img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ćega

11. новембар 2009, 18:53 Vladimir Pavlović
Copied

Nije mogao da odoli Kundera da u jednom svom romanu ne zabeleži jedno koliko lično toliko i traumatično iskustvo, dajući tako doprinos onome što teorija zove saznajnom dimenzijom književnosti: kako je tokom jednog svog boravka u Americi, posle sedeljke u društvu blaziranih intelektualaca, morao da odbije poziv domaćice da prenoći kod nje. Znao je dobro Kundera da taj poziv emancipovane Amerikanke da prenoći kod (nje) znači zapravo sa (njom), da bi tom iskušenju u sličnim okolnostima malo koji muškarac odoleo, ali je upravo zbog toga i odbio poziv, zapravo pobegao glavom bez obzira. Strah da neće biti na visini zadatka? Otpor kršenju neke od deset Božijih zapovesti? Ništa od toga. Veliki istočnoevropski pisac je žrtvovao obećavajuću ljubavnu avanturu strahu od blama druge vrste: od komičnog ili demotivišućeg utiska koji bi, po njegovom uverenju, na uspaljenu domaćicu ostavio njegov – donji veš. Tačnije one, tako detaljno opisane muške gaće koje su milioni muškaraca u istočnoj Evropi rezignirano nosili prikazujući se u njima samo svojim rezigniranim ženama i ravnodušnim doktorima. One čuvene slip gaće od mako pamuka koje su dosezale do polovine grudnog koša, pa su ih njihovi nosioci, boreći se protiv frustracije gorkom ironijom, zvali ruske minimalke za duboku vodu… Koje bi se posle prvog pranja razvukle i poprimile sivkastu boju života kojim je gaćonosac inače živeo.

U dijalektici muških gaća drugi element su bile puplinske gaće s nogavicama, rezervisane za stariju gospodu i drugove koji južni pol svoga tela više i nisu dovodili u vezu sa bilo čim osim sa uznemirujućim lekarskim pregledima i izbledelim, često krivicom opterećenim erotskim uspomenama. One su podsećale više na grubo skraćene letnje pantalone i ponosni korisnici su komotno mogli u njima da prošetaju Kalemegdanom u neko nedeljno prepodne a da se niko zbog toga ne sablazni. Čak su i štirkane i peglane bočno, tako da imaju bug, po čijoj oštrini se inače merila elegancija muških pantalona. Za razliku od mladalačkih slip gaća od makoa čiji se tanki lastiš uvrtao i žuljao, da bi s vremenom popustio i izgubio svoju funkciju, ove puplinske s nogavicama imale su dva prsta širok pojas koji nije popuštao ni pod vrelinom pegle. Prodavane su u kartonskim kutijama s providnim poklopcem, ponekad u kombinaciji s košuljom.

Oni muškarci koji i pored tako skučenog izbora nisu odustajali od napora da svoju telesnost nadgrade kakvom-takvom estetikom, birali su sportsku varijantu: zaista minimalne kupaće gaćice, na otvaranje, koje nisu imale elastičan pojas već su se fiksirale na kukovima pomoću dva mala dugmeta koja kad se raskopčaju gaće se otvore kao knjiga… Drugi izbor su bili suspenzori, koje su sportisti nosili ispod svojih šorceva, a zadatak im je bio, kao što im ime kaže, da pridržavaju osetljive delove muške anatomije prilikom trčanja i ostalih sportskih vratolomija, nešto kao grudnjak kod žena.

Sve skupa, ideologija koja je poneseno propovedala oslobađanje od hipokritskih stega buržoaskih i judeohrišćanskih stavova o odnosima polova, slobodnu ljubav, u praksi se ponašala čak konzervativnije od same crkve: neki sada već sasvim ostareli drugovi preljubnici sećaju se da su pred opštinskim komitetom Partije morali (pošto ih je prijavila supruga, a ponekad i ljubomorni drug) da daju časnu komunističku reč da više neće praktikovati vanbračne odnose. U takvom ambijentu ko bi se još bavio tricama kao što su dizajn i kvalitet muških gaća? Za razliku od drugarica koje su još mogle u prodavnicama ili na pijaci i da nađu poneki komad kilota od veštačke svile, još daleko od današnjih tangica ili stringova, koje su uz malo mašte mogle delovati seksi, drugovi muškarci su se morali zadovoljiti svojim šljampavim, posivelim minimalkama za duboku vodu. Uostalom ko bi se još bavio gaćama kad treba graditi železare i elektrane i boriti se protiv neprijatelja koji ne miruje?

U svojoj ispovesti jednom ženskom časopisu supruga jednog važnog partijskog funkcionera opisala je kako je reagovala njena bedinerka koja je dolazila povremeno da joj opegla veš, kad joj se drugarica poverila sumnjom da njen muž, visoki funkcioner, tera kera s nekim mladim fuficama po objektima zatvorenog tipa, krijući se iza tajnosti svojih službenih zadataka… Ne dižući pogled sa daske za peglanje na kojoj je upravo glačala jedan par gaća inkriminisanog druga preljubnika, bedinerka je samo promrmljala: „U ovakvim gaćama nema šanse da se švaleriše.“

Za razliku od Kunderinih sunarodnika i ostalih gaćonosaca iz Varšavskog pakta, Jugosloveni su, pogotovo sedamdesetih i osamdesetih, putovali u Trst i odande počeli da donose između ostalog i veš slobodnijeg i maštovitijeg dizajna, kako ženski tako i muški. Slovenci su počeli da prave čuveno žensko seksi rublje čija marka podseća na predatora koji tamani živinu (baš da im ne pravim džaba reklamu navodeći marku), ali muškarci su i dalje ili švercovali gaće iz Trsta, ili kupovali i dalje one nakaze od makoa na pijacama, od Rumuna ili Poljaka.

A kad je pao berlinski zid i socijalizam pao kao svetski proces upravo na svom omiljenom kriterijumu praksisa, a potrošački mentalitet preplavio istočnu Evropu, noseći sobom selektivno izobilje dostupno samo onima sa dubokim džepom, u Srbiji su se pojavili – Kinezi sa svojom robom, vernim jeftinim kopijama zapadnih proizvoda. Zahvaljujući revolucionarnom sloganu If you can make it, we can fake it (Ako vi možete da napravite, mi možemo da falsifikujemo), Srbima su postali dostupni svi svetski modeli gaća: mini slip gaćica, bokserica sa širokim nogavicama i onih pripijenih kao biciklističke gaće, sa raznim vragolastim dezenima, od iskeženih đavolčića do dobroćudnih slončića čija surlica nagoveštava sadržaj odevnog predmeta…

Kineski socijalizam je ipak pobedio, bar na nivou gaća. Više nijedan Srbin ne rizikuje, uz minimalna ulaganja u kineske gaće, da mu partnerka, onako kroz dim postkoitalne cigarete kaže: „E, stvarno, ćega su ti truleks.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure