img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima

Više betona, manje zelenila: Zbog novog urbanizma biće nam sve toplije

26. avgust 2023, 10:47 Milica Lukić/Klima 101
Foto: FoNet/Boris Drenča
Copied

Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period od 1941. do 1990. godine iznosila je 11,9 stepeni Celzijusa, a u poslednih 30 godina porasla je na 13,2 stepena

Beograd se trenutno suočava sa dva velika izazova koja dovode u pitanje kvalitet života u budućnosti.

Pre svega, Beograd nosi epitet „najvećeg evropskog gradilišta”. Kako navodi „Centar za eksperimente i urbane studije” (CEUS), stručno udruženje arhitekata i urbanista iz Beograda, od 2016. do 2020. godine broj godišnje izgrađenih stanova porastao je za 70 odsto, a broj godišnje izgrađenih kvadratnih metara visokogradnje porastao je za čak 350 odsto, piše portal Klima 101.

Deficit zelenila

Najintenzivnije se gradi u teritorijalno najmanjim, centralnim gradskim opštinama: na Vračaru, Savskom vencu i Starom gradu, gde je postojeća gustina izgradnje velika, a gde su zelene površine nedovoljno zastupljene i neravnomerno raspoređene, te je ranjivost na posledice klimatskih promena značajna.

Centalno gradsko područje je izrazito deficitarno zelenilom. Kako se navodi u Planu generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda, koji je usvojen 2019. godine, u prestonici javno zelenilo (bez šuma) čini svega 2,83 odsto ukupne površine grada, što je daleko ispod evropskog proseka.

Drugi izazov je izmena mikroklime grada pod uticajem klimatskih promena, te nepovoljan termalni komfor.

Beogradska klima

Istraživanja domaćih naučnika pokazuju da se klima Beograda značajno izmenila tokom poslednjih pola veka. Srednja godišnja temperatura u Beogradu za period 1941.-1990. iznosila je 11,9°C. Nakon 1990.godine, a posebno nakon 2000-tih beleži se značajan rast ne samo srednje dnevne temperature, već i njene minimalne i maksimalne vrednosti. Tako je u periodu 1991-2020. srednja godišnja temperatura iznosila 13,2°C.

Kada preklopimo temperaturne trendove i promenu načina korišćenja zemljišta u Beogradu (više betona, manje zelenila), a uz to uzmemo u obzir da se podsredstvom ova dva menjaju i drugi parametri okoline poput vlažnosti vazduha, kao rezultat dobijamo znatno izmenjen termalni komfor.

Termalni komfor i šta je on?

Termalni komfor je, podsećamo, „stanje uma kojim se izražava (ne)zadovoljstvo termičkim okruženjem”, i u velikoj meri utiče na kvalitet života i javno zdravlje građana. Kakav je zapravo termalni komfor naše prestonice?

Za ocenu termalnog komfora koriste se različiti indeksi, koji kombinuju više meteoroloških i fizioloških parametara, od kojih je u Evropi jedan od najprimenjivanijih Univerzalni Termalni Klimatski Indeks (UTCI).

On se izražava u ekvivalentnoj temperaturi (u stepenima Celzijusa), a u koju se, pored temperature vazduha, po posebnim metodologijama uključuju podaci kao što su vlažnost vazduha, brzina vetra i Sunčevo zračenje.

Šta kažu podaci za Beograd? Ako sagledamo rezultate indeksa UTCI za period 1991-2020. godine, možemo primetiti ne samo da vrednost indeksa raste, već i da su 4 od 5 godina sa najvišim godišnjim vrednostima ovog indeksa zabeležene u periodu 2015-2020.

Rast vrednosti indeksa znači da je termalna nelagoda prilikom boravka na otvorenom sve učestalija, kako u jutarnim časovima, tako i u večernjim, a naravno podnevnim i popodnevnim, posebno tokom letnjih meseci, kada se i beleže najviše vrednosti.

Negde već i subjektivno osećamo da je sve manje prijatnih letnjih jutara i večeri, a i sve je više tropskih noći, što potvrđuju i podaci za minimalne dnevne ekvivalentne temperature.

Termalne (ne)lagode

Leta u Beogradu se pokazuju kao najnepovoljnija u pogledu termalne nelagode, posebno u julu i avgustu, gde se poslednjih godina (2015-2020) beleži sve veći broj dana kada kombinacija meteoroloških parametara i uslova lokalne sredine rezultuju najvišim kategorijama termalnog stresa: snažnog, veoma snažnog i ekstremnog toplotnog stresa koji izazivaju najsnažniji fiziološki odgovor, te značajno iscrpljuju naša tela.

U takvim situacijama pojava zdravstvenih rizika je učestalija: npr. osip, grčevi, umor praćen mučninom, vrtoglavica, nagli porast telesne temperature i eventualno najteže stanje toplotni udar, pa i smrt, a posebno među decom, starijim osobama i hroničnim bolesnicima, trudnicama i radnicima koji obavljaju naporne fizičke poslove na otvorenom (poput radnika u građevinarstvu, energetici, rudarstvu).

Maksimalne vrednosti letnje termalne (ne)lagode u Beogradu tokom perioda 1991-2020 rasle su po stopi od 0.068°C na godišnjem nivou, dok za minimalne vrednosti taj trend iznosi 0.081°C godišnje.

Sve ovo ukazuje da će termalni komfor u srpskoj prestonici biti još nepovoljniji u godinama koje nam slede, kao i da ukoliko se mere adaptacije i mitigacije na klimatske promene ne počnu aktivnije sprovoditi u bliskoj budućnosti, javno zdravlje građana Beograda naći će se pred ozbiljnom pretnjom.

Tekst preuzet sa portala Klima 101.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Beograd Klima Klimatske promene prosečna tempreatura
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Diplomatija

10.maj 2025. T. S.

Đurić: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posete Moskvi

Iako su evropski zvaničnici danima upozoravali da bi Srbija mogla da oseti posledice Vučićevog odlaska u Moskvu 9. maja, ministar spoljnh poslova Marko Đurić kaže da „neće biti prekida EU integracija niti sankcija“

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure