img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ćega

11. novembar 2009, 18:53 Vladimir Pavlović
Copied

Nije mogao da odoli Kundera da u jednom svom romanu ne zabeleži jedno koliko lično toliko i traumatično iskustvo, dajući tako doprinos onome što teorija zove saznajnom dimenzijom književnosti: kako je tokom jednog svog boravka u Americi, posle sedeljke u društvu blaziranih intelektualaca, morao da odbije poziv domaćice da prenoći kod nje. Znao je dobro Kundera da taj poziv emancipovane Amerikanke da prenoći kod (nje) znači zapravo sa (njom), da bi tom iskušenju u sličnim okolnostima malo koji muškarac odoleo, ali je upravo zbog toga i odbio poziv, zapravo pobegao glavom bez obzira. Strah da neće biti na visini zadatka? Otpor kršenju neke od deset Božijih zapovesti? Ništa od toga. Veliki istočnoevropski pisac je žrtvovao obećavajuću ljubavnu avanturu strahu od blama druge vrste: od komičnog ili demotivišućeg utiska koji bi, po njegovom uverenju, na uspaljenu domaćicu ostavio njegov – donji veš. Tačnije one, tako detaljno opisane muške gaće koje su milioni muškaraca u istočnoj Evropi rezignirano nosili prikazujući se u njima samo svojim rezigniranim ženama i ravnodušnim doktorima. One čuvene slip gaće od mako pamuka koje su dosezale do polovine grudnog koša, pa su ih njihovi nosioci, boreći se protiv frustracije gorkom ironijom, zvali ruske minimalke za duboku vodu… Koje bi se posle prvog pranja razvukle i poprimile sivkastu boju života kojim je gaćonosac inače živeo.

U dijalektici muških gaća drugi element su bile puplinske gaće s nogavicama, rezervisane za stariju gospodu i drugove koji južni pol svoga tela više i nisu dovodili u vezu sa bilo čim osim sa uznemirujućim lekarskim pregledima i izbledelim, često krivicom opterećenim erotskim uspomenama. One su podsećale više na grubo skraćene letnje pantalone i ponosni korisnici su komotno mogli u njima da prošetaju Kalemegdanom u neko nedeljno prepodne a da se niko zbog toga ne sablazni. Čak su i štirkane i peglane bočno, tako da imaju bug, po čijoj oštrini se inače merila elegancija muških pantalona. Za razliku od mladalačkih slip gaća od makoa čiji se tanki lastiš uvrtao i žuljao, da bi s vremenom popustio i izgubio svoju funkciju, ove puplinske s nogavicama imale su dva prsta širok pojas koji nije popuštao ni pod vrelinom pegle. Prodavane su u kartonskim kutijama s providnim poklopcem, ponekad u kombinaciji s košuljom.

Oni muškarci koji i pored tako skučenog izbora nisu odustajali od napora da svoju telesnost nadgrade kakvom-takvom estetikom, birali su sportsku varijantu: zaista minimalne kupaće gaćice, na otvaranje, koje nisu imale elastičan pojas već su se fiksirale na kukovima pomoću dva mala dugmeta koja kad se raskopčaju gaće se otvore kao knjiga… Drugi izbor su bili suspenzori, koje su sportisti nosili ispod svojih šorceva, a zadatak im je bio, kao što im ime kaže, da pridržavaju osetljive delove muške anatomije prilikom trčanja i ostalih sportskih vratolomija, nešto kao grudnjak kod žena.

Sve skupa, ideologija koja je poneseno propovedala oslobađanje od hipokritskih stega buržoaskih i judeohrišćanskih stavova o odnosima polova, slobodnu ljubav, u praksi se ponašala čak konzervativnije od same crkve: neki sada već sasvim ostareli drugovi preljubnici sećaju se da su pred opštinskim komitetom Partije morali (pošto ih je prijavila supruga, a ponekad i ljubomorni drug) da daju časnu komunističku reč da više neće praktikovati vanbračne odnose. U takvom ambijentu ko bi se još bavio tricama kao što su dizajn i kvalitet muških gaća? Za razliku od drugarica koje su još mogle u prodavnicama ili na pijaci i da nađu poneki komad kilota od veštačke svile, još daleko od današnjih tangica ili stringova, koje su uz malo mašte mogle delovati seksi, drugovi muškarci su se morali zadovoljiti svojim šljampavim, posivelim minimalkama za duboku vodu. Uostalom ko bi se još bavio gaćama kad treba graditi železare i elektrane i boriti se protiv neprijatelja koji ne miruje?

U svojoj ispovesti jednom ženskom časopisu supruga jednog važnog partijskog funkcionera opisala je kako je reagovala njena bedinerka koja je dolazila povremeno da joj opegla veš, kad joj se drugarica poverila sumnjom da njen muž, visoki funkcioner, tera kera s nekim mladim fuficama po objektima zatvorenog tipa, krijući se iza tajnosti svojih službenih zadataka… Ne dižući pogled sa daske za peglanje na kojoj je upravo glačala jedan par gaća inkriminisanog druga preljubnika, bedinerka je samo promrmljala: „U ovakvim gaćama nema šanse da se švaleriše.“

Za razliku od Kunderinih sunarodnika i ostalih gaćonosaca iz Varšavskog pakta, Jugosloveni su, pogotovo sedamdesetih i osamdesetih, putovali u Trst i odande počeli da donose između ostalog i veš slobodnijeg i maštovitijeg dizajna, kako ženski tako i muški. Slovenci su počeli da prave čuveno žensko seksi rublje čija marka podseća na predatora koji tamani živinu (baš da im ne pravim džaba reklamu navodeći marku), ali muškarci su i dalje ili švercovali gaće iz Trsta, ili kupovali i dalje one nakaze od makoa na pijacama, od Rumuna ili Poljaka.

A kad je pao berlinski zid i socijalizam pao kao svetski proces upravo na svom omiljenom kriterijumu praksisa, a potrošački mentalitet preplavio istočnu Evropu, noseći sobom selektivno izobilje dostupno samo onima sa dubokim džepom, u Srbiji su se pojavili – Kinezi sa svojom robom, vernim jeftinim kopijama zapadnih proizvoda. Zahvaljujući revolucionarnom sloganu If you can make it, we can fake it (Ako vi možete da napravite, mi možemo da falsifikujemo), Srbima su postali dostupni svi svetski modeli gaća: mini slip gaćica, bokserica sa širokim nogavicama i onih pripijenih kao biciklističke gaće, sa raznim vragolastim dezenima, od iskeženih đavolčića do dobroćudnih slončića čija surlica nagoveštava sadržaj odevnog predmeta…

Kineski socijalizam je ipak pobedio, bar na nivou gaća. Više nijedan Srbin ne rizikuje, uz minimalna ulaganja u kineske gaće, da mu partnerka, onako kroz dim postkoitalne cigarete kaže: „E, stvarno, ćega su ti truleks.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
03.decembar 2025. Uroš Mitrović

Pank

26.novembar 2025. Milan Filipov

Palačinke

19.novembar 2025. Katarina Stevanović

Koraci

12.novembar 2025. Miodrag Pešić

Slike, razasute

05.novembar 2025. Bojan Bednar

Buđenje

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure