img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Vukovar: Ukidanje službene upotrebe ćirilice i srpskog jezika

30. decembar 2022, 09:08 M.N.
Foto: FoNet
Copied

Pošto prema zvaničnim rezultatima ovogodišnjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj u Vukovaru živi 29,73 odsto Srba, oni više ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma. To pravo stiču nacionalne manjine koje čine bar jednu trećinu lokalnog stanovništva

Gradsko veće Vukovara je na sednici u četvrtak usvojilo odluku o izmenama Statuta grada, kojom se izbacuje pravo srpske manjine na ćirilicu.

Odlučeno je da se brišu odredbe o službenoj upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma i da se tako van snage stavi Statutarna odluka o ostvarivanju ravnopravne službene upotrebe jezika i pisma srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara, koja je pripadnicima srpske nacionalne manjine davala pravo slobodne uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u društvenom i javnom životu te u službenoj komunikaciji u javnim poslovima iz samoupravnog delokruga, prenosi Index.hr.

U objašnjenju odluke o izmenama Stauta navedeno je da je ona usvojena na osnovu zvaničnih rezultata ovogodišnjeg popisa stanovništva koji pokazuju da u Vukovaru živi 29,73 odsto Srba, što je manje od jedne trećine, zbog čega Srbi više ne ostvaruju pravo na službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Prema popisu iz 2011. Srbi su u Vukovaru činili 34,8 odsto stanovništva.

Na teritoriji cele Hrvatske danas živi 3,2 odsto Srba (2011. godine 4,36 odsto). Pre izbijanja građanskog rata 1991. Srbi su činili 12,2 odsto ukupnog stanovništva Hrvatske (581.663).

Prema Zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002, ravnopravna službena upotreba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika, što je u Vukovaru nailazilo na snažan otpor „branitelja“ i jednog hrvatskog stanovništva.

Šminkanje nepismenosti

Tatjana Tagirov je u „Vremenu“ pre 10 godina u tekstu Šminkanje nepismenosti pisala o lingvističkim prepucavanjima na relaciji Beograd-Zagreb, tokom kojij su jedni tvrdili da je ćirilica staro hrvatsko pismo, a drugi odbijali ustavne odredbe da se u javni život vrati ćirilica u mestima i gradovima u kojima Srbi čine više od trećine stanovništva

Hrvati su Srbima ukrali jezik, a sada im kradu i ćirilicu, moglo se tada čuti u Srbiji, u jeku rasprave – prijepora i protivljenja – o uvođenju ćirilice u Vukovaru i ostalim mestima i gradovima u kojima je, prema rezultatima popisa stanovništva iz 2011, srpska manjina premašila trećinu stanovništva.

Tako je srpski lingvista, profesor Miloš Kovačević, tada podsetio da se na naučnom skupu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) krajem 2012. godine čula teza da je „od 11. do 18. vijeka na velikim dijelovima hrvatske teritorije stanovništvo svoje kulturne potrebe izražavalo (i) ćirilicom“, te da se na srednjovjekovnim spomenicima „miješaju i ćirilica i glagoljica“. Kovačević to naziva, kako su prenosili neki srpski mediji, „hrvatskim šminkanjem prošlosti“, te kaže da su se Hrvati tek 2012. godine setili „svog“ pisma ćirilice zbog njihovog puta prema EU, jer u Briselu žele imati pravo prvenstva nad jezikom i pismom sa Balkana.

Koliko god da su se neki tada upinjali da pohrvate poreklo ćirilice, sasvim jasna odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i zakonskih odredbi o primeni manjinskih pisama u službenoj upotrebi u Hrvatskoj, prava se uzbuna bila digla nakon što je hrvatska Vlada napokon bila odlučila da se postupi po slovu zakona i da se, tamo gde su ispunjeni uslovi (više od trećine manjinskog stanovništva), zakoni i primiene. Kao što se i očekivalo, najveća se buka digla u Vukovaru, gradu koji je u ratu žestoko stradao i u kojem još niti izbliza nisu zalečene ratne rane.

Ceo tekst Tatjane Tagirov možete da pročitate OVDE

M.N./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

hrvatska ćirilica srpski jezik koliko srba ima u hrvatskoj koliko srba ima u vukovaru popis stanovništva hrvatska Vukovar vukovar ćirilica vukovar ćirilica srpski jezik vukovar ukidanje ćirilice i srpskog jezika vukovar upotreba ćirilice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

28.jun 2025. Marija L. Janković

„Opet zvučni top”: Strah od poslednjih minuta tišine

Neposredno pre nego što se odavanje odavanje pošte u tišini na Slaviji završilo, čuo se specifičan topot, izrazito prodoran i neprijatan zvuk. Narod se zgledao - šta je sad? Zar se opet nešto loše dogodilo

I u Crnoj Gori prate dešavanja u Beogradu

28.jun 2025. Katarina Stevanović

Pogled iz Budve na Vidovdanski protest: Ima li sličnosti sa rušenjem Mila?

Dok se Beograd 28. juna puni demonstrantima, u crnogorskoj Budvi jedan kafić postaje simbol paradoksa: turisti iz Srbije u šortsevima gledaju na ekranu protest protiv režima iz kojeg su se, makar privremeno, izmestili

Protest 28. juna

28.jun 2025. B.B./I.M/Reporteri "Vremena"

BLOG Sukob Žandarmerije i građana – neredi u centru Beograda

Na Slaviji traje protest „Vidimo se na Vidovdan". Prisutno je na desetine hiljade građana. Prvi govori bili su naglašeno patriotski i nacionalno osvešćeni

Šta tabloidi pišu o protestu 28. juna: Kreće rušenje Srbije

28. jun 

28.jun 2025. T. S.

Vesti iz paralelnog univerzuma: Blokaderi-teroristi kreću u rušenje Srbije

Dok traje miran protest na Slaviji, tabloidi uveliko vrte dobro poznate priče: blokaderi ruše Srbiju, manje ih je nego ranije, a tu je i neizostavni lopov Dragan Đilas. Ipak, tema broj jedan u svim prorežimskim medijima su studenti, a ne Vučić ili „kulturno uzdizanje“ ispred Skupštine

Protest „Vidimo se za Vidovdan"

28.jun 2025. N. R.

MUP objavio procenu, najbolje pomnožiti sa tri

Ako je po dosadašnjoj logici srpskih vlasti, onda veliki vidovdanski protest u Beogradu broji oko sto hiljada ljudi

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Povezane vesti

Vraćanje ćirilice u Hrvatskoj

30.januar Tatjana Tagirov

Šminkanje nepismenosti

Dok jedni tvrde da je ćirilica staro hrvatsko pismo, drugi odbijaju ustavne odredbe da se u javni život vrati ćirilica u mestima i gradovima u kojima Srbi čine više od trećine stanovništva

VREME BR.57 | 25. novembar 1991.

30.novembar Miloš Vasić i ekipa izveštača "Vremena"

Vukowar

Pad Vukovara izazvao je antiklimaks: pobedi se ne raduje niko, a preovlađuju, jad, patnja, besmisao i strah od budućnosti. Plodove pobede neće ubrati niko jer ih nema; ostaje samo gorak ukus mamurluka

Kratka istorija sloma - Jugoslavenska narodna armija 1989–1992 (3)

30.oktobar Filip Švarm, Tamara Skrozza, Biljana Vasić

Vukovarska apokalipsa

Početkom novembra 1991. vukovarska tragedija je dosegla finale. Tone granata iz topova, minobacača i višecijevnih raketnih bacača zasipale su grad – prema nekim procjenama, JNA je na Vukovar ispalila svoju dvogodišnju zalihu artiljerijske municije

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure