img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Politika u Srbiji

Zaostavština Slobodana Miloševića: Sve je slično, samo njega i ratova nema

12. фебруар 2025, 20:25 K. S.
Foto: Aleksandar Anđić
Suđenje Slobodanu Miloševiću počelo je pre 23 godine
Copied

Prošlo je tačno 23 godine otkako je pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu počelo suđenje bivšem predsedniku Srbije i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Slobodanu Miloševiću. Koji njegovi ljudi danas zaposedaju važne državne funkcije

Dvanaestog februara 2002. počela je nova istorija međunarodnog prava.

Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu prvi put je počelo suđenje jednom bivšem šefu države optuženom za zločin protiv čovečnosti, kršenje zakona i pravila rata i genocid tokom ratova u Hrvatskoj 1992, Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995, kao i na Kosovu 1999.

Suđenje Slobodanu Miloševiću trajalo je nešto duže od četiri godine, a formalno je završeno 14. marta 2006, tri dana posle Miloševićeve smrti, a nekoliko nedelja pre predviđenog završetka pretresa.

Devetnaest godina kasnije i 23 od početka suđenja, politička scena u Srbiji, naslednici Savezne Republike Jugoslavije koju je Slobodan Milošević vodio do oktobra 2000, doživela je brojne bure i promene, ali pojedinci iz Miloševićevog vremena i dalje su na važnim državnim položajima.

Izostanak lustracije

Posle pada Slobodana Miloševića i Petooktobarskih demonstracija 2000. godine, mnogi su se nadali suštinskim političkim i društvenim promenama u Srbiji. I delovalo je da se krenulo u tom pravcu, makar u prvim godinama.

Na Peti oktobar deo javnosti i danas gleda kao na dan velike pobede demokratskih, građanskih, antiratnih snaga protiv nacionalističke, kleptokratske autokratije Slobodana Miloševića. Brojni su, međutim, oni koji smatraju da je tada propuštena šansa za transformaciju Srbije. Tadašnjim nosiocima vlasti zamera se izostanak takozvanog 6. oktobra, odnosno radikalnog razračunavanja sa akterima prethodnog režima, lustracije za one koji su učestvovali u zločionima, huškanju na ratove, kriminalnim obračunima i pljački zemlje.

Od kraja 2024. opet stotine hiljada ljudi provode na ulicama gotovo svih lokalnih samouprava u zemlji. Protesti, koje su pokrenuli studenti zbog pada nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, narasli su u velike građanske demonstracije, a neki od učesnika nazivaju ih popravnim ispitom koji bi trebalo da dovede do pre četvrt veka izostalog 6. oktobra.

Ne čudi, zapravo, da učesnici građanskih protesta opet zahtevaju isto što i nekada – vladavinu prava, slobidu medija, prestanak pljačke, dekriminalizaciju društva – jer na čelnim pozicijama u državi su ponovo, još uvek ili sve vreme, neki od aktera 1990-tih godina koji su svesrdno doprineli moralnom i političkom posrnuću Srbije; šovinisti, nacionalisti, antidemokrate, ratni huškači, ljudi koji Miloševiću nisu zamerali što je Srbiju gurao u ratove, već što ih nije dobio, koji relitivizuju ratne zločine počinjene u ime Srba, koji falsifikuju istoriju i svoje sramne biografije.

Njihova politika je dovela do proterivanja 250.000 Srba iz Hrvatske koje su ostavili na cedilu, do gubitka Kosova i pogroma nealbanskog stanovništva, do najveće inflacije u istoriji čovečanstva koju su iskoristili za lično bogaćenje, do uništenja srpske privrede.

Oni su ti „bivši” koji su do temelja razorili Srbiju, beskrupulozni populisti, sada presvučeni u demokratska odela. Što reče Tomislav Nikolić kada je zajedno sa Aleksandrom Vučićem napustio ideju velike Srbije u koju se kleo i uspostavljanje granice na liniji Karlobag-Ogulin-Virovitica-Karlovac i zabio nož u leđa Vojislavu Šešelju koji je bio u zatvoru u Hagu, objašnjavajući kako neko može preko noći da promeni politiku za 180 stepeni i od Velikosrbina postave Evropejac: pa uvideli smo da onako, antizapadnom, velikosrpskom politikom, ne možemo da dođemo na vlast.

Vučić se posle ratosiljao Nikolića, ali eto bivših radikala čvrsto na vlasti u Srbiji. Makar do 1. novembra prošle godine.

Vučić, Dačić, Dejanović…

Aleksandar Vučić, Ivica Dačić i Slavica Đukić Dejanović, neka su od imena koja se provlače političkom scenom Srbije više od tri decenije koje su na ovim prostorima obeležili krvavi ratovi zbog kojih se Miloševiću i sudilo u Hagu.

Današnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić nikada nije bio član Miloševićeve Socijalističke partije Srbije, ali je Srpska radikalna stranka u kojoj je započeo političku karijeru 1993, u Miloševićevo vreme bila koalicioni partner sa SPS-om.

Vučić je od ulaska u politiku menjao brojne funkcije. Bio je narodni poslanik, ministar informisanja za vreme bombardovanja SRJ 1999. godine, bio je prvi potpredsednik Vlade, njen mandatar, a od 2017. godine je predsednik države. Ljudi iz njegove stranke su na ministarskim i drugim važnim državnim položajima.

Država koju vodi godinama je duboko podeljena na one koji hvale njegovu politiku i one koji joj se protive. Korupcija je sveprisutna i na ulicama se poslednjih meseci traži odgovornost za nju.

Dok su protesti sve obimniji, predsednik Vučić najavljuje nekakvu deklaraciju o Vojvodini koja kanda treba da sačuva teritorijalni integritet „Severne Srbije“ koji kobajagi ugrožavaju izmišljeni lalinski separatisti; promoviše i stvaranje novog narodnog pokreta, jer SNS ne može da se oslobodi imidža duboko korumpirane stranke, koji će, prema najavama, podržati SPS, na čelu sa Ivicom Dačićem.

Dačić, današnji ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije, bio je portparol SPS-a. Zarad opstanka na vlasti promenio je sve strane i ideologije, da bi od 2008. zauzimao važne funkcije u Vladi. Bio je njen potpredsednik i ministar u nekoliko resora, pa na kratko i premijer.

Iz iste stranke ponikla je i Slavica Đukić Dejanović, ministarka prosvete čiju ostavku na ulicama poslednjih meseci zahtevaju zaposleni u prosveti. U politici je od 1990. godine, kao članica Socijalističke partije Srbije.

I nisu oni jedini koji su ponikli na režimu devedesetih godina prošlog veka, a i danas obavljaju važne funkcije.

Mediji i vlast

Mediji nisu zvanična vlast u podeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, ali igraju ulogu četvrte grane vlasti.

Tokom Miloševićevog režima, u tadašnjoj državi nije bilo ni približno medija koliko ih je danas, ali je i tada većina bila bliska vlasti, tj. od vlasti je zavisila.

Na važnim funkcijama u nekim medijima danas su ljudi bliski aktuelnoj vlasti, a ima i onih koji su bili i članovi Miloševićevog SPS-a. Jedan od njih je aktuelni glavni i odgovorni urednik Novosti Milorad Vučelić. Član SPS-a postao je 1992. i uz prekid od nekoliko godina, bio je član partije sve do 2006. godine.

Vlasnik Pinka, Hrama svetog Žeksa i koječega drugoga, Željko Mitrović ponikao je pod skutama Mire Marković, supruge Slobodana Miloševića, i Jugoslovneske levice (JUL), partije izmišljene da bi bila koalicioni parter SPS-a.

Mlađi od svega

Kazna Slobodanu Miloševiću nikada nije izrečena, pošto je preminuo u zatvoru pre nego što je suđenje privedeno kraju.

Proteklo je četvrt veka od njegovog odlaska sa vlasti i 23 godine od početka suđenja, ali i danas, njegov duh i dalje lebdi nad političkom scenom.

Proteste ka pravičnijem društvu i protiv trenutne politike danas vode studenti – koji ni ne pamte lik Slobodana Miloševića, jer za vreme njegove vlasti nisu ni bili rođeni.

Tagovi:

Aleksandar Vučić Ivica Dačić Međunarodni sud u Hagu Milorad Vučelić Politika u Srbiji Slavica Đukić Dejanović Slobodan Milošević Željko Mitrović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Upitna diploma Tatjane Macure

Diplome političara

29.мај 2025. K. S.

Tatjana Macura izmislila da ima diplomu akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija?

Da li je ministarka Tatjana Macura završila fakultet i koji, pitanje je koje se ovih dana pojavilo u javnosti

Protest studenata

Studentski protesti

29.мај 2025. K. S.

Studenti u blokadi: Cela Srbija na nogama 1. juna

Prvog juna cela Srbija biće na nogama, objavili su Studenti u blokadi, najavljujući proteste po brojnim gradovima

Univerzitet

29.мај 2025. B. B.

Različita mišljenja o okončanju školske godine na univerzitetu

„Potrebno nam je vreme da demokratskim i akademskim putem usaglasimo stavove i postupke“, naveo je Univerzitet u Beogradu nakon sastanka studenata, dekana i rektora

Vojnik u ratu u Ukrajini

Srbija, Ukrajina i Rusija

29.мај 2025. K. S.

„Pucanje Rusiji u leđa“: Srpske kompanije isporučuju municiju Ukrajini, tvrdi Moskva

Dok srpski političari, na čelu sa predsednikom države Aleksandrom Vučićem pokušavaju da budu, kako tvrde, neutralni u sukobu Rusije i Ukrajine, Ruska spoljna obaveštajna služba (SVR) objavila je da srpska odbrambena preduzeća nastavljaju da isporučuju municiju Ukrajini, uprkos izjavljenoj neutralnosti Beograda

Košarka

29.мај 2025. Nemanja Rujević

Partizan i Zvezda u Evroligi: Cenjkanje za društvo najboljih

Partizan i Zvezda su obezbedili tri godine Evrolige. Cena nije tako strašna kao što se mislilo. Pa opet, sa ovako blesavim sukobima košarkaških takmičenja niko nije načisto

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure