Donedavno su devojčice bile ometane čak i pri upisu u Vojnu gimnaziju. A interesovanje je ogromno. „Vreme“ istražuje kako je ženama u srpskoj armiji i da li se suočavaju sa diskriminacijom
Sara ujutru vežba, onda doručkuje, pa prolazi smotru. Potom kreću predavanja.
„Slobodnog vremena imam do 17 časova kada počinju obavezni časovi, ukoliko postoje neka zaduženja poput dežurstava i redarstva moram da ih obavim u propisano vreme. U toku preostalog slobodnog vremena mogu da treniram, idem do grada, odmaram“, priča za „Vreme“ ova kadetkinja na Vojnoj Akademiji u Beogradu.
Nad Beogradom, žena u uniformi pilotira helikopterom. Samouvereno, kao da vozi automobil. Na ovaj način ruše se stereotipi o ženama kao nežnijem polu.
Ali, kako im je u vojsci? Da li više moraju da se dokazuju od muškaraca? Slušaju li ponekad neumesne komentare?
Deset odsto oficira su žene
Sara kaže da je predrasuda bilo u početku. Onda su se žene sa njene klase izborile za poštovanje. Uostalom, kaže, bolje su se upoznali.
Prema Izveštaju o ostvarivanju rodne ravnopravnosti za 2022. godinu, žene čine četvrtinu zaposlenih u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije.
Ima ih više i u uniformi, ali na rukovodećim mestima ipak daleko manje nego u civilu. Blizu deset odsto oficira su žene, one čine 3,6 odsto podoficira i 17,3 odsto profesionalnih vojnika.
Kako ističe poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, na komandnim i rukovodećim radnim mestima u Ministarstvu odbrane udeo žena iznosio je 26,8 odsto, dok ih je u Vojsci 5,9 odsto.
„Zaista je neobično što još nema četiri rozete na ramenima neke oficirke, s obzirom na veliku posvećenost, trud, znanja i veštine naših viših oficirki“, kaže ona, misleći na čin generala. Za sada su žene stigle najviše do pukovnice.
Najviši čin za neku ženu bi, kaže Janković, „bio snažna poruka svim kadetkinjama i podstrek svim mladima“.
Ali, donedavno su devojčice i žene bile diskriminisane čak i pri upisu u vojne škole. Slučaj koji je privukao pažnju bila je pritužba povodom zabrane upisa devojčica u Vojnu gimnaziju.
Kako naglašava poverenica Janković, nakon njihove preporuke da se ukloni taj uslov, na prvi upisni rok prijavilo se 9.000 devojčica, uprkos tome što se upisivalo samo 900 đaka, što pokazuje veliko interesovanje devojčica za upis u vojne škole.
„Imali smo i slučaj koji se odnosio na propisivanje kvota za upis žena na visokoškolske ustanove, Vojnu akademiju i VMA, prema konkursu koji je raspisao Univerzitet odbrane“, podseća Janković.
Kandidati su takođe morali da dokazuju da nisu u braku i da nemaju dece. Kako kaže poverenica, kvota od najviše 15 odsto žena je bila neopravdana, ali su Ministarstvo i Univerzitet odbrane u Beogradu postupili po preporuci poverenice i uskladili tekst konkursa sa antidiskriminacionim propisima. Poslednji konkurs raspisan je za 185 kadeta, a selekcija se vrši pod jednakim uslovima za oba pola.
Da je diskriminacija prisutna i u vojsci potvrđuju primeri poverenice. Zatvorenost sistema, specifičnost posla kao i strah od viktimizacije utiču na to da se diskriminisani ređe obraćaju za pomoć.
Kada je reč o konkretnim slučajevima diskriminacije i zlostavljanja, ni vojska nije imuna, te poverenica navodi jedan od primera ranijih godina.
„Pritužilja je navela da joj je u toku razgovora o napredovanju sa pretpostavljenim povređeno dostojanstvo, odnosno da je pretrpela akt diskriminacije, tako što se nadređeni interesovao za njen privatni život, pozvao je da zajedno izađu, naveo gde stanuje i da je već imao nekoliko vanbračnih veza, a na kraju razgovora joj ponudio da je fizički ponese“, priča poverenica.
„Diskriminatoru je preporučeno da uputi pisano izvinjenje i da se ubuduće suzdrži od uznemiravajućih i ponižavajućih postupaka kojima se vređa dostojanstvo žena“, kaže poverenica Janković.
Tokom 2022. godine, poslednje za koju postoji izveštaj, svi takvi slučajevi rešavani su interno i nijedan nije završio pred sudom.
Foto;: Zvanični sajt Vojske SrbijeObuka pripadnica Vojske Srbije
Kada su žene krenule da marširaju?
Vojna Akademija je 2007. godine prvi put za devojke raspisala konkurs za po dvadeset mesta na smerovima pešadije, veze, atomsko-biološko-hemijske odbrane i tehničke službe, kao i pet mesta na pilotskom smeru.
Naredne 2008. godine broj mesta za devojke povećao se za po pet, a prijavilo se 107. kandidatkinja.
Ranijih godina kriterijumi za prijem kandidata bili su drugačiji za oba pola, dok su na konkursu za školsku 2024/25. godinu kriterijumi selekcije jedinstveni.
Položaj žena u vojsci tema je i drugih država u Evropi. Ujedinjene Nacije donele su rezoluciju sa ciljem povećanja broja žena u sektoru bezbednosti i veće rodne ravnopravnosti. U njoj se navodi da svi građani, bez obzira na pol, treba da imaju mogućnost da budu deo vojske, policije ili službe bezbednosti.
U Danskoj je ove godine uveden obavezni vojni rok i za žene, dok je u Švedskoj ova odluka na snazi još od 2016. godine.
„Postojalo je to i u Jugoslaviji, više kao eksperiment. Ženska četa, koja je obavljala zadatke u korak sa muškarcima. Zajedno su išli i na teren. Danas su žene prisutne i u Kobrama (odred vojne policije za specijalne namene), u protivvazdušnoj odbrani, vojnoj policiji, logistici“, kaže vojni novinar Novica Andrić.
Muško-ženski odnosi u vojsci su vrlo specifični, kaže Andrić. Veruje da je većina odnosa prožeta poštovanjem i prijateljstvom, a neka od njih završe brakovima i porodicama.
O prijateljstvima za ceo život, ali i o stečenom znanju govori i Sara, dodajući da uprkos teškim trenucima nije pomislila da odustane.
„Pronašla sam se u vojnom pozivu, odavno gajim ljubav prema uniformi. Vojna akademija mi pruža odlično obrazovanje, sigurnu budućnost i karijeru“, poručuje ona.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U okviru istrage o zloupotrebama pri rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu i pruge ka Kelebiji, Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bivšeg ministra Tomislava Momirovića i još 12 lica. Nalog za hapšenje izdat je i za Gorana Vesića, koji se nalazi na bolničkom lečenju
Iako je sud u Novom Pazaru ukinuo pritvor većini uhapšenih nakon nedavnih protesta, protesti u ovom gradu ne staju dok se, kako demonstranti poručuju, ne oslobodi i poslednji uhapšeni iz ovog grada
Mladi potporučnici u subotu promovisani u kasarni na Banjici tek će videti šta ih čeka u vojsci moralno razorenoj, kada shvate da u karijeri možeš da napreduješ samo na osnovu poltronstva
Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju
Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“
Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!