img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nauka

Trideset tri: Njutnova računica Hristovih godina

23. април 2022, 19:51 Slobodan Bubnjević
Foto: Wikipedia
Početak nove ere u Judeji: Raspeće Isusa Hrista
Copied

Na osnovu razlika julijanskog i hebrejskog kalendara, kao i relativne vidljivosti mesečevog srpa, Njutn je zaključio da se raspeće desilo trideset tri godine od prve godine nove ere, 23. aprila 34. n.e.

Godine 33. nove ere Rimsku imperiju pogodila je velika finansijska kriza. Kako nije bilo dovoljno novca u opticaju, propale su mnoge patricijske porodice, a cezar Tiberije je osnovao neku vrstu kreditne banke. Iste godine je na istoku carstva, na teritoriji današnje Srbije, izgrađen put Via militaris, šest metara širok kameni vojni put koji će više od hiljadu godina biti veza između Beograda i budućeg Konstantinopolja, pisao je u članku pod naslovom „Tridest tri“ Slbodan Bubnjević.

No, za savremenu civilizaciju mnogo značajnija tekovina povezana je sa neobičnim dešavanjima u udaljenoj Judeji, gde je, prema poznatoj hrišćanskoj legendi, upravo te godine na Golgoti kod Jerusalima razapet Isus Hrist. Broj godina koje je Hrist imao u trenutku smrti, a za koji se ustaljeno veruje da ih je bilo 33, svojevremeno je pokušao da tačno izračuna engleski fizičar Isak Njutn (1643–1727).

Na osnovu razlika julijanskog i hebrejskog kalendara, kao i relativne vidljivosti mesečevog srpa, Njutn je zaključio da se raspeće desilo trideset tri godine od prve godine nove ere, 23. aprila 34. n.e. Međutim, više savremenih istraživanja, uključujući i jednu računarsku simulaciju, pokazuju da je Hrist stradao upravo 33. godine n.e. To zapravo znači da je u trenutku raspeća imao mnogo više od 33 godine, pošto se uobičajeno smatra da je astronom i kaluđer Dionizije Eksigus (470–544) pogrešio pri uspostavljanju početka hrišćanske ere i da je Hrist najverovatnije rođen 4. godine p.n.e. Pored Isusa iz Judeje, veruje se da su 33 godine živele i brojne druge istorijske ličnosti – verovatno je najslavniji vojskovođa Aleksandar Makedonski (356–323 p.n.e).

Oko broja 33, koji se rastavlja na dva prosta broja 3 i 11, a u računu predstavlja sumu prva četiri faktorijela (1!+2!+3!+4!), pletu se svakojake tradicije. Tako u verziji sa Hristovim brojem godina, ima 33 čvora u takozvanoj maloj brojanici (velike imaju i po 50, 100 ili 108 čvorova), koja se najčešće koristi kao profani ukras za ruku ili čak retrovizor automobila.

No, broj 33 se vezuje i za druge simbole – u radio-komunikaciji 33 kod se koristi da označi vanrednu situaciju, u simbolu Ujedinjenih nacija postoje 33 znaka, 33 slova čine rusku azbuku, a 33 sreće je fraza koja se kod slovenskih naroda često javlja u bajkama, kao i 33 bogataša ili 33 nevolje.

U prirodi, 33 nukleona čine jezgro atoma arsenika, metaloida raznih boja koji je kroz istoriju bio popularan kao prilično ubitačan otrov. Uz to, 33 odsto površine Zemlje čini pustinja, a posebno je zanimljivo da će proći tačno 33 godine svaki put pre nego što se Sunce izađe na potpuno istom mestu na horizontu.

Osim pokušaja da izračuna Hristove godine, Njutn se u svojim ezoteričnijim istraživanjima bavio i prognoziranjem dana kada Sunca više neće biti na horizontu, pa je tako ustanovio da se kraj sveta može očekivati 2060. godine. Ako je Njutn bio u pravu, svaki izlazak Sunca koji sada vidimo, poslednji put se događa baš na tom mestu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

godine Isusa Hrista raspeće Isusa trideset tri Uskrs
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uprava carina

02.јул 2025. Novak Markovic

Novi otkaz zbog podrške studentima: „Nisam hteo da idem na SNS mitinge“

Ljubiša Mandić iz Negotina dobio je otkaz u Upravi carine zato što nije hteo da ide na miting Srpske napredne stranke. Mandić je još jedna osoba dodata na dugačak spisak otpuštenih iz političkih razloga

Sport

02.јул 2025. M. T.

Vimbldonsko pumpanje Novaka Đokovića

Novak Đoković je prvu ovogodišnju pobedu na Vimbldonu proslavio gestom pumpanja. Koji su još sportisti javno podržali Studente u blokadi

Muzički bunt

02.јул 2025. N. R.

Marčelo otkazao koncert: Vreme je za neposluš

Biće dana za muziku, sada je vreme za građansku neposlušnost, rekao je Marko Šelić Marčelo za „Vreme“ pošto je otkazao koncert u petak

Od Banjske do Ćacilenda

02.јул 2025. M. L. J.

Ljudi Milana Radoičica šetaju Ćacilendom

Priština je optužila grupu ljudi za terorizam zbog napada na Kosovsku policiju u Banjskoj, a među njima su i ljudi viđeni u Ćacilendu

Vremenska prognoza

02.јул 2025. I.M.

Toplotni talas u Srbiji i Evropi: Ekstremne temperature opasnost za sve

U Beogradu do 33 stepena, u Španiji i do 46 – klimatske promene sve češće uzrokuju smrtonosne toplotne talase

Komentar

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure