Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva, formirana krajem oktobra 2026, u svom izveštaju od 10. novembra 2026. oštro kritikuje način na koji je Više javno tužilaštvo u Beogradu vodilo nekoliko važnih predmeta povezanih sa studentskim i građanskim protestima, smrću studentkinje, „zvučnim topom“, pomilovanjima i jednim predmetom međunarodne pravne pomoći.
Komisija tvrdi da su tužioci u tim predmetima često unapred zauzimali stav, zanemarivali dokaze, zloupotrebljavali ovlašćenja i usmeravali istrage van onoga što je bilo neophodno. Posebno se ističu zamenik glavnog tužioca Miodrag Marković i glavni tužilac Nenad Stefanović.
„Zvučni top“
Tokom minuta ćutanja na velikom skupu „Petnaest za petnaest“ u Beogradu, veliki broj građana (oko 150 izjava) i deo stručne javnosti tvrdili su da je korišćeno akustično oružje koje je izazvalo paniku i fizičke tegobe. Evropski sud za ljudska prava je u aprilu 2025. naložio Srbiji da spreči dalju upotrebu takvih sredstava.
Više tužilaštvo je u septembru 2026. zaključilo da nije bilo „zvučnog topa“ i da nema mesta krivičnom postupku. Komisija kaže da tužioci nisu stvarno istraživali događaj, već su unapred branili taj stav, zanemarivali medicinsku dokumentaciju i iskaze oštećenih, a fokus prebacili na one koji su govorili da je oružje korišćeno.
Marković je javno, pre donošenja odluke, govorio o „organizovanoj simulaciji“ i pretio procesuiranjem onih koji tvrde suprotno.
Komisija predlaže disciplinski postupak protiv njega i tužiteljke Aleksandre Stefanović, a za Markovića i pokretanje postupka za razrešenje i krivično gonjenje zbog zloupotrebe službenog položaja.
Pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata u martu 2026.
Povod je bila smrt studentkinje na fakultetu. Komisija tvrdi da su tužioci, uključujući Markovića, naredili oduzimanje kompletnog servera i materijala koji nisu bili u sudskoj naredbi, te da su pretrage i ispitivanja usmerili na studentski pokret i plenume umesto na okolnosti smrti. Zaključak komisije je da cilj nije bio rasvetljavanje smrti, već prikupljanje podataka o studentima.
Predlaže se razmatranje krivičnog gonjenja zbog zloupotrebe.
Predmet „pomilovanja“
Tužilaštvo je brzo odbacilo krivičnu prijavu o navodnoj zloupotrebi pri donošenju pomilovanja, bez ikakve provere. Komisija smatra da je to pristrasno i da je trebalo pribaviti dokumentaciju i proveriti postupak.
Slučaj Vista Rica
Komisija ukazuje na greške u nadležnosti (hapsenje i saslušanje lica koje nije trebalo da vodi to tužilaštvo), kašnjenja i neizvršavanje naloga suda. Predlaže disciplinsku odgovornost.
Povređivanje studenata automobilom u januaru 2025.
Prvobitna tužiteljka je podigla optužnicu za teško ubistvo u pokušaju. Glavni tužilac Nenad Stefanović je brzo usvojio zahtev za njeno izuzeće. Predmet je preuzeo Marković, koji je prekvalifikovao delo na znatno blaže, a kasnije je javno podržao pomilovanje optužene.
Komisija to vidi kao pristrasno privilegovanje i predlaže krivično gonjenje Markovića, te disciplinski postupak i razrešenje Stefanovića.
Incident kod Fakulteta dramskih umetnosti
Komisija ukazuje na selektivno gonjenje, kasnjenja i nepostupanje po nalozima višeg tužilaštva.
Predmet međunarodne pravne pomoći – zahtev SAD za izručenje
Komisija tvrdi da su tužioci (Stefanović, Marković, Nikola Uskoković) postupali protivno zakonu: pogrešno evidentirali predmet, menjali obrađivača bez osnova, dali saglasnost za ublažavanje mere (što je omogućilo bekstvo traženih lica), nisu odgovarali na urgencije Vrhovnog i Apelacionog tužilaštva, niti prosledili spise. Navodi se da su time naneli štetu postupku i omogućili korist traženim licima.
Šta komisija predlaže
Zajedničko za analizirane predmete, kako se navodi u izveštaju, jeste selektivna primena prava, pristrasno vrednovanje dokaza, nezakonito korišćenje procesnih ovlašćenja, arbitrarno oduzimanje i preraspodela predmeta, kao i ograničavanje prava oštećenih. Komisija zaključuje da je takav obrazac postupanja posledica načina rukovođenja beogradskim tužilaštvom, za šta je odgovoran njegov glavni javni tužilac Nenad Stefanović.
U završnom delu izveštaja Komisija navodi da Stefanović formalno deluje u okviru javnotužilačkog sistema, ali faktički postupa paralelno sa njegovim pravilima, rukovodeći se vanpravnim interesima i instrumentalizujući pojedine tužioce radi ostvarivanja nelegitimnih ciljeva. Takvo funkcionisanje opisano je kao uspostavljanje „paratužilačkog sistema“.
Komisija je predložila pokretanje krivičnog gonjenja protiv pojedinih tužilaca, pokretanje disciplinskih postupaka, kao i razmatranje odgovornosti glavnog javnog tužioca, uključujući mogućnost njegovog udaljenja sa funkcije i pokretanja postupka za razrešenje nakon utvrđivanja teškog disciplinskog prekršaja.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!