img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima

Više betona, manje zelenila: Zbog novog urbanizma biće nam sve toplije

26. август 2023, 10:47 Milica Lukić/Klima 101
Foto: FoNet/Boris Drenča
Copied

Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period od 1941. do 1990. godine iznosila je 11,9 stepeni Celzijusa, a u poslednih 30 godina porasla je na 13,2 stepena

Beograd se trenutno suočava sa dva velika izazova koja dovode u pitanje kvalitet života u budućnosti.

Pre svega, Beograd nosi epitet „najvećeg evropskog gradilišta”. Kako navodi „Centar za eksperimente i urbane studije” (CEUS), stručno udruženje arhitekata i urbanista iz Beograda, od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70 odsto, a broj godišnje izgrađenih kvadratnih metara visokogradnje porastao je za čak 350 odsto, piše portal Klima 101.

Deficit zelenila

Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gustina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna.

Centalno gradsko područje je izrazito deficitarno zelenilom. Kako se navodi u Planu generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda, koji je usvojen 2019. godine, u prestonici javno zelenilo (bez šuma) čini svega 2,83 odsto ukupne površine grada, što je daleko ispod evropskog proseka.

Drugi izazov je izmena mikroklime grada pod uticajem klimatskih promena, te nepovoljan termalni komfor.

Beogradska klima

Istraživanja domaćih naučnika pokazuju da se klima Beograda značajno izmenila tokom poslednjih pola veka. Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period 1941.-1990. iznosila je 11,9°C. Nakon 1990.godine, a posebno nakon 2000-tih beleži se značajan rast ne samo srednje dnevne temperature, već i njene minimalne i maksimalne vrednosti. Tako je u periodu 1991-2020. srednja godišnja temperatura iznosila 13,2°C.

Kada preklopimo temperaturne trendove i promenu načina korišćenja zemljišta u Beogradu (više betona, manje zelenila), a uz to uzmemo u obzir da se podsredstvom ova dva menjaju i drugi parametri okoline poput vlažnosti vazduha, kao rezultat dobijamo znatno izmenjen termalni komfor.

Termalni komfor i šta je on?

Termalni komfor je, podsećamo, „stanje uma kojim se izražava (ne)zadovoljstvo termičkim okruženjem”, i u velikoj meri utiče na kvalitet života i javno zdravlje građana. Kakav je zapravo termalni komfor naše prestonice?

Za ocenu termalnog komfora koriste se različiti indeksi, koji kombinuju više meteoroloških i fizioloških parametara, od kojih je u Evropi jedan od najprimenjivanijih Univerzalni Termalni Klimatski Indeks (UTCI).

On se izražava u ekvivalentnoj temperaturi (u stepenima Celzijusa), a u koju se, pored temperature vazduha, po posebnim metodologijama uključuju podaci kao što su vlažnost vazduha, brzina vetra i Sunčevo zračenje.

Šta kažu podaci za Beograd? Ako sagledamo rezultate indeksa UTCI za period 1991-2020. godine, možemo primetiti ne samo da vrednost indeksa raste, već i da su 4 od 5 godina sa najvišim godišnjim vrednostima ovog indeksa zabeležene u periodu 2015-2020.

Rast vrednosti indeksa znači da je termalna nelagoda prilikom boravka na otvorenom sve učestalija, kako u jutarnim časovima, tako i u večernjim, a naravno podnevnim i popodnevnim, posebno tokom letnjih meseci, kada se i beleže najviše vrednosti.

Negde već i subjektivno osećamo da je sve manje prijatnih letnjih jutara i večeri, a i sve je više tropskih noći, što potvrđuju i podaci za minimalne dnevne ekvivalentne temperature.

Termalne (ne)lagode

Leta u Beogradu se pokazuju kao najnepovoljnija u pogledu termalne nelagode, posebno u julu i avgustu, gde se poslednjih godina (2015-2020) beleži sve veći broj dana kada kombinacija meteoroloških parametara i uslova lokalne sredine rezultuju najvišim kategorijama termalnog stresa: snažnog, veoma snažnog i ekstremnog toplotnog stresa koji izazivaju najsnažniji fiziološki odgovor, te značajno iscrpljuju naša tela.

U takvim situacijama pojava zdravstvenih rizika je učestalija: npr. osip, grčevi, umor praćen mučninom, vrtoglavica, nagli porast telesne temperature i eventualno najteže stanje toplotni udar, pa i smrt, a posebno među decom, starijim osobama i hroničnim bolesnicima, trudnicama i radnicima koji obavljaju naporne fizičke poslove na otvorenom (poput radnika u građevinarstvu, energetici, rudarstvu).

Maksimalne vrednosti letnje termalne (ne)lagode u Beogradu tokom perioda 1991-2020 rasle su po stopi od 0.068°C na godišnjem nivou, dok za minimalne vrednosti taj trend iznosi 0.081°C godišnje.

Sve ovo ukazuje da će termalni komfor u srpskoj prestonici biti još nepovoljniji u godinama koje nam slede, kao i da ukoliko se mere adaptacije i mitigacije na klimatske promene ne počnu aktivnije sprovoditi u bliskoj budućnosti, javno zdravlje građana Beograda naći će se pred ozbiljnom pretnjom.

Tekst preuzet sa portala Klima 101.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd Klima Klimatske promene prosečna tempreatura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti i blokade

11.јул 2025. K. S. / I. M.

BLOG Blokirana magistrala u Užicu, policija potisnula građane sa Autokomande

Protiče druga nedelja građanske neposlušnosti u Srbiji. Sva današnja dešavanja pratite u našem blogu uživo

Blokada Autokomande

11.јул 2025. I.M.

„Zovem se Marko“: Policajac na Autokomandi skinuo fantomku nakon skandiranja (Video)

Na protestu kod Autokomande, građani su u više navrata uzvikivali „Skinite fantomke“, zahtevajući od policije da otkrije identitet prisutnih službenika. Jedan policajac je na taj zahtev odgovorio – predstavio se imenom, skinuo masku i ušao u dijalog sa okupljenima

Tenis

11.јул 2025. I.M.

Novak Đoković: Stojim uz mlade i narod, užasne su scene

Nakon poraza u polufinalu Vimbldona Novak Đoković poslao poruku u vezi sa sadašnjom situacijom u Srbiji

Protest „Vidimo se na Vidovdan“: Početak otvorenog građanskog bunta

Studentski protesti

11.јул 2025. T. S.

„Okončanje Vučićeve trinaestogodišnje vladavine neće biti lako“

Nezavisni ruski portal Insajder opisuje studentske proteste u Srbiji kao najdugoročniji i najuporniji otpor Vučiću do sada. Demonstranti su sve organizovaniji, a vlast sve brutalnija

Aleksandar Vučić: Idejni tvorac paralelnih delova društva

Štrajk advokata

11.јул 2025. T. S.

Ako advokati ne slušaju, napravićemo nove: Vučić najavio formiranje „advokata 2.0“

Predsednika Srbije Aleksandra Vučića „baš briga“ za trodnevni štrajk advokata, nezadovoljnih zbog određivanja pritvora njihovom kolegi. Uostalom, posle studenata, profesora i novinara, Vučić će pokrenuti inicijativu da se oforme „advokati 2.0“

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure