img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Cvajta

02. septembar 2014, 22:06 Muharem Bazdulj
Copied

Ima već skoro dvije godine kako nemam televizor. Nije to nikakav statement, demonstrativna kritika lošeg programa niti bilo šta slično, već jednostavno sticaj okolnosti. Ne mislim da nemanje televizora označava neki elitizam. Prije nekoliko decenija, kad je Suzan Zontag voljela da izjavi kako nema televizor, Kamil Palja je u jednoj polemici primijetila da onaj ko nema televizor otvoreno priznaje da ne želi da zna u kakvom svijetu živi. To danas više ne vrijedi. Eventualno, ali samo eventualno, moglo bi da se primijeni na nekoga ko bi rekao da nema internet-konekciju.

Nemam televizor, kažem, i ne nedostaje mi, osim ponekad, kad se zateknem kod kuće u ponedjeljak, u osam i petnaest uveče. Tad bih volio da imam televizor. Tad mi se gleda Cvajta.

Možda ima ljubitelja fudbala koji ne znajući njemački ne znaju ni šta znači Das ist Walter, ali nema, mislim, nijednog ljubitelja fudbala koji ne znajući njemački ne zna da Cvajta označava Drugu njemačku fudbalsku ligu, Bundesligu 2. U njoj igra osamnaest klubova, što će reći da u svakom kolu bude devet mečeva. Osam utakmica odigra se od petka do nedjelje, a posljednja u svakom kolu ponedjeljkom u 20:15.

Nedavno sam na radiju čuo kako je mečeve prvog kola ovogodišnje Cvajte na stadionima gledalo ukupno 228.928 navijača, što je u prosjeku 25.436 po meču. Čini mi se da je spiker kazao da je prosjek Cvajte po meču veći od prosjeka Prve lige Srbije po kolu.

Ako kažeš da voliš da gledaš utakmice engleske Premijerlige, španske Primere ili prve Bundeslige, da uživaš u mečevima Liverpula, Sevilje, Borusije Dortmund (ili Menhengladbah, svejedno), Rome ili Olimpik Marseja, to ne mora da znači da voliš fudbal. Živimo u vremenu u kojem je, kao valjda nikad ranije, i praćenje fudbala postalo pomodarski hobi. Igrači se muvaju sa pjevačicama, glumicama i manekenkama, tabloidi o njima pišu u rubrici „selebritis“. I štreberi i sponzoruše uglavnom znaju i šta je „zaustavno vrijeme“ i šta je „pasivni ofsajd“. O gledanju Lige šampiona, odnosno evropskih i svjetskih prvenstava, u tom kontekstu neću ni da govorim. Tu je teško razlikovati fudbalske fanatike od pacera; i jedni i drugi sve to obavezno prate. Prave fanove sada detektuješ po nekim „tikovima“. Oni, recimo, po pravilu prate Cvajtu.

Posljednji meč svakog redovnog kola Cvajte, onaj koji se igra ponedjeljkom u 20:15, nije samo oproštaj od tog konkretnog takmičenja, nego i od evropskog fudbalskog vikenda. Od petka uveče (prva Bundesliga) preko subote popodne (i prva Bundesliga i engleska Premijerliga) i subote uveče (Primera) do nedjelje popodne (Kalčo) do nedjelje uveče (Francuzi i Primera), odgledalo se već nekoliko utakmica. Neko tu uvijek za nekog strastveno navija, neko se na nešto kladio, ulog je uvijek veći od igre. Kad dođe vrijeme za posljednji meč Cvajte, strasti se smire i napokon preostaje samo fudbal.

A u Cvajti se po pravilu igra dobar fudbal. Dobri su klubovi stalni cvajtaši što pokatkad dođu i do prve Bundeslige: Bohum, Kotbus, Kajzerslautern, Paderborn, Karlsrue, Minhen 1860, St. Pauli, Dinamo iz Drezdena, Fortuna iz Dizeldorfa… Dobri se mečevi igraju ponedjeljkom u 20:15, dobri i neizvjesni. Gotovo uvijek u barem jednom timu igra i poneki igrač čije prezime završava sa „ić“. Nekad se i po njemu podešava navijanje, ako pak u džepu nema tiketa na kojem se svi prethodni mečevi već pogođeni i sada se čeka samo ovaj. Tada se navija pragmatično.

Nedavno sam s dvojicom znanaca rođenih krajem osamdesetih raspravljao u kafani o mogućnostima renesanse ovdašnjeg klupskog fudbala. Lako smo se složili da je potrebna regionalna liga, slična onoj košarkaškoj, ali me je iznenadila njihova uvjerenost da Prva regionalna (YU) liga nema smisla, ako ne bude i Druge. Nije to projekat koji se tiče samo Beograda, Zagreba, Sarajeva, Maribora, Niša, Rijeke, Tuzle, Novog Sada, Osijeka, Skoplja, Ljubljane, Podgorice, Splita itd.; treba misliti i na Kikindu, Bor, Trebinje (Leotar), Bitolj (Pelister), Banja Luku (Borac), Čačak (opet Borac), Zrenjanin (Proleter), Bugojno (Iskra), Šabac (Mačva) i druge gradove iz kojih su dolazili stabilni drugoligaši. Ovi moji znanci ne pamte SFRJ, ali znaju da sistema nema bez reda i na nivoima ispod najvišeg, u fudbalskom smislu – bez (lokalne) cvajte.

Njemačka je (opet) prvak svijeta u fudbalu i svi pričaju o Bajernu, o Borusiji iz Dortmunda, o famoznom Linekerovom dictumu o 90 minuta, 22 igrača i nužnom pobjedniku. Nije u tome, međutim, tajna njemačkog uspjeha. Nije kafa dobra zbog kajmaka, niti je pivo dobro zbog pjene. Tajna je negdje dolje, negdje ispod. Kad je o fudbalu riječ, tajna je u – Cvajti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
24.jul 2025. Dragica Jakovljević

Naučite užički

Vreme uživanja

16.jul 2025. Biljana Vasić

Ptica rugalica

Are you, are you Coming to the tree?

09.jul 2025. Miloš Zekić

Prađed mi je bio jači

Vreme uživanja 

02.jul 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure