img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prokop

03. maj 2023, 19:22 Dragica Jakovljević
Copied

Ne, nije ovaj naš o kome će se, bože zdravlje, tek pisati, ovde je reč o najstarijem pariskom kafeu, otvorenom godine 1686!

Nosi ime svog prvog vlasnika, Frančeska Prokopija. Stigao je u Pariz sa Sicilije opremljen hrabrošću, vizijom i tajnom pravljenja dobrog sladoleda, a počeo je da služi i jedan novi napitak, kafu. Ta “šejtanska obmana” došla je u Evropu nešto ranije, tokom drugog pohoda Osmanlija na Beč; poražena vojska vratila se kući, a kafa je ostala…

U jednom od Persijskih pisama, Monteskje misli na “Prokop” kada piše da u Parizu “ima jedna radnja u kojoj se kafa tako kuva da postaju oštroumniji svi oni koji je piju”. Ironično? Možda i nije ako je Volter zaista pio 40 kafa dnevno.

Uz napomenu da je ovde izvrsna i hrana (kuhinja se naročito ponosi petlom u vinu), ne bih da izostavim jedan zanimljiv i pomalo bizaran podatak: Persijska pisma preveo je Marko Vidojković. Naravno, ne ovaj, “relocirani”, već njegov imenjak (1895–1964). O njemu, nepravedno zaboravljenom, sjajno je, kao i sve ostalo, pisao Sinan Gudžević istakavši da je, s ruskog i francuskog, “preveo skoro kubni metar knjiga”, među kojima je i Hiljadu i jedna noć.

Na putu ka kafeu slatka muka: gde preći Senu kad su svi mostovi lepi? Da li preko onog s “ljubavnim katancima”, čija se ograda još drži, ili preko Mosta umetnosti, gde se pod zavetima večne ljubavi survala u vodu? Ili preko Sen Mišela, s Napoleonovim inicijalom u medaljonima iznad reke? Biram Pon nef, da još jednom vidim Anrija IV, kralja koji je doneo Nantski edikt s ciljem da stavi tačku na versku netrpeljivost; sada, kao bronzani konjanik, s tog mosta gleda ka Notr Damu.

Naspram njega je ulica Dofen, gde je pod točkovima kočije poginuo Pjer Kiri jednog kišnog aprilskog dana 1906. Proći ću i pored kuće u kojoj je stanovao i naslikao Gerniku Pikaso. Henri Mur i Salvador Dali dolazili su da posmatraju kako radi, a naša zemljakinja (Teo)Dora Mar(ković) fotografisala je nastajanje remek-dela…

“Prokop” je na sadašnjoj adresi (Rue de l’Ancienne-Comédie 13) od 1799. godine. Tamo je nekada bila Stara komedija – otuda ime ulice. I pre i posle preseljenja bila je ovo omiljena kafana slavnih, a imena najvećih ispisana su na medaljonu kod ulaza.

Jedan salon nosi ime Žan-Žaka Rusoa, u drugom je Didro pisao priloge za Enciklopediju, “antiklerikalne i antidržavne”, i zbunjivao dežurnog žbira svojim paradoksima.

Dolazio je i Volter da popije koju (kafu!) i da piše – još je ovde njegov radni sto. Legenda kaže da ga je posle izvođenja jednog njegovog komada publika na rukama odnela do stana. A druga, “korisnija”, da je savetovao: “Ako vidiš da bankar skače kroz prozor, skoči za njim, jer on neće da se ubije, nego da nešto zaradi”.

Navraćao je i Viktor Igo, i možda baš ovde vodio onaj dijalog s Lekontom de Lilom koji je Makin udenuo u Francusko zaveštanje: “Pitam se šta ću reći Bogu kad pristupim njegovom kraljevstvu…” “Reći ćete mu: Dragi kolega…” Igoa je do Panteona ispratilo dva miliona ljudi.

Ovaj kafe voleo je i Balzak, “jedan od prvih među najvećima”, kako ga je ocenio upravo Igo. Gost je bio i spomen-ploču dobio i Bendžamin Franklin, političar, pisac i fizičar (pronašao gromobran), američki ambasador u Parizu i saradnik Tomasa Džefersona na Deklaraciji o nezavisnosti. Kada je umro, zidovi kafea prekriveni su crnim platnom, a jednom salonu dato je njegovo ime. Po izbijanju Francuske revolucije, “Prokop” je postao i “kuća revolucionara”, tu su se sastajali Robespjer, Danton, Mara, Mirabo…

Redovni gosti bili su i Žorž Sand, Alfred de Mise, Verlen, Anatol Frans… A na “udarnom mestu”, u vitrini kod ulaznih vrata, čuva se Napoleonov šešir: potonji car “zaboravio novčanik”, pa je račun platio šeširom. Jedna od tih njegovih čuvenih kapa nedavno je prodata na aukciji za 1,9 miliona evra!

Na crtežima i fotografijama detalji iz dugog života kafea, koji je krajem 19. veka izdavao i svoje novine. Neke stranice dostupne su gostima. Da bace pogled kroz staklo. Na jednoj od njih velika karikatura saradnika, Pola Verlena.

Kafe je temeljno renoviran krajem osamdesetih 20. veka, ali tako da sve bude kao nekad: tamnocrveni zidovi, mnogo slika, ogledala, satova, svećnjaka, lustera, zidnih svetiljki (sa svetlom prigušenim, kao od lampi na gas); klavir, biste i portreti slavnih gostiju, uramljeni rukopisi…

I posle kažu – šta ćeš u kafani?

“Prokop” je menjao vlasnike, ali ime ne. Od 1962. godine i zvanično je istorijski spomenik, a “duh mesta” neguje i dodelom dveju nagrada: za književni rad koji slavi vrednosti Republike i sekularizam, i za esej, poželjno polemički, u spomen na enciklopediste i prosvetiteljstvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
22.oktobar 2025. Lazar Stojanović

Čemu čaj?

16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

Komentar

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure