img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Zimska Olimpijada u Pekingu: Igre oko Igara

01. januar 2022, 17:43 Aleksandar Novačić
Foto: AP Photo/Mark Schiefelbein
U znaku pandemije i političkog prepucavanja: Zimske olimpjiske igre u Pekingu 2022.
Copied

Neke zemlje na čelu sa SAD će zbog „stanja ljudskih prava“ u Kini diplomatski bojkotovati Zimske olimpijske igre u Pekingu. Predsednik Bajden je poptpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju zbog „genocida nad Ujgurima“ u toj pokrajini. Igra za prevlast u svetu će se u novoj godini nastaviti pojačanim intenzitetom

Za nešto mesec dana u Pekingu počinju Zimske olimpijske igre, a već sada se može reči da će biti savršeno organizovane, sa desetinama novih sportskih objekata, hiljadama odlično òbučenih volontera, sa lekarskim ekipama koje su utrenirane da za najviše četiri minuta stignu do povređenog takmičara. Sve je već mesecima spremno, čak je izgrađen i metro od Pekinga do sportskih borilišta.

Jedino se još ne zna koliko je desetina milijardi dolara potrošeno. Kinezi računaju da će posle  Igara najmanje 300 miliona njihovih sugrađana početi da se bavi zimskim sportovima.

Međutim, to će biti još jedne Olimpijske igre u vreme korone, bez onog  veselog sjaja, oduševljenja i radosti na koje smo navikli u olimpijsko vreme. Bar što se tiče gledalaca – biće to sportske igre sa prigušenim raspoloženjem.

Zbog pandemije će na ovim Zimskim olimpijskim igrama lekarske ekipe igrati posebnu ulogu. Strogi protokoli i kontole sprečiće posetioce iz inostranstva da prisustvuju takmičenjima. Draž sportskog nadmetanja moći će da prate samo Kinezi – i to u ograničenom broju.

Više od dve hiljade takmičara iz celog sveta i njihovi treneri i saradnici živeće izolovano, ne samo od spoljnog sveta, već će njihova druženja biti svedena na najmanju meru i uvek pod budnim lekarskim okom. Čak ni novinari neće moći direktno da intervjuišu sportiste, već samo na daljinu – preko video linka.

Zimske olimpijske igre (Peking je jedini grad u kome će biti organizovana i letnja i zimska Olimpijada)  protiču u znaku ne samo medicinske, već i političke i diplomatske korone. Odnosi Kine i vodećih zapadnih država nisu bili gori u poslednjih nekoliko decenija. Razloga ima mnogo, ali je glavni što Kina danas predstavlja jedinu alternativnu globalnu protivtežu, pre svega Sjedinjenim Američkim Državama.

Vašington se odlučio za  diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu. To su odmah podržale Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan i još neke zemlje. Diplomatski bojkot znači da na svečanom otvaranju, koje će uživo gledati nekoliko milijardi ljudi u svetu, neće biti zvaničnih predstavnika ovih država. To je bez sumnje neprijatan politički šamar domaćinima. Istina, iz Vašingtona su ipak zatražili akreditaciju za dvadesetak diplomata, ali to su sve igrači druge klase.

Razlog diplomatskog bojkota SAD i njihovi saveznici objašnjavaju brigom za ljudska prava u Kini, posebno u pokrajini Sinkjang gde su Ujguri, navodno, podvrgnuti genocidu.

Ljudska prava u Kini su i pre letnje Olimpijade u Pekingu 2008. godine bila glavna tema kritike Zapada, ali se tada nije radilo o Sinkjangu već o Tibetu. To je stalno prisutna tema u odnosima Zapada sa Kinom, gde argumenti imaju vrlo malu ulogu. Činjenice gotovo da nemaju uticaj na intenzitet političke,  ideološke  i propagandne konfrontacije.

U jeku borbe za ljudska prava u Kini, predsednik Džozef Bajden je potpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju. Kina je odgovorila da će adekvatno reagovati, a na društvenim mrežama se pojavilo pitanje koji bio bio najbolji odgovor Kine. Najviše glasova dobio je predlog da se kineska industrija retkih metala prebaci u Sinkjang. Ti metali su veoma tražena roba u čitavom svetu, posebno u SAD. Kako će onda moći da ih uvoze?

U žaru predolimpijske antikineske propagande jedna vest iz Pekingu iznenada je preplavila Internet. Bivša teniska šampionka, tridesetpetogodišnja Peng Šuai, kako su zapadni mediji naveli, optužila je jednog od najviših kineskih rukovodilaca, bivšeg vice-premijera i penzionisanog člana stalnog komiteta Politbiroa CK, Džang Gaolija za seksualni napad.

Zapadni mediji su preneli da je Peng putem platforme Veibo – kineskog pandana Tvitera – opisala kako je Džang, sa kojim je ranije bila u intimnoj vezi, pozvao na tenisku rekreaciju u svoju vilu gde ju je napastvovao. Si-En-En je opširno citirao tekst sa Veiboa, uz kratku opasku da se „autentičnost ove informacije ne može proveriti“. Mediji manje izloženi riziku od tužbe, vest su  prenosil bez pravnih ograda.

Cenzori u Kini su, navodno, posle dvadesetak minuta tekst uklonili sa platforme, a pokušaji stranih novinara da kontaktiraju Peng nisu urodili plodom. Ona se pojavila posle nedelju dana u nekom restoranu, kasnije i na teniskom igralištu i konačno u intervjuu za jedan list iz Singapura demantovala da je ikada pominjala silovanje.

Šta je od svega tačno, niko ne zna. Važno je učestvovati – kaže olimpijsko geslo. U današnjem svetu izgleda da se to odnosi i na propagandni rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

diplomatski bojkot Kina korona Olimpijada 2022. pandemija Peking Peng Šuai Sinkjang Tibet Ujguri Zimske olimpijske igre
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Advokatura

15.novembar 2025. K. S.

Advokatska komora Beograda bira novo rukovodstvo

Advokati iz Advokatske komore Beograda biraju novo rukovodstvo koje će voditi komoru naredne četiri godine

Milomir Jaćimović

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Šesti dan štrajka glađu Milomira Jaćimovića: Studenti blokiraju autobusku stanicu

Milomir Jaćimović nastavlja štrajk glađu ispred novosadske Banovine, tražeći da mu se vrate autobusi i ponište višemilionske kazne

Štrajk glađu

15.novembar 2025. K. S.

Četrnaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: Stanje nepromenjeno

Stanje Dijane Hrke je nepromenjeno, kažu veterani koji čuvaju majku poginulog mladića koja već 14 dana štrajkuje glađu

Vatrogasci

Hronika

15.novembar 2025. K. S.

Jedna osoba stradala u požaru u Beogradu

Jedan čovek stradao je u požaru na Čukaričkoj padini u Beogradu. Hitna pomoć je konstatovala smrt na licu mesta

Štrajk glađu

14.novembar 2025. K. S.

Trinaesti dan štrajka glađu Dijane Hrke: „Ostajem ovde“

Stanje Dijane Hrke stabilno je koliko je to moguće nakon 12 dana štrajka glađu na hladnoći, kažu veterani. Sa druge strane ograde šatori Ćacilenda se greju na agregate

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure