img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Krofne

13. maj 2009, 10:23 Tomislav Vojnić
Copied

Kad se neki predeo nađe ne samo na raskrsnici puteva usred prostrane panonske ravnice nego i na razmeđi država i naroda koji tu žive, to se prosto oseća svim čulima. Mnoštvo je mirisa i obilje ukusa. Tu jela istog imena mogu da imaju različite arome, a različitih imena da budu veoma slična.

E, u takva jela spadaju i fanki, kako ih zovu Bunjevci na severu Bačke, onako kako su naučili od Mađara. Za one koji ne znaju o čemu je reč neka važi ime – krofne. Ili krafne. Može i to jer legenda kaže da je ovaj kolač izmislila udovica pokojnog bečkog pekara Krapfena. Ona je, slučajno, parče sveže umešenog testa za hleb bacila u šerpu s vrelom mašću, koja je na šporetu cvrčala iz sasvim drugih razloga, to jest zbog kuvanja ručka. Zato se na nemačkom fanci zovu Krapfen, što je kod nas postalo krofne. Ili krafne, kako je već rečeno. A to blage veze nema s onim što u američkim krimi serijama neprekidno jedu detektivi na čekanju; to su berlineri, i samo liče, inače ništa…

Ovamo se uklapa i priča da je krofne veoma volela i na francuskom dvoru popularisala kraljica Marija Antoaneta, a ona je takođe bila Austrijanka, još tačnije kćerka carice Marije Terezije. Ista ona Marija Antoaneta koja je, kad se narod pobunio jer nije imao šta da jede, navodno rekla: „Pa, ako nemaju hleba, neka jedu krofne.“

Ima na stotine recepata kako se oni prave, kao što ima isto toliko izgovora ako ne ispadnu kako treba. Ali, sve to ne vredi ništa ukoliko krofna nema najvažniju osobinu – kružnu svetlu borduru između gornje i donje polovine, ili plašu. E, sad, plaša na bunjevačkom znači crta, ali i traka, može i pantljika. Na mađarskom se ta traka zove szalag, a to znači i mašnu, pa se gotov proizvod na tom jeziku zove szalagos fánk, iliti fanak s mašnom.

Budući da je tu reč o takozvanom dizanom testu, dakle s kvascem, kada se fanci stave u vrelo ulje proces dizanja testa nije zaustavljen, nego se nastavlja, ali samo u delu koji viri iz ulja, dok se donji deo peče. Stoga, kad se fanci okrenu, oni će da vire više iz ulja nego u prethodnom položaju (ovde se treba setiti dobrog starog Arhimeda), i to će upravo izazvati stvaranje svetlije trake, koja će biti široka taman toliko koliko je gornja strana testa narasla dok se donja strana pekla.

Neki će u testo za fanke staviti celo jaje, neki dva, a neki samo žumanjke. Neko će dodati malo ruma, drugima tako nešto neće pasti na pamet. Jedni će u fanke pre pečenja rukama utisnuti udubljenje za fil, drugi neće, nego će gotove krofne puniti špricom, direktno u sredinu loptastog kolača. Filovi se takođe razlikuju, ali bez pekmeza od kajsija (ne džema, nego baš pekmeza!) nema fanaka, osim ako nisu namenjeni za specijalne svrhe.

I još nešto: brašno se pre mešenja obavezno mora prosejati i mora imati sobnu temperaturu, čak i malo preko toga. Kad se testo umesi treba dobro paziti da ne „nazebe“ dok se bude dizalo, oko pola sata, sat, ili više, zavisi ko daje recept.

Ulje ne sme da bude suviše zagrejano, jer onda testo brzo porumeni a iznutra ostaje presno, pa i tome valja voditi računa. Generalno, na fanke se tokom celog procesa proizvodnje mora dobro paziti, ne skidati oči s njih!

A taj proces proizvodnje ide ovako:

Uzme se kilogram finog belog brašna, pa onda 8 dl prirodnog, punomasnog, proceđenog mleka (od krave, ni slučajno od praška!), zatim 3 dkg svežeg kvasca (opet ne praška!), pa onda 2 pune supene kašike šećera u kristalu (nemoj slučajno da to bude šećer u prahu), oko pola supene kašike jodirane soli, jedno celo jaje, jedna supena kašika ulja i dovoljno ulja za pečenje – oko dve litre.

E, sad počinje. Najpre se u 2 dl mlakog mleka (da bude oko 37 stepeni) doda jedna kašika šećera i razmrvi kvasac. To ovlaš promešati i pustiti da naraste. U međuvremenu, u jednu zdelu od 6 litara prosejati brašno, na to dodati kašiku šećera i kašiku soli, pa dobro izmešati. Potom na sve dodati jedno celo jaje i onaj kvasac što je nadošao, te polako rukom mešati dodavajući pomalo mlako mleko. Radi se ručno, sve se dobro izmeša zajedno s kašikom ulja. Testo treba da bude onako, osrednje – ni jako čvrsto, ni suviše žitko. Mesi se oprezno sve dotle dok se testo ne odvoji od suda i ruku. Od tog se testa napravi lopta, pospe se brašnom i vrati u pobrašnjenu zdelu, pa se pokrije čistom krpom i sve zajedno dobro obavije nekim toplijim ćebencetom. Testo će se lepo dići, tako da ga nije potrebno dalje mesiti, čak i nije preporučljivo.

Ne treba se žuriti. Testu treba dati dosta vremena da samo naraste, dok ne ispuni ceo onaj sud od 6 litara, što će se desiti za 60 do 90 minuta.

Kad testo naraste, posuti ga brašnom i izručiti ga na pobrašnjenu dasku za mešenje, pa ga oklagijom pažljivo razvaljati na debljinu palca. Nakon toga s nekom modlom prečnika 5-6 centimetara (može i čaša!) formirati kružne pogačice. Od ove količine testa treba da izađe oko 25 (komada) fanaka.

Zatim se krofne poređaju na dasku, prekriju nekom lakom tkaninom i ostave da dalje rastu oko 20 do 30 minuta. Dok se to dešava, jednu pliću šerpu od 4 litre do polovine napuniti uljem i dobro ga zagrejati, a nakon dvadesetak minuta s jednim fankom treba obaviti probu da se vidi kako se testo peče, tj. da li se stvara mašnica. Ako je to u redu, treba nastaviti s pečenjem, ali i paziti da se ulje ne zagreje previše, a i da se krofne u šerpi ne dodiruju.

Sam čin stavljanja testa u ulje dešava se tako što se krofna digne sa daske i malo se u krug rastegne, pa se na jednoj strani napravi udubljenje i ta strana ide u ulje, nadole. Kad se donja strana lepo ispeče (oko 4-5 minuta) fanak se okrene i nastavi se s pečenjem, ali nešto kraće, recimo 3 minuta.

Kad su pečeni, fanci se povade i stave na neku rešetku da se ocede i malo ohlade, a zatim se slažu na tacnu i to tako da udubljenja budu okrenuta jedno prema drugom.

Tako poređane krofne stižu na posluženje, a uz njih odvojeno se stavi pekmez i šećer u prahu, tako da svako može da svoju krofnu nakiti kako želi.

Naravno, ako neko voli, fanci se mogu jesti i sa mladim sirom ili kajmakom, čak i bez ništa, a legenda priča da je jedan stari Bunjevac umesto s hlebom svoj nedeljni pileći paprikaš jeo s takvim, praznim fancima. Pa je još i pitao: A šta zna ist kralj, kad ja umačem fanke u paprikaš? Hoteći da kaže da mu nije jasno šta bi uopšte mogao kralj da jede, kad on sam već jede nešto od čega boljeg nema na ovome svetu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
16.oktobar 2025. Jovan Kale Gligorijević

Krsna slava

09.oktobar 2025. Uroš Mitrović

Sinhronicitet

01.oktobar 2025. Olja Petronić

Tuga

Vreme uživanja

24.septembar 2025. Dragan Todorović

70

17.septembar 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure