Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Kako se zima približava, finansijska situacija Ukrajine sve je teža. Pored pokrića tekućeg deficita, potrebno je obezbediti i novac za nabavku energenata. Ukrajina teško može da nastavi sa “monetarnim finansiranjem” troškova rata, a da ne nastupi potpuni krah njenog finansijskog sistema
Sukob u Ukrajini, pored vojne komponente, vodi se i u privredno-finansijskoj sferi. Zapadne države pokušavaju da ekonomskim sankcijama prinude Rusiju na povlačenje (što im za sada nimalo ne polazi za rukom). Rusija, u odsustvu masivne vojne ofanzive, verovatno očekuje da iscrpljena Ukrajina doživi finansijski kolaps i zatraži primirje.
Rat je izazvao teške posledice za ekonomiju Ukrajine: društveni proizvod beleži pad od 37 odsto, a budžetski prihodi su prepolovljeni u odnosu na stanje pre izbijanja rata. Prema procenama MMF-a, za finansiranje Ukrajine potrebno je pet milijardi dolara strane pomoći mesečno da bi se izbegao finansijski slom.
Kako Ukrajina finansira vođenje rata
Iako zapadne države verbalno obećavaju Ukrajini svu potrebnu pomoć (kako je rekla nemačka ministarska spoljnih poslova Analena Berbok, bez obzira na to šta njeni birači misle), u praksi baš i nije tako. Zapad je pokrio samo oko polovine ove ogromne budžetske rupe.
Prema podacima ukrajinskog ministra finansija, za finansiranje budžeta, mimo redovnih prihoda, obezbeđeno je 31,9 milijardi evra (podatak zaključno sa 6. septembrom). Od toga je najviše para, oko 10 milijardi dolara, dobijeno od Narodne banke Ukrajine. U pitanju je tzv. “monetarno finansiranje”, narodski rečeno štampanje para, što izaziva velike pritiske na nacionalnu valutu i potpiruje inflaciju (nama je to dobro poznato iz devedesetih godina). Ukrajina je prikupila i skoro 5 milijardi dolara emitovanjem obveznica na domaćem tržištu. Od međunarodnih donatora, najviše su dale SAD, skoro 7 milijardi dolara, dok je EU dala samo 2,4 milijarde (najvećim delom u formi zajma), a zatim slede Kanada sa 1,5 milijardi i Nemačka sa 1,4 milijarde dolara. Od međunarodnih finansijskih institucija, MMF je dao 1,4 milijarde dolara, a Svetska banka 930 miliona….
Pozajmljena sredstva Ukrajina će “morati” kad-tad da vrati, ako u međuvremenu ne dođe do bankrota i otpisa dobrog dela tih kredita…
Procenjena šteta naneta ukrajinskoj infrastrukturi je oko 100 milijardi dolara, dok su gubici privrede procenjeni na oko 250 milijardi dolara…
Pročitajte ceo tekst Bogdana Petrovića u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (15. septembra)
Pretplatite se na digitalno izdanje
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Građanski i studentski protesti širom Srbije traju već nedelju dana, a blokade saobraćajnica i različite akcije nastavljene su i u nedelju. U Užicu je bilo najviše tenzija, a policija je akcijom rasterala demonstrante koji su sedeli na kolovozu magistralnog puta
Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavci u Srbiji najviše su tražile čistače prostorija, na drugom mestu programeri
Na dnevnom redu Senata Univerziteta u Beogradu u ponedeljak (7. jul) naći će se raspisivanje konkursa za upis nove generacije brucoša
Za ponedeljak (7. jul) najavljene su nove blokade širom Beograda od sedam do 10 ujutru
Dok blokada Glavne ulice u Zemunu i dalje traje, nove protestne tačke pojavljuju se širom Beograda – od Požeške i Autokomande do Bulevara kralja Aleksandra. Građani i studenti okupljaju se u znak solidarnosti sa uhapšenim lekarom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve