

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




Kao što je 2021. i prethodnu godinu obeležila pandemija korona virusa, 2015. godina ostaće upamćena po izbegličkoj krizi. Naizgled iznenada, stotine hiljada izbeglica i migranata iz azijskih i afričkih država, uglavnom razorenih ratovima i siromaštvom, našlo se na kapijama Evrope. Te kapije su, od Turske, Grčke, preko Makedonije, Srbije, Mađarske, potom Hrvatske, Bugarske, popuštale jedna za drugom, i više od milion ljudi je stiglo do svog željenog cilja – sanjanog mirnog i boljeg života u državama Zapadne i Severne Evrope.
Govorilo se tada da je gigantski izbeglički talas promenio sve zemlje na putu kojim se kretao i u koje je stigao. Onda je Evropska unija počela da diže barijere, počev od Turske, u koju se slivala nepresušna reka izbeglica, potom u svakoj od država na Balkanskoj ruti, a na granicama nekih od članica Unije, poput Mađarske, iznikli su pravi zidovi. Talas se smanjio, sporadične krize izbijaju na različitim tačkama kontinenta, poput skorašnje na belorusko-poljskoj granici, ili prošlogodišnje na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kod Bihaća, ali sve to, na prvi pogled, ne deluje ni približno kao “veliki talas” iz 2015.
Međutim, ono što se kolokvijalno zove “izbeglička kriza” očigledno je mnogo dublji proces. I pored naizgled nepremostivih prepreka na putu, reka izbeglica konstantno teče prema Evropi, u manjem ili većem broju. A ta reka, osim ljudske patnje, ima i svoje neodvojive propratne efekte, poput krijumčarenja ljudi i trgovine ljudima.
Projekat “ Trgovina ljudima – Izazovi pred Srbijom” sufuinasiran je iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja.
Izneti stavovi ne izražavaju nužno stavove organa koji je dodelio sredstva.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve