img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suze

30. septembar 2009, 22:49 Vladan Stošić
Copied

Moja majka i moja tetka nisu bile sestre iako su to ljudi često mislili. Nije zbunjivalo to što su ličile jedna na drugu, jer nisu, već to što su se odlično slagale, što baš i nije uobičajeno za odnose snaje i zaove.

Raspravljale su o problemima sa kojima su se sretale i pokušavale da zajednički nađu rešenje a, ako to ne bi bilo moguće, zadovoljile bi se konstatacijom „takav je život“, što je značilo da se s datom situacijom treba pomiriti i da o njoj više nema smisla raspravljati.

U raspravama sa mojim ocem uvek su držale stranu jedna drugoj. I dok za ovo njihovo savezništvo on možda i nije znao, zasigurno je znao da se one slažu oko toga da me on vaspitava na pogrešan način. Pošto u prvom braku nije imao decu, moje rođenje smatrao je darom sa nebesa i ja sam za njega bio anđeo bez mane i greha, kome je ispunjavao svaku želju. Zbog toga sam prema majčinom i tetkinom mišljenju bio razmaženo derle i, dok su u očevom prisustvu svoje negodovanje zbog mog ponašanja izražavale samo verbalno, kada on ne bi bio tu one bi nezadovoljstvo mojim postupcima iskazivale tako što bi me istukla ona koja me prva stigne, a neretko su to radile i udruženim snagama. Kada bih posle batina počeo da plačem, naredile bi mi da smesta prestanem dodavši da „od suza vajde nema“.

Verovatno je shvatanje da je plač beskoristan bilo jedan od temelja njihovog prijateljstva jer one nikada nisu plakale, pa tako suza nije bilo na njihovim licima ni kada su išle iza kovčega mog oca.

Jedne nedelje bili smo kod tetke na ručku kada je ona rekla da će na televiziji biti prikazan film Džezabel sa Bet Dejvis u glavnoj ulozi.

„Nikada je nisam volela. Ima buljave oči i ne zna da glumi“, rekla je moja majka.

„Bet Dejvis ne zna da glumi! Kako možeš tako nešto da kažeš! Kad god je gledam kako u Džezabel, u beloj krinolini, klekne pred verenika i zamoli ga za oproštaj zbog svega što mu je uradila, a onda sazna da se on oženio drugom – ja se rasplačem!“

„Ja se rasplačem kada gledam Gretu Garbo dok u Kraljici Kristini stoji na pramcu broda pošto je abdicirala posle ljubavnikove smrti.“

„Ah, Greta, imala je samo lepo lice i to je bilo sve“, odgovorila je tetka.

„Greta Garbo je bila glumica!“

„Baš kao i Bet Dejvis!“

Za trenutak su se ćutke gledale, a onda prasnule u smeh.

„Nikad ne bih pomislila da možeš da se rasplačeš nad filmom“, rekla je tetka.

„Samo nad Kraljicom Kristinom„, odgovorila je majka.

„Znaš šta, hajde da zajedno pogledamo Džezabel, možda ćeš promeniti mišljenje o Bet Dejvis“, rekla je tetka.

Majka je pristala, a pošto je cela stvar i mene zainteresovala, pošao sam s njom da kod tetke pogledamo film.

U trenutku kada je Bet Dejvis klekla pred svog verenika, i tetka i majka su bile u suzama.

Nekoliko meseci kasnije na televiziji se prikazivala Kraljica Kristina i tetka je došla da sa majkom pogleda film. U trenutku kada je Greta Garbo stajala na pramcu broda koji je isplovljavao na pučinu – obe su bile uplakane. I tako je počela tradicija po kojoj su uvek zajedno gledale te filmove na televiziji. I zajedno plakale.

Majka i tetka su odavno mrtve i ja sam zaboravio na sve ovo, a ne bih se ni sada setio da nedavno na internetu nisam naišao na Džezabel a pretraga je pokazala da se tamo može naći i Kraljica Kristina. Rešio sam da posle toliko godina pogledam oba filma. Klasični Holivud. Snimljeni su u crno-beloj tehnici, uz majstorsko korišćenje svetla i senke tako da gledalac nesvesno dodaje slici boje i tako dobija veličanstveniji osećaj nego što bi to bio slučaj da su ti filmovi snimljeni u koloru. Pošto su tada filmovi bili veći od života, i Bet Dejvis i Greta Garbo snimane su kao filmske zvezde, deluju pomalo nestvarno, ali u scenama koje su majku i tetku dovodile do suza one su ipak samo obične žene čiji se životi urušavaju pred očima gledalaca. Ipak, iako poražene, ne izazivaju sažaljenje jer svoju sudbinu primaju mirno i bez kukanja.

Verovatno je baš taj nedostatak suza bio razlog da se majka i tetka site isplaču nad njihovom sudbinom. Obe su u stvarnom životu naučile koliko je teško ne plakati nad udarcima sudbine i zato su mogle da se identifikuju sa filmskim heroinama koje to takođe nisu činile. A sigurno im je i prijalo da suze, koje su u životu potiskivale, neštedimice rasipaju nad njihovom sudbinom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
31.jul 2025. Igor Mihaljević

Naša Elka

24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure