img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Zimska Olimpijada u Pekingu: Igre oko Igara

01. јануар 2022, 17:43 Aleksandar Novačić
Foto: AP Photo/Mark Schiefelbein
U znaku pandemije i političkog prepucavanja: Zimske olimpjiske igre u Pekingu 2022.
Copied

Neke zemlje na čelu sa SAD će zbog „stanja ljudskih prava“ u Kini diplomatski bojkotovati Zimske olimpijske igre u Pekingu. Predsednik Bajden je poptpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju zbog „genocida nad Ujgurima“ u toj pokrajini. Igra za prevlast u svetu će se u novoj godini nastaviti pojačanim intenzitetom

Za nešto mesec dana u Pekingu počinju Zimske olimpijske igre, a već sada se može reči da će biti savršeno organizovane, sa desetinama novih sportskih objekata, hiljadama odlično òbučenih volontera, sa lekarskim ekipama koje su utrenirane da za najviše četiri minuta stignu do povređenog takmičara. Sve je već mesecima spremno, čak je izgrađen i metro od Pekinga do sportskih borilišta.

Jedino se još ne zna koliko je desetina milijardi dolara potrošeno. Kinezi računaju da će posle  Igara najmanje 300 miliona njihovih sugrađana početi da se bavi zimskim sportovima.

Međutim, to će biti još jedne Olimpijske igre u vreme korone, bez onog  veselog sjaja, oduševljenja i radosti na koje smo navikli u olimpijsko vreme. Bar što se tiče gledalaca – biće to sportske igre sa prigušenim raspoloženjem.

Zbog pandemije će na ovim Zimskim olimpijskim igrama lekarske ekipe igrati posebnu ulogu. Strogi protokoli i kontole sprečiće posetioce iz inostranstva da prisustvuju takmičenjima. Draž sportskog nadmetanja moći će da prate samo Kinezi – i to u ograničenom broju.

Više od dve hiljade takmičara iz celog sveta i njihovi treneri i saradnici živeće izolovano, ne samo od spoljnog sveta, već će njihova druženja biti svedena na najmanju meru i uvek pod budnim lekarskim okom. Čak ni novinari neće moći direktno da intervjuišu sportiste, već samo na daljinu – preko video linka.

Zimske olimpijske igre (Peking je jedini grad u kome će biti organizovana i letnja i zimska Olimpijada)  protiču u znaku ne samo medicinske, već i političke i diplomatske korone. Odnosi Kine i vodećih zapadnih država nisu bili gori u poslednjih nekoliko decenija. Razloga ima mnogo, ali je glavni što Kina danas predstavlja jedinu alternativnu globalnu protivtežu, pre svega Sjedinjenim Američkim Državama.

Vašington se odlučio za  diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu. To su odmah podržale Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan i još neke zemlje. Diplomatski bojkot znači da na svečanom otvaranju, koje će uživo gledati nekoliko milijardi ljudi u svetu, neće biti zvaničnih predstavnika ovih država. To je bez sumnje neprijatan politički šamar domaćinima. Istina, iz Vašingtona su ipak zatražili akreditaciju za dvadesetak diplomata, ali to su sve igrači druge klase.

Razlog diplomatskog bojkota SAD i njihovi saveznici objašnjavaju brigom za ljudska prava u Kini, posebno u pokrajini Sinkjang gde su Ujguri, navodno, podvrgnuti genocidu.

Ljudska prava u Kini su i pre letnje Olimpijade u Pekingu 2008. godine bila glavna tema kritike Zapada, ali se tada nije radilo o Sinkjangu već o Tibetu. To je stalno prisutna tema u odnosima Zapada sa Kinom, gde argumenti imaju vrlo malu ulogu. Činjenice gotovo da nemaju uticaj na intenzitet političke,  ideološke  i propagandne konfrontacije.

U jeku borbe za ljudska prava u Kini, predsednik Džozef Bajden je potpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju. Kina je odgovorila da će adekvatno reagovati, a na društvenim mrežama se pojavilo pitanje koji bio bio najbolji odgovor Kine. Najviše glasova dobio je predlog da se kineska industrija retkih metala prebaci u Sinkjang. Ti metali su veoma tražena roba u čitavom svetu, posebno u SAD. Kako će onda moći da ih uvoze?

U žaru predolimpijske antikineske propagande jedna vest iz Pekingu iznenada je preplavila Internet. Bivša teniska šampionka, tridesetpetogodišnja Peng Šuai, kako su zapadni mediji naveli, optužila je jednog od najviših kineskih rukovodilaca, bivšeg vice-premijera i penzionisanog člana stalnog komiteta Politbiroa CK, Džang Gaolija za seksualni napad.

Zapadni mediji su preneli da je Peng putem platforme Veibo – kineskog pandana Tvitera – opisala kako je Džang, sa kojim je ranije bila u intimnoj vezi, pozvao na tenisku rekreaciju u svoju vilu gde ju je napastvovao. Si-En-En je opširno citirao tekst sa Veiboa, uz kratku opasku da se „autentičnost ove informacije ne može proveriti“. Mediji manje izloženi riziku od tužbe, vest su  prenosil bez pravnih ograda.

Cenzori u Kini su, navodno, posle dvadesetak minuta tekst uklonili sa platforme, a pokušaji stranih novinara da kontaktiraju Peng nisu urodili plodom. Ona se pojavila posle nedelju dana u nekom restoranu, kasnije i na teniskom igralištu i konačno u intervjuu za jedan list iz Singapura demantovala da je ikada pominjala silovanje.

Šta je od svega tačno, niko ne zna. Važno je učestvovati – kaže olimpijsko geslo. U današnjem svetu izgleda da se to odnosi i na propagandni rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Peng Šuai Sinkjang Tibet Ujguri Olimpijada 2022. korona pandemija Kina Peking Zimske olimpijske igre diplomatski bojkot
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure