img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Zimska Olimpijada u Pekingu: Igre oko Igara

01. januar 2022, 17:43 Aleksandar Novačić
Foto: AP Photo/Mark Schiefelbein
U znaku pandemije i političkog prepucavanja: Zimske olimpjiske igre u Pekingu 2022.
Copied

Neke zemlje na čelu sa SAD će zbog „stanja ljudskih prava“ u Kini diplomatski bojkotovati Zimske olimpijske igre u Pekingu. Predsednik Bajden je poptpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju zbog „genocida nad Ujgurima“ u toj pokrajini. Igra za prevlast u svetu će se u novoj godini nastaviti pojačanim intenzitetom

Za nešto mesec dana u Pekingu počinju Zimske olimpijske igre, a već sada se može reči da će biti savršeno organizovane, sa desetinama novih sportskih objekata, hiljadama odlično òbučenih volontera, sa lekarskim ekipama koje su utrenirane da za najviše četiri minuta stignu do povređenog takmičara. Sve je već mesecima spremno, čak je izgrađen i metro od Pekinga do sportskih borilišta.

Jedino se još ne zna koliko je desetina milijardi dolara potrošeno. Kinezi računaju da će posle  Igara najmanje 300 miliona njihovih sugrađana početi da se bavi zimskim sportovima.

Međutim, to će biti još jedne Olimpijske igre u vreme korone, bez onog  veselog sjaja, oduševljenja i radosti na koje smo navikli u olimpijsko vreme. Bar što se tiče gledalaca – biće to sportske igre sa prigušenim raspoloženjem.

Zbog pandemije će na ovim Zimskim olimpijskim igrama lekarske ekipe igrati posebnu ulogu. Strogi protokoli i kontole sprečiće posetioce iz inostranstva da prisustvuju takmičenjima. Draž sportskog nadmetanja moći će da prate samo Kinezi – i to u ograničenom broju.

Više od dve hiljade takmičara iz celog sveta i njihovi treneri i saradnici živeće izolovano, ne samo od spoljnog sveta, već će njihova druženja biti svedena na najmanju meru i uvek pod budnim lekarskim okom. Čak ni novinari neće moći direktno da intervjuišu sportiste, već samo na daljinu – preko video linka.

Zimske olimpijske igre (Peking je jedini grad u kome će biti organizovana i letnja i zimska Olimpijada)  protiču u znaku ne samo medicinske, već i političke i diplomatske korone. Odnosi Kine i vodećih zapadnih država nisu bili gori u poslednjih nekoliko decenija. Razloga ima mnogo, ali je glavni što Kina danas predstavlja jedinu alternativnu globalnu protivtežu, pre svega Sjedinjenim Američkim Državama.

Vašington se odlučio za  diplomatski bojkot Olimpijskih igara u Pekingu. To su odmah podržale Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan i još neke zemlje. Diplomatski bojkot znači da na svečanom otvaranju, koje će uživo gledati nekoliko milijardi ljudi u svetu, neće biti zvaničnih predstavnika ovih država. To je bez sumnje neprijatan politički šamar domaćinima. Istina, iz Vašingtona su ipak zatražili akreditaciju za dvadesetak diplomata, ali to su sve igrači druge klase.

Razlog diplomatskog bojkota SAD i njihovi saveznici objašnjavaju brigom za ljudska prava u Kini, posebno u pokrajini Sinkjang gde su Ujguri, navodno, podvrgnuti genocidu.

Ljudska prava u Kini su i pre letnje Olimpijade u Pekingu 2008. godine bila glavna tema kritike Zapada, ali se tada nije radilo o Sinkjangu već o Tibetu. To je stalno prisutna tema u odnosima Zapada sa Kinom, gde argumenti imaju vrlo malu ulogu. Činjenice gotovo da nemaju uticaj na intenzitet političke,  ideološke  i propagandne konfrontacije.

U jeku borbe za ljudska prava u Kini, predsednik Džozef Bajden je potpisao Zakon o zabrani uvoza robe iz Sinkjanga kao ekonomsku sankciju. Kina je odgovorila da će adekvatno reagovati, a na društvenim mrežama se pojavilo pitanje koji bio bio najbolji odgovor Kine. Najviše glasova dobio je predlog da se kineska industrija retkih metala prebaci u Sinkjang. Ti metali su veoma tražena roba u čitavom svetu, posebno u SAD. Kako će onda moći da ih uvoze?

U žaru predolimpijske antikineske propagande jedna vest iz Pekingu iznenada je preplavila Internet. Bivša teniska šampionka, tridesetpetogodišnja Peng Šuai, kako su zapadni mediji naveli, optužila je jednog od najviših kineskih rukovodilaca, bivšeg vice-premijera i penzionisanog člana stalnog komiteta Politbiroa CK, Džang Gaolija za seksualni napad.

Zapadni mediji su preneli da je Peng putem platforme Veibo – kineskog pandana Tvitera – opisala kako je Džang, sa kojim je ranije bila u intimnoj vezi, pozvao na tenisku rekreaciju u svoju vilu gde ju je napastvovao. Si-En-En je opširno citirao tekst sa Veiboa, uz kratku opasku da se „autentičnost ove informacije ne može proveriti“. Mediji manje izloženi riziku od tužbe, vest su  prenosil bez pravnih ograda.

Cenzori u Kini su, navodno, posle dvadesetak minuta tekst uklonili sa platforme, a pokušaji stranih novinara da kontaktiraju Peng nisu urodili plodom. Ona se pojavila posle nedelju dana u nekom restoranu, kasnije i na teniskom igralištu i konačno u intervjuu za jedan list iz Singapura demantovala da je ikada pominjala silovanje.

Šta je od svega tačno, niko ne zna. Važno je učestvovati – kaže olimpijsko geslo. U današnjem svetu izgleda da se to odnosi i na propagandni rat.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

diplomatski bojkot Kina korona Olimpijada 2022. pandemija Peking Peng Šuai Sinkjang Tibet Ujguri Zimske olimpijske igre
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

22.novembar 2025. I.M.

Studenti i dalje traže pravdu – godinu dana od napada na akademce ispred FDU

Studenti u blokadi organizuju proteste godinu dana nakon incidenta u kojem su napadnuti studenti FDU, ističući da pravda još nije zadovoljena

Društvene mreže

22.novembar 2025. I.M.

Ugašen Instagram „Kreni-Promeni“: Deo šire strategije režima, novi talas pritisaka na opoziciju

Zvanični Instagram nalog pokreta „Kreni-Promeni“, sa više od 336.000 pratilaca, ugašen je jutros bez ikakvog upozorenja. Iz pokreta poručuju da je ovo deo šire strategije režima da utišava kritičke glasove, naročito u trenutku masovnih studentskih i građanskih protesta

Suđenje novosadskim aktivistima

22.novembar 2025. Una Sabljaković / DW

Počinje suđenje novosadskoj dvanaestorci: Šta kažu optuženi?

U ponedeljak počinje suđenje novosadskim aktivistima i političarima optuženim da su tobože kovali zaveru da sruše ustavni poredak Srbije. Polovina njih je u egzilu

U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure