img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Preporuka

Upoznajte Egipat

27. август 2023, 20:47 Sonja Ćirić
delta-nila-16-9
Copied

U "Pričama iz delte Nila", tri egipatska autora pričaju o stvarnosti u kojoj žive, a koju je nemoguće upoznati na turističkom proputovanju. Zbog toga ih tamošnja tradicionalna kritika smatra nepoželjnim

Kratka proza egipatskih autora u zbirci „Priče iz delte Nila“ koju je objavio „Clio“ prikladne su zbog Egipta koji rado pohodimo, i zbog otpora koji je njihova zajednička a naša aktuelna tema. Redosled je nebitan.

Autori su Jusuf Idris, Sabri Musa i Salva Bakr.

U zbirci su 24 priče zato što, kako je na kraju knjige objasnio njihov prevodilac Srpko Leštarić, taj mistični broj u arapskoj pripovedačkoj tradiciji, poređenjem s vrhunskom čistoćom zlata služi da označi savršenstvo doživljaja.

Svo troje autora su vrhunski prozaisti, među najboljima u arapskom svetu. Leštarić je o svakom napisao kratku belešku. Pišu o različitim temama, ali svi polemišu sa ustaljenim normama i tabuima konzervativnih sredina iz kojih potiču, pa je zato očekivano što ih tradicionalisti kritikuju.

Jusuf Idris se smatra ikonom arapske proze. Zbirka počinje njegovom „Jednom vrlo egipatskom pričom“ , o čoveku koji je ostao bez obe noge i shvatio kako da nesreću pretvori u kapital. Priča je filmski realna i nadasve poučna.

Izdvaja se „Kuća od mesa“.  Tridesetpetogodišnja udovica, njene tri kćeri između 20 i 16 godina, i slepi čitač Kurana za koga se udala, žive u istoj sobi. On „ćutke uverava sebe da s njim postelju uvek deli njegova supruga, njegova zakonita žena koja nosi njegov prsten. Jednom je mlada, drugi put stara, jednom je glatka, drugi put naborana, jednom vitka, drugi put puna. To je samo njena stvar ili, još bolje, to je stvar onih koji vide. Samo oni su odgovorni, oni kojima je podarena izvrsnost, jer samo oni mogu da razluče.“

Rečenica je svedena na neophodno, kako bi čitalac mogao da u njoj za sebe nađe mesta, jer mu niko ne sugeriše ni kako da gleda a još manje kako da shvati ono što čita. Dozvoljava da oseti samo svoje  zadovoljstvo.

Leštarić u belešci o Jusufu Idrisu kaže da je prema zbirci „Kuća od mesa“ (objavljena priča je deo zbirke) napisan scenario za film, koji je državna cenzura najpre odbila zbog toga što naslovna priča, navodno, podstiče mladež na blud.

U priči nema bludi, samo je atmosfera sva od erotike. I miriše, recimo, na Šeherezadine priče.

Sabri Musa piše o ženama koje nisu pasivne, što je mnogo naljutio tradicionaliste. Priča „Jedan čovek i jedna žena“ ima samo dve strane, pa ipak, a u njoj je ceo njihov život. I usamljenost.

Selva Bakr je magistrirala na ekonomiji i diplomirala na teatrologiji, i više godina je bila novinarka. Iako njene knjige imaju brojnu publiku u arapskom svetu, njih je gotovo nemoguće naći u kairskim knjižarama, zato što tamošnjem tradicionalnom mišljenju ne odgovaraju njeni stavovi o slobodi žene.

Ona piše surovo realistički – „Vojnim licima ne odgovara noć“ je najbolji primer.

Dobila je mnoge inostrane nagrade,  u Evropi na primer, ali ni jednu u svojoj zemlji. Njene priče su uteha mnogim nesrećnim ljudima, osobito arapskim ženama željnim da ih se bar neko seti i ukaže na njihovu muku i jad.

„Priče iz delte Nila“ su o Egiptu kakvog je nemoguće upoznati na turističkom proputovanju. Drugim rečima, one su prilika, verovatno jedinstvena, da upotpune sliku o državi u kojoj uživamo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

autor Egipat Nil priče Priče iz delte Nila Žene
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Tortura u Srbiji

03.октобар 2025. M. L. J.

UN izvestiteljka za torturu piše o zvučnom topu u Srbiji

Eksperimentalno akustično oružje iskorišćeno je na demonstrantima u Srbiji, kaže specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija za torturu

Ratni zločini

03.октобар 2025. M. L. J.

Duhovi prošlosti tumaraju Bijelim Poljem: Radovanu Karadžiću oduzeta književna nagrada

Osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću oduzeta je književna nagrada „Risto Ratković“ koju je dobio 1992. godine. Odluku su pratila brojna previranja između današnjih političara u Bijelom Polju

Peti oktobar

03.октобар 2025. K. S.

Gde su danas glavni akteri smene Miloševićevog režima

U nedelju se navršava 25 godina od pada režima Slobodana Miloševića 5. oktobra 2000. Gde su danas glavni akteri revolucije

Novosadska skupština

03.октобар 2025. I.M.

Novi Sad: Dok odbornici raspravljaju o planovima i garaži, građani zahtevaju izbore

Dok Skupština grada Novog Sada danas razmatra više od 60 tačaka dnevnog reda, zborovi građana su se okupili ispred zgrade tražeći raspisivanje izbora za mesne zajednice, koji su mesecima odlagani

Studentski protesti

03.октобар 2025. I.M.

Putin: Zapad pokušava da organizuje obojenu revoluciju u Srbiji

Govoreći o protestima u Srbiji, Putin je ocenio da mlade treba pridobiti dijalogom, ali i upozorio da ih zapadne sile koriste za destabilizaciju zemlje. „Oni žele da srpski narod ponovo strada“, poručio je ruski predsednik

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure