img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svirke na respiratoru

21. октобар 2020, 19:47 Uroš Mitrović
foto: andreja marković
Copied

„Živa muzika je lek za ono što vas muči“, formulisao je hirurški precizno suštinu i značaj koncerata jedan od divova alternativne muzike, Henri Rolins, a mi tek sada zapravo – kada svirki nema ni od korova – uviđamo koliko je čovek bio u pravu. Jer, biti na koncertu znači jednostavno to: osećati se živim. Sve, dakle, suprotno od onoga što radimo i u čemu zombiramo već mesecima unazad, u ovoj apokaliptičnoj atmosferi prepunoj ograničenja, straha i paranoje zbog smrtonosnog virusa.

Muzički događaji postali su prve žrtve kovida 19, kao direktna posledica jednog sasvim novog civilizacijskog greha: „masovnog okupljanja“. Na hiljade muzičkih klubova širom Evrope nalazi se u „režimu opstanka“, pišu mediji. Ista sumorna priča odvija se i u drugim delovima sveta, a teško je više utvrditi tačan broj otkazanih ili odloženih muzičkih događaja. Koncertni gigant Lajv Nejšn žali se da su im prihodi opali za 98 odsto, nakon što je korona virus uništio sektor žive muzike. Magazin „Polstar“ sabira gubitke ove industrije tokom lokdauna i navodi da bi oni mogli da iznose više od devet milijardi dolara, što je finansijsko pustošenje bez presedana u savremenom muzičkom biznisu.

Naravno, ne radi se ovde samo o novcu. Dok nas mediji neprekidno bombarduju informacijama o prvom, drugom, trećem, šesnaestom piku i sve ubitačnijim talasima raspojasanog virusa, čini se da nam ne preostaje ništa drugo do da se, kako znamo i umemo, još više izolujemo i fizički distanciramo jedni od drugih. A biti na najobičnijoj svirci, rekoh već, magičan je trenutak i sušta je suprotnost svim tim naredbodavnim i zloslutnim epidemiološkim merama.

Danas je, na neki način, postalo sasvim nevažno ko šta voli ili kakvu muziku sluša. Jer, svaki koncert mali je festival spontanosti, radosti i najfinijeg životnog užitka. I uvek nova prilika da se okupimo, družimo, emotivno ispraznimo i radimo šta nam je srcu drago. A ovako, u narativu te beskrajne pretnje zarazom – kada se od nas traži da vreme provodimo u skladu sa naslovom onog čuvenog Markesovog romana – svi kao da smo podjednako na gubitku.

Više nisu dovoljna ni razna interaktivna dovijanja muzičara i njihove publike. Dosadili su i svi ti onlajn eksperimenti, simulakrumi muzičkih događaja, koji bezuspešno pokušavaju da nadomeste zjapeću koncertnu prazninu ove godine. Tek poneka skromna gaža koja uspe da se organizuje u poslednje vreme, samo nakratko uspe da zaseni svu tugu i neozbiljnost muziciranja iz domova rokera u karantinu.

Bez uvijanja treba reći i da je nadrealna situacija sa koronom posebno teško pogodila muzičare u ovoj zemlji. Usled galopirajućih ekonomskih i društvenih posledica pandemije, čini se da je domaća pop i rok scena danas bukvalno na aparatima. Brojne priče naših umetnika svakodnevno svedoče o pravoj katastrofi koja je zadesila ovu, već poodavno osiromašenu i društveno skrajnutu kreativnu delatnost.

Razumljivo je zbog čega smo se uželeli živih svirki. Pre svih, naravno, oni koji od toga žive, autori, muzičari, tehničari i tonci koji koncertni krvotok čine tako funkcionalnim. Tu su i promoteri, koji dovode zvezde u naše zemlje i gradove, bez obzira na „skupe pare“ kojima često plaćamo naša mala zadovoljstva. Ali, nije teško zamisliti ni da su možda upravo fanovi ti kojima su koncerti danas najpotrebniji: da im budu melem na ljutu ranu, podjednako antistres tretman i povod da napune svoje baterije.

Doduše, ima tu još nečega. Možda svima nama, još više od sâme svirke, nedostaje onaj osećaj nesputane slobode, kada smo opušteno – bez ikakvih strepnji i podsvesnih strahova – mogli naprosto da banemo na događaje koji nas, kako je to lepo objasnio Henri Rolins, suštinski isceljuju. Sada nam jedino preostaje zajednička nada da ćemo, kada ovo čudo prođe, imati novu priliku da istinski razumemo mnogovekovni značaj žive muzike za unutrašnji mir i ravnotežu materijalnog tela i besmrtne duše čoveka.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
04.јун 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.мај 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.мај 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

15.мај 2025. Vesna Marjanović

Bašta, tišina, otadžbina

07.мај 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure