img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Fiskultura

28. mart 2018, 20:29 Andrej Ivanji
Copied

Većina nas nosi nešto autodestruktivno u sebi. Ili preterano pijemo, ili preterano pušimo, ili preterano jedemo, ili besomučno duvamo, ili nasumično gutamo sedative i antidepresive, ili sve to zajedno ili već u nekoj kombinaciji. Žderemo, ločemo, jedemo cigare, drogiramo se na „nervnoj bazi“, ili izlazimo iz noći u noć po raznoraznim klubovima svesni da time ne da ništa ne rešavamo, već radimo protiv sebe

Zato što bolest gađa oko tebe ili te je manje ili više bolno pogodila; zato što si tek popravio jedan zub, a počinje da te boli drugi; zato što su dotrajale stare plombe, stari frižider, šporet, auto; zato što nemaš para za sve to, ili za infostan ili da pošalješ decu na zimovanje, ili da odvedeš sebe negde drugde.

Ili zato što si nepažnjom gledao nacionalni dnevnik na TV Pinku ili prelistao „Informer“ ili te je ostavio neko koga voliš ili ne možeš da ostaviš nekoga koga ne voliš dovoljno ili više ili si sam ili usamljen ili što te muči neizvesnost budućnosti ili egzistencijalna nesigurnost ili što je januar u martu ili što sve manje ljudi hoće da te sluša, a još manje da te čuje, ili što si u krizi srednjeg doba, ili menopauzi, ili zato što ti je garderoba stara, postala tesna zato što si se ugojio, šta god, uz sve ostalo.

Svako ima neki svoj razlog ili izgovor da pije, puši i/ili se drogira, ili da ujutru cedi poslednje kapi sna i ne ustaje iz kreveta ili sedi ili leži po čitav dan ispred televizora. I nečinjenje je autodestruktivno. I izaziva zavisnost. Kao nikotin, kao alkohol.

Poneko koga je spopalo nešto od navedenog, ili nešto čega nema na ovom spisku, pojedinačno ili kombinovano, manijakalno se zatrpava poslom i obavezama, ide kod psihijatra ili terapeuta pojedinačno ili grupno, kupa se u gongovima, pleše ili glumi amaterski sa elementima psihoterapije. Nije da baš sve to razumem, ali podržavam svako činjenje, nepredavanje, kretanje. Ako se krećeš nekuda i ne vrtiš se ukrug oko čaše, ili čega god.

Čitalac je do sada možda stekao utisak da je autor ovih redova potišten, depresivan, da se oseća beznadežno kao kuglica u fliperu. Ma kakvi. Možda je i bio zbog ovoga ili onoga navedenog ili nenavedenog, pa zna o čemu priča. Ali je onda jednog dana otišao u teretanu i počeo da trči na traci. Prvo pola sata, pa četrdeset i pet minuta, pa jedan sat, sve duže, sve brže. Pa zatim vežbe. Disciplina u teretani prenela se na disciplinu u svakodnevici. Manje pića, manje cigareta, manje hrane, manje isforsiranog sna, više energije na poslu. Fokus na telo rasteretio je fokus na probleme koji su počeli da isparavaju kroz znoj i rešavaju se jedan po jedan. Pa onda za sve to autor ovog teksta, to jest ja, nije imao vremena.

Ali sam onda otkrio fiskulturu. Kod kuće. I to onlajn: www.fiskultura.net. Kao što rekosmo, i nečinjenje stvari korisnih po zdravlje spada u kategoriju autodestrukcije. Fiskultura je nesumnjivo zdrava. Nije svakako loše ni da uradiš nekoliko čučnjeva, trbušnjaka ili sklekova svako jutro u sopstvenoj režiji. Ali fiskultura onlajn nudi čitav program profesionalno sastavljenih, šarolikih, sveobuhvatnih, ozbiljnih vežbi za šest nedelja. Dobiješ prikladan jelovnik i onlajn instruktora koji te vodi i motiviše. A pritom ne izlaziš iz kuće.

Ideja je zapravo genijalna. I delotvorna. Većini nas ne pada lako da se sami makar tri puta nedeljno nateramo na nekakve dobrovoljne fizičke aktivnosti zarad sopstvenog zdravlja. Mnogi samo zbog toga idu u teretanu. Ovako ti teretana dolazi u kuću. Kuvaš ručak i kontrolišeš decu da rade domaći i istovremeno vežbaš. Ne gubiš vreme na odlaske i dolaske.

A za one koji vole da se takmiče predviđene su i nagrade za najbolji telesni napredak. Psihički napredak mora svako sam za sebe da izmeri. A da je jedno povezano sa drugim, oko toga se valjda ne vredi sporiti. Da li zbog povećane energije, ili zdravijeg sna, ili zbog bolje linije, manje kilograma? Svejedno. Kada počnete da uživate u vežbama više ćete da uživate u fliperu. To jest u životu. Pa makar to bilo u Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
15.jul 2026. Jovana Georgievski

Vremenska kapsula

08.jul 2026. Uroš Mitrović

Večni

Vreme uživanja

02.jul 2026. Miloš Ćipranić

Bela arhitektura

Trešnja

Vreme uživanja

25.jun 2026. Katarina Stevanović

Trešnja

17.jun 2026. Zdenka Feđver

Minjoni

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure