img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima

Više betona, manje zelenila: Zbog novog urbanizma biće nam sve toplije

26. август 2023, 10:47 Milica Lukić/Klima 101
Foto: FoNet/Boris Drenča
Copied

Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period od 1941. do 1990. godine iznosila je 11,9 stepeni Celzijusa, a u poslednih 30 godina porasla je na 13,2 stepena

Beograd se trenutno suočava sa dva velika izazova koja dovode u pitanje kvalitet života u budućnosti.

Pre svega, Beograd nosi epitet „najvećeg evropskog gradilišta”. Kako navodi „Centar za eksperimente i urbane studije” (CEUS), stručno udruženje arhitekata i urbanista iz Beograda, od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70 odsto, a broj godišnje izgrađenih kvadratnih metara visokogradnje porastao je za čak 350 odsto, piše portal Klima 101.

Deficit zelenila

Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gustina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna.

Centalno gradsko područje je izrazito deficitarno zelenilom. Kako se navodi u Planu generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda, koji je usvojen 2019. godine, u prestonici javno zelenilo (bez šuma) čini svega 2,83 odsto ukupne površine grada, što je daleko ispod evropskog proseka.

Drugi izazov je izmena mikroklime grada pod uticajem klimatskih promena, te nepovoljan termalni komfor.

Beogradska klima

Istraživanja domaćih naučnika pokazuju da se klima Beograda značajno izmenila tokom poslednjih pola veka. Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period 1941.-1990. iznosila je 11,9°C. Nakon 1990.godine, a posebno nakon 2000-tih beleži se značajan rast ne samo srednje dnevne temperature, već i njene minimalne i maksimalne vrednosti. Tako je u periodu 1991-2020. srednja godišnja temperatura iznosila 13,2°C.

Kada preklopimo temperaturne trendove i promenu načina korišćenja zemljišta u Beogradu (više betona, manje zelenila), a uz to uzmemo u obzir da se podsredstvom ova dva menjaju i drugi parametri okoline poput vlažnosti vazduha, kao rezultat dobijamo znatno izmenjen termalni komfor.

Termalni komfor i šta je on?

Termalni komfor je, podsećamo, „stanje uma kojim se izražava (ne)zadovoljstvo termičkim okruženjem”, i u velikoj meri utiče na kvalitet života i javno zdravlje građana. Kakav je zapravo termalni komfor naše prestonice?

Za ocenu termalnog komfora koriste se različiti indeksi, koji kombinuju više meteoroloških i fizioloških parametara, od kojih je u Evropi jedan od najprimenjivanijih Univerzalni Termalni Klimatski Indeks (UTCI).

On se izražava u ekvivalentnoj temperaturi (u stepenima Celzijusa), a u koju se, pored temperature vazduha, po posebnim metodologijama uključuju podaci kao što su vlažnost vazduha, brzina vetra i Sunčevo zračenje.

Šta kažu podaci za Beograd? Ako sagledamo rezultate indeksa UTCI za period 1991-2020. godine, možemo primetiti ne samo da vrednost indeksa raste, već i da su 4 od 5 godina sa najvišim godišnjim vrednostima ovog indeksa zabeležene u periodu 2015-2020.

Rast vrednosti indeksa znači da je termalna nelagoda prilikom boravka na otvorenom sve učestalija, kako u jutarnim časovima, tako i u večernjim, a naravno podnevnim i popodnevnim, posebno tokom letnjih meseci, kada se i beleže najviše vrednosti.

Negde već i subjektivno osećamo da je sve manje prijatnih letnjih jutara i večeri, a i sve je više tropskih noći, što potvrđuju i podaci za minimalne dnevne ekvivalentne temperature.

Termalne (ne)lagode

Leta u Beogradu se pokazuju kao najnepovoljnija u pogledu termalne nelagode, posebno u julu i avgustu, gde se poslednjih godina (2015-2020) beleži sve veći broj dana kada kombinacija meteoroloških parametara i uslova lokalne sredine rezultuju najvišim kategorijama termalnog stresa: snažnog, veoma snažnog i ekstremnog toplotnog stresa koji izazivaju najsnažniji fiziološki odgovor, te značajno iscrpljuju naša tela.

U takvim situacijama pojava zdravstvenih rizika je učestalija: npr. osip, grčevi, umor praćen mučninom, vrtoglavica, nagli porast telesne temperature i eventualno najteže stanje toplotni udar, pa i smrt, a posebno među decom, starijim osobama i hroničnim bolesnicima, trudnicama i radnicima koji obavljaju naporne fizičke poslove na otvorenom (poput radnika u građevinarstvu, energetici, rudarstvu).

Maksimalne vrednosti letnje termalne (ne)lagode u Beogradu tokom perioda 1991-2020 rasle su po stopi od 0.068°C na godišnjem nivou, dok za minimalne vrednosti taj trend iznosi 0.081°C godišnje.

Sve ovo ukazuje da će termalni komfor u srpskoj prestonici biti još nepovoljniji u godinama koje nam slede, kao i da ukoliko se mere adaptacije i mitigacije na klimatske promene ne počnu aktivnije sprovoditi u bliskoj budućnosti, javno zdravlje građana Beograda naći će se pred ozbiljnom pretnjom.

Tekst preuzet sa portala Klima 101.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd Klima Klimatske promene prosečna tempreatura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure