img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jogurt

14. август 2025, 00:27 Jovan Kale Gligorijević
foto: print skrin
Copied

Ako imate stomačnih problema, pre nego što posegnete za probiotikom bolje je da prvo pokušate sa jogurtom, savetuju lekari. Sličan savet sam dobio od jednog komšije: “U našim godinama jogurt je neophodan. Moraš sebe da prisiliš da popiješ dnevno bar čašu jogurta!” Kad sam komšiji odgovorio da dnevno pijem bar pola litra jogurta i da sam u mladosti, kad su prodavali jogurt u onim lepim, staklenim flašama, umeo da navrnem celu flašu pred zoru, odnosno pred počinak, komšija je prebledeo.

Čovek je isto kao i ja u mladosti imao neograničene količine mleka u kući, tj. očevi su nam bili vlasnici krava. Međutim, on je, kako to na selu uvek biva, mleko shvatao kao sirovinu od koje nastaju proizvodi zvani sir i kajmak. To se iznosi na pijacu i prodaje po ne baš niskoj ceni, koja se pred Nove godine, Božiće i Uskrse skoro udvostručava. Ukućani se na selu vrlo retko ili nikako ne prehranjuju mlekom i mlečnim prerađevinama. Tek ako se neko razboli.

Zahvaljujući tvrdoglavom ocu, koji za vreme rata nije hteo da sarađuje sa okupatorom i domaćim izdajnicima, a posle rata sa pobednicima, nego je trgovinu zamenio zemljoradnjom i stočarstvom, na zemlji van grada, koju pre rata nije ni znao da poseduje, mi smo u gradu imali sve poljoprivredne proizvode, a tretirali smo ih starim, predratnim navikama. Prodavalo se koliko je moralo da se preživi, a u kući se trošilo nemilice. Najviše se trošilo mleko. Pravilo se kiselo mleko u šerpi od pet litara, a jogurt se pravio u loncu od deset.

Glavna za proizvodnju ovih mlečnih nektara bila je majka, ali brzo sam joj preuzeo primat. Nema tu neke velike tajne i misterije. Ja sam imao više slobodnog vremena od majke, čiji je primarni posao bio kuvanje ručka i održavanje kuće. Samo žene znaju koliko ti poslovi vremena i pažnje troše. Desilo bi se da majka zaboravi na jogurt i kiselo mleko, a kad se njihov proces kišeljenja (stručnije kazano: fermentizacije) ne prekine na vreme, ono što dobijete može samo da se baci. Ni mačke i kučići ga neće. Za razliku od majke ja sam imao vremena da svaki čas obilazim i osmatram sadržinu ogromnog lonca umotanog u staro vojničko ćebe, koje je jedan ruski major, neželjeni podstanar u našoj kući zaboravio kad je krenuo dalje, na Berlin. Kad osetim pravi trenutak, lonac se izvadi iz ćebeta, mikserom dobro izmeša budući jogurt i sve brzo strpa u frižider da se proces “jogurtizacije” prekine. Posle nekoliko sati jogurt se izvadi iz frižidera i može da se pije odmah, ali je još bolji ako se izmuzira. Muziranje je vrlo lagan posao i poboljšava mu ukus, a izvodi se tako što se polako, jedno pet-šest puta sav jogurt prespe iz jednog lonca u drugi. U čemu je tajna ne bih znao da ispričam, ali deluje.

Jogurt smo poklanjali užoj rodbini i komšijama. To smo radili ne iz razloga neke plemenitosti, nego zato što nismo uspevali sve da popijemo. A i voleli smo da nas hvale kako je naš jogurt najbolji i kako onaj iz prodavnice ne može ni da mu prinese. Jednom prilikom sam, idući na sastanak sa tada još samo devojkom, poklonio budućoj tašti kantu od deset litara jogurta. Budućoj tašti nisam baš bio po volji. Čula je da imam nekoliko brakova iza sebe i pride dvoje dece. Reč je bila o nesporazumu jer me neko pomešao sa starijim bratom, sa kojim sam delio nadimak i prezime, inače je sve ostalo bilo tačno. Posle prvog pozitivnog šoka, koji je buduća staramajka naše dece doživela od jogurta, nastavio sam da je snabdevam jogurtom. To je toliko delovalo na nju i uzelo takvog maha, da ona danas često tvrdi kako nema boljeg zeta od mene na vascelom svetu.

Imaju doktori pravo – pre bilo kakve terapije prvo pokušajte da sebi olakšate nevolje pomoću jogurta. I dan-danas, kad više nema ni oca, ni mleka u kući, ja se ne vraćam iz prodavnice bez flaše jogurta. Em ga svi volimo, em još uvek živim sa taštom.

Jogurt je nastao u Mesopotamiji pet milenijuma pre Hrista. Doduše, ovo ime pod kojim ga pijemo dali su mu Turci u šesnaestom veku. Prisetite se da su Mesopotamci izmislili prvo pismo, iskorišćavanje energije vetra, poljoprivredu i navodnjavanje, astronomiju, filozofiju i još trista korisnih stvari, među kojima i jogurt.

A jogurt je čudotvorna stvar. Osim uživanja u njemu, on nam omogućava da uživamo u još jednoj stvari – bureku! Da li možete da zamislite da neko jede burek bez jogurta? Možda i ima takvih, ali em ne uživaju sasvim u doručku, em ih oko podne muči kiselina. Jogurt možete namazati uveče na od sunca izgorela ramena, a onda sutradan otići na plažu kao da se juče ništa nije desilo. Nauka je ispitala i ustanovila dugačak spisak blagodeti koje jogurt stvara čoveku. Te produžava život, čuva kosti i zube, poboljšava efekte vežbanja, pomaže kod depresije, itd, itd… Ja sam otkrio i dodao još jednu.

Jogurtom možete sebi obezbediti umiljatu taštu za čitav život.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure