Dogovoreno je da se kroz dijalog i zajedničke akcije institucija, struke i pčelara u narednom periodu definišu konkretni koraci za bolju kontrolu i strožu inspekcijsku praksu, uključujući dodatne provere u skladu sa zakonima.
Jedna od ključnih inicijativa jeste da se falsifikovanje meda tretira kao krivično delo, a ne kao prekršaj.
Ministar Glamočić je najavio sastanak sa Ministarstvom pravde već sledeće nedelje radi razmatranja pravnih koraka za uvođenje ove promene, prenosi N1.
Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović, istakao je značaj pčelarstva za celokupnu poljoprivredu i zatražio poseban zakonski status.
Živadinović smatra da bi pčelarstvo trebalo da bude posebno regulisano, s obzirom na to kakav značaj ima za poljoprivredu.
Ministar Glamočić je poručio da će Ministarstvo, u saradnji sa SPOS-om, razmotriti kako da se te promene sprovedu kroz podzakonske akte, uz usklađivanje sa obavezama iz EU pregovora.
Subvencije i podrška pčelarima
Razgovarano je i o proširenju liste subvencionisane opreme za pčelarstvo – da obuhvati i opremu za obradu i marketing meda – kao i o dodatnim subvencijama po košnici, po uzoru na EU, u okviru naknade za oprašivanje useva.
SPOS je predložio uvođenje simboličnog „dinara” od prodaje pesticida kao potencijalni izvor finansiranja za ovu meru. Detalji bi se razmatrali u avgustu, tokom priprema budžeta za narednu godinu.
Takođe je bilo reči o ubrzavanju primene Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, završetku obuka za poljoprivrednike i strožoj kontroli prodaje pesticida.
Razmotrena je i sadnja medonosnog drveća, kao i mogućnost preuzimanja odredbi mađarskog zakona o ozelenjavanju radi poboljšanja uslova za pčelarenje.
SPOS, koji okuplja 5.251 pčelara iz 224 opštinska udruženja, dostavio je Ministarstvu svu potrebnu dokumentaciju kojom potvrđuje svoju reprezentativnost, piše N1.
Sastanku su prisustvovali, pored Glamočića i Živadinovića, i državni sekretar Željko Radošević i predstavnici Ministarstva.
Kako prepoznati lažni med
Profesorka na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu Dušanka Milojković-Opsenica, objasnila je za „Vreme“ šta je falsifikat meda i kako ga razlikovati od pravog meda.
Kako objašnjava, „med je jedinstvena namirnica, istovremeno i biljnog i životinjskog porekla, vrlo složenog sastava koji zavisi od vrste medonosnog bilja od kojeg potiče, mesta i sezone prikupljanja, vrste pčela, klimatskih uslova i primenjene pčelarske prakse“.
Naime, med sadrži više stotina različitih supstanci, koje potiču iz nektara, ili ih dodaju pčele ili nastaju tokom sazrevanja u saću.
Kako profesorka navodi, lažni med se razlikuje po hemijskom sastavu od kojeg zavise izgled, boja, miris, ukus, nutritivna i biološka vrednost meda.
„Direktno krivotvorenje meda najčešće podrazumeva dodatak nekog šećernog sirupa – kukuruznog, glukoznog, fruktoznog, pirinčanog i drugih – u većoj ili manjoj količini u med“, navodi ona.
„Svaki dodatak bilo kog stranog sastojka menja sastav meda i njegove karakteristike uključujući i blagotvorno dejstvo na zdravlje. S obzirom da falsifikatori zarad materijalne dobiti krivotvore med na najrazličitije načine, sigurno da ima lažnog meda koji može ugroziti zdravlje onoga ko ga konzumira“, objašnjava profesorka.