su izbori sada po prvi put za SNS prestali da budu demonstracija sile i postali nepoznanica. A nepoznanica je opasna: nosi mogućnost da se izbori izgube
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve