img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fiskultura

28. март 2018, 20:29 Andrej Ivanji
Copied

Većina nas nosi nešto autodestruktivno u sebi. Ili preterano pijemo, ili preterano pušimo, ili preterano jedemo, ili besomučno duvamo, ili nasumično gutamo sedative i antidepresive, ili sve to zajedno ili već u nekoj kombinaciji. Žderemo, ločemo, jedemo cigare, drogiramo se na „nervnoj bazi“, ili izlazimo iz noći u noć po raznoraznim klubovima svesni da time ne da ništa ne rešavamo, već radimo protiv sebe

Zato što bolest gađa oko tebe ili te je manje ili više bolno pogodila; zato što si tek popravio jedan zub, a počinje da te boli drugi; zato što su dotrajale stare plombe, stari frižider, šporet, auto; zato što nemaš para za sve to, ili za infostan ili da pošalješ decu na zimovanje, ili da odvedeš sebe negde drugde.

Ili zato što si nepažnjom gledao nacionalni dnevnik na TV Pinku ili prelistao „Informer“ ili te je ostavio neko koga voliš ili ne možeš da ostaviš nekoga koga ne voliš dovoljno ili više ili si sam ili usamljen ili što te muči neizvesnost budućnosti ili egzistencijalna nesigurnost ili što je januar u martu ili što sve manje ljudi hoće da te sluša, a još manje da te čuje, ili što si u krizi srednjeg doba, ili menopauzi, ili zato što ti je garderoba stara, postala tesna zato što si se ugojio, šta god, uz sve ostalo.

Svako ima neki svoj razlog ili izgovor da pije, puši i/ili se drogira, ili da ujutru cedi poslednje kapi sna i ne ustaje iz kreveta ili sedi ili leži po čitav dan ispred televizora. I nečinjenje je autodestruktivno. I izaziva zavisnost. Kao nikotin, kao alkohol.

Poneko koga je spopalo nešto od navedenog, ili nešto čega nema na ovom spisku, pojedinačno ili kombinovano, manijakalno se zatrpava poslom i obavezama, ide kod psihijatra ili terapeuta pojedinačno ili grupno, kupa se u gongovima, pleše ili glumi amaterski sa elementima psihoterapije. Nije da baš sve to razumem, ali podržavam svako činjenje, nepredavanje, kretanje. Ako se krećeš nekuda i ne vrtiš se ukrug oko čaše, ili čega god.

Čitalac je do sada možda stekao utisak da je autor ovih redova potišten, depresivan, da se oseća beznadežno kao kuglica u fliperu. Ma kakvi. Možda je i bio zbog ovoga ili onoga navedenog ili nenavedenog, pa zna o čemu priča. Ali je onda jednog dana otišao u teretanu i počeo da trči na traci. Prvo pola sata, pa četrdeset i pet minuta, pa jedan sat, sve duže, sve brže. Pa zatim vežbe. Disciplina u teretani prenela se na disciplinu u svakodnevici. Manje pića, manje cigareta, manje hrane, manje isforsiranog sna, više energije na poslu. Fokus na telo rasteretio je fokus na probleme koji su počeli da isparavaju kroz znoj i rešavaju se jedan po jedan. Pa onda za sve to autor ovog teksta, to jest ja, nije imao vremena.

Ali sam onda otkrio fiskulturu. Kod kuće. I to onlajn: www.fiskultura.net. Kao što rekosmo, i nečinjenje stvari korisnih po zdravlje spada u kategoriju autodestrukcije. Fiskultura je nesumnjivo zdrava. Nije svakako loše ni da uradiš nekoliko čučnjeva, trbušnjaka ili sklekova svako jutro u sopstvenoj režiji. Ali fiskultura onlajn nudi čitav program profesionalno sastavljenih, šarolikih, sveobuhvatnih, ozbiljnih vežbi za šest nedelja. Dobiješ prikladan jelovnik i onlajn instruktora koji te vodi i motiviše. A pritom ne izlaziš iz kuće.

Ideja je zapravo genijalna. I delotvorna. Većini nas ne pada lako da se sami makar tri puta nedeljno nateramo na nekakve dobrovoljne fizičke aktivnosti zarad sopstvenog zdravlja. Mnogi samo zbog toga idu u teretanu. Ovako ti teretana dolazi u kuću. Kuvaš ručak i kontrolišeš decu da rade domaći i istovremeno vežbaš. Ne gubiš vreme na odlaske i dolaske.

A za one koji vole da se takmiče predviđene su i nagrade za najbolji telesni napredak. Psihički napredak mora svako sam za sebe da izmeri. A da je jedno povezano sa drugim, oko toga se valjda ne vredi sporiti. Da li zbog povećane energije, ili zdravijeg sna, ili zbog bolje linije, manje kilograma? Svejedno. Kada počnete da uživate u vežbama više ćete da uživate u fliperu. To jest u životu. Pa makar to bilo u Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure