Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Foto: AP Photo
Veliki Dnjepar ovde je kilometrima širok. Na njegovoj levoj obali, kraj gradića Energodar, nalazi se Nuklearna elektrana Zaporožje, poprište jedne od bitaka u nesrećnom ratu u Ukrajini. Tu se poslednjih nedelja istovremeno vodi poziciona, propagandna i povremeno prava borba oko kontrole nad šest zaporoških VVER-1000 reaktora koja predstavlja rizik kako za Ukrajinu i Rusiju, tako i za nemali deo Evrope
Pozornica zbivanja, Zaporožje, kao i većina nuklearki podignuta na velikoj vodi, pravi je ćutljivi energetski džin. Sa snagom na pragu svakog od reaktora od 950 MW, ukupna snaga Zaporožja iznosi 5700 MW što je čini najvećom nuklearnom elektranom u Evropi, sa polovinom ukrajinskih nuklearnih kapaciteta i petinom njihove elektroprivrede. To je više od termo-kapaciteta srpske elektroprivrede i predstavlja snagu koja bi, samo u jednoj elektrani, podmirila potrebe čitave Srbije za strujom…
Posade na zaporoškim reaktorima bile su prethodnih nedelja podvrgnute stresu za kakav teško da su unapred pripremane. No, uprkos medijskoj lavini i zastrašujućim napisima, sami reaktori ne mogu biti direktno ugroženi od eksplozija i pucnjave, budući da su projektovani da izdrže ogromna opterećenja, seizmičke potrese i zaista razorne eksplozije. Uostalom, ma kako se kao dečaci igrali rata i “slepo” srljali u bitku, teško je zamisliti komandanta koji bi izdao naređenje da se granatira neki od reaktora.
Ali, ranjivost ovakvih postrojenja ne leži u njihovom srcu, nego u udovima – elektrane su tako projektovane da se razmišljalo i o alternativi za alternativu, ali sve veća i veća oštećenja okruženja reaktora mogla bi dovesti do otkazivanja nekog od pomoćnih sistema. To je put u svojevrsnu katastrofu i mogao bi se nazvati “Fukušima scenarijem”…
Pročitajte ceo tekst Slobodana Bubnjevića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 1. septembra 2022.
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Policija u opremi za razbijanje demonstracija odgurala je građane koji su pokušavali da spreče specijalno vozilo da ispred zgrade Banovine u Novom Sadu ukloni autobus Milomira Jaćimovića, koji mu je ranije danas vraćen. Nakon toga Jaćimovićev maloletni sin je najavio da ponovo počinje štrajk glađu

RTS je javio da su maskirani Albanci u Kopnenoj zoni bezbednosti pucali na srpske vojnike. Ogroman bezbednosni propust, ili još jedna loše režirana predstava za javnost?

Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je stradao u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, saopštila je na konferenciji za medije da nakon 16 dana prekida štrajk glađu

Dijana Hrka je za ponedeljak u 17 časova pozvala studente, srednjoškolce, radnike, zborove, građane na dogovor. „Ne idem nigde odavde, zovem vas sve na dogovor bez razilaženja“, poručila je Hrka koja je ušla u šesnaesti dan štrajka glađu

Generalštab je još jedan ispit iz poznavanja uređenog građanskog društva. Ispit otpora ideologiji „profit je važniji od ljudskih života“ – poručuju građanima Ratni i vojni veterani Srbije
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve