img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dođoš i Nađoš

14. decembar 2022, 21:00 Igor Mihaljević
foto: nenad mihajlović / tanjug
Copied

Portal mojnovisad.com nedavno je razgovarao sa Husom (62), čovekom koji je u SFRJ osamdesetih došao iz rodnog Irana slučajno i ovde odlučio da ostane. Danas je zubar i lokalna legenda, jedan od nas, ali to ipak ne vredi i primećujem da se na njegovom primeru opet poteže pitanje ko je ovde tzv. dođoš, a ko tzv. staroš, odnosno tzv. nađoš, kako se u naseobini koja odavno nije grad zovu oni koji naizgled niotkuda nisu došli.

Evo ja bih, kao tzv. nađoš, priupitao te ostale nađoše gde je njima rođen askurđel, kurajber ili beli orao? Da nije možda spontano iznikao iz njive u ataru Gložana, kao suncokret? Ili se možda pre šest miliona godina izmrestio u Panonskom moru, pa perajima zasadio vinograd na Fruškoj gori, tadašnjem ostrvu?

U Vojvodinu i Novi Sad je bukvalno svako došao pre ili kasnije. Mi živimo na preplodnom dnu Panonskog mora koje, osim za retke biljke, insekte i štetočine, nije bilo naseljivo i upotrebljivo sve do pojave Austrougara. Pogledajte starorimske mape i videćete nepreglednu, močvarnu vukojebinu dobru jedino za bolesti i mučenje. Nije džabe rimski limes bio upravo ovde. Mesto gde je i moćni Rim, jedna od naših kolektivnih kolevki, rekao laku noć.

Zanimljivo, ali Panonsko more je bilo zapravo jezero, baš kao što najpoznatija novosadska crkva uopšte nije katedrala, iako je tako svi zovu. Slično, naš drugar Hossein Farzihamedani, zvani Husa, a kako drugačije, odavno je tzv. nađoš, ali je to uočavanje stvarnosti nekim drugim tzv. nađošima kanda prevremeno ohladilo nedeljnu supu sa krugovima od masti, pa su se našli prozvanim da ga pogrešno prozivaju da je tzv. dođoš, jel’da.

U ne malom broju slučajeva, u pitanju su ljudi koji imaju manje godina nego što Husa živi u Novom Sadu. I sad ti čoveku koji je otišao iz zemlje kojom vlada ajatolah Homeini, pa pre skoro 40 godina slučajno završio ovde na obostranu radost Novosađana i sebe samog, kažeš da je dođoš?! Majke ti?! Umesto da mu kažeš: “Bravo care, i ja bih zapalio iz tog pakla u Jugoslaviju, pa završio u Novom Sadu!”

Što se tiče tvrdnje da su tzv. dođoši upropastili Novi Sad, ozbiljno bih predložio da takav iskaz postane prekršajno delo. “Taksa za glupost” neka se zove, globa 100 dinara, simbolično, baš kao što je simboličan moronizam onog koji takav iskaz javno iznosi, bez i teoretske šanse da ga potkrepi uverljivim dokazima. To što si jednom imao problema u životu sa bahatim Krajišnikom ili ti je Galensov/Dodikov novi betonski monstrum zaklonio Sunce u preplaćenom stanu, nisu validni argumenti. Uostalom, SANU, univerzitetski profesori, pa i klero-nacionalno komirana Matica srpska, ugrobarili su te više nego svi nepismeni ljudi od Vardara do Triglava.

Poštena dijagnoza glasi ovako: Novi Sad je ubila autoimuna bolest palanačkih dokoličara, baš tih tzv. nađoša, nesposobnih da upru prstom u sebe kada to zasluže. Armija generala čije bitke mora da bije neko peti, jer su generalski čin sami sebi dodelili čim su prohodali. Kako gde? Pa i na betonu, i na černozemu, i na dnu Dunava, istovremeno, baš kao što je mali Joška išao 529 kilometara u školu svaki dan, po bespućima permafrosta, uzbrdo u oba smera.

Komformizam, građanski kukavičluk, lenjost i neutemeljena uzvišenost iznad situacije – to je ubilo Novi Sad iz sećanja tzv. nađoša, a ne tzv. dođoši.

Da li postoji mogućnost da se jednom za svagda ratosiljamo podele na tzv. dođoše i nađoše, a da ljude procenjujemo po kakvoći karaktera i po tome kako se ponašaju? Stavljam ruku u vatru da su neki od tzv. dođoša veći Vojvođani nego neki od onih koji se u to kunu, isto kao što postoje tzv. nađoši koji su veći primitivci i balvani od najgoreg tzv. dođoša. Da li to znači da su svi tzv. dođoši bogom dani? Ne, naravno, ni u ludilu. Postoje tzv. dođoši koji smatraju da će im biti bolje ako ovde prenesu navike, običaje i prakse koji su, češće nego ređe, od njihovog rodnog kraja napravili neperspektivnu sredinu za život. Prepoznaćete ih po nekontrolisanoj upotrebi manipulativne frazetine “Srpska Atina” bez ironičnog otklona, a što u Srpskom svetu označava habitus onih Srba koji uredno plaćaju račune za komunalije, koristeći u tom neugodnom procesu svih 30 ćiriličnih slova i sedam padeža.

To jeste blesavo, ali takvom se čoveku pružaju ruka i primer, a ne kletva i batina. Igra se na ljudski stid ako mora. Nešto će upaliti, uvek upali. Ako ne kod đeda, primiće se na unuče. Vrlo je lako prestati biti tzv. dođoš, a još je lakše prestati biti klasičan novosadski trovač ionako zagađenog vazduha.

Kada si u Rimu – ponašaj se kao Rimljani. Ako si već Rimljanin – ponašaj se kao građanin sveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
15.jul 2026. Jovana Georgievski

Vremenska kapsula

08.jul 2026. Uroš Mitrović

Večni

Vreme uživanja

02.jul 2026. Miloš Ćipranić

Bela arhitektura

Trešnja

Vreme uživanja

25.jun 2026. Katarina Stevanović

Trešnja

17.jun 2026. Zdenka Feđver

Minjoni

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure