img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvene mreže i mentalno zdravlje

Tik Tok: Lajkovanje depresije

20. јун 2023, 08:37 Ana Elez
Foto: PDPics/Pixabay
Copied

„U našoj praksi često se susrećemo sa mladima koji svoje ponašanje tumače na osnovu videa koji su objavljeni na društvenim mrežama. Na osnovu toga sami sebi postavljaju dijagnoze, najčešće depresiju i bipolarni poremećaj, jer neke od simptoma prepoznaju u svom ponašanju“, kaže specijalna pedagoškinja Ljiljana Marković

Tik Tok je tokom poslednjih nekoliko godina pomogao tamo gde je Instagram „zakazao“ jer je umesto težnje ka savršenoj stvarnosti, normalizovao razgovore o simptomima depresije i ublažio stigmu traženja pomoći.

Problem je, međutim, nastao kada su kreatori sadržaja na ovoj društvenoj mreži počeli da na temu depresije skupljaju lajkove.

Korisnici snimaju video sadržaje o tome kako su depresivni jer nisu na vreme dobili hranu koju su naručili, da ne mogu da idu u školu jer su previše umorni (tj. „depresivni“), a među heštegovima koji se najčešće pretražuju je #ADHD i odnosi se na poremećaj pažnje za koji se postavjaju pogrešne dijagnoze.

Pročitajte još Umiranje od brige

Psihološkinja Mina Hagen objašnjava za portal „Vremena“ da sve ove simptome ne bi trebalo potcenjivati, ali da je važnija pozicija iz koje neko govori o njima.

„Jedna stvar je ako se neko požali da mu hrana kasni, sa konstatacijom – Kako to MENI može da se desi (ja to ne zaslužujem), u odnosu na žaljenje poput Eto čak mi i hrana kasni (jer meni ništa ne ide/ja sam manje vredna osoba)”.

Specijalna pedagoškinja iz Edu centra Ljiljana Marković smatra da je relativizovanje depresije na Tik Toku samo još jedan od načina da se privuče pažnja.

„U najvećem broju slučajeva u situacijama koje ste opisali u pitanju je privlačenje pažnje, ili je to ponekad način na koji se mladi ljudi nose sa trenutnom frustracijom“, smatra Marković.

Depresija nije kul

Hagen ističe da se to ne sme brkati sa mladim korisnicima koji koriste ovu mrežu kako bi razgovarali o svojim emocijama i dobili društvenu podršku. Ali je u potpunosti protiv glorifikacije mentalnih bolesti.

„Mislim da biti depresivan nije kul. Kao što nije kul ni imati rak. To su ozbiljne bolesti koje narušavaju kvalitet života i ugrožavaju ga.

Pročitajte još Zašto se nisam ubila

Smatra da iako se depresija ponekad koristi u kolokvijalnom izrazu, ipak ne treba da zanemarimo ako nam se neko požali da se ne oseća dobro. Jedan od glavnih sa da se nešto promenilo je da znate da se niste ranije tako osećali.

„Kod nas se depresija odomaćila za neka stanja kada ste malo potišteni. Ako neko kaže da nema volju za učenjem, pitanje je da li to ne voli da radi ili je nekad voleo, a sad nema elana“, kaže Hagen.

Osećaj beznadežnosti

Razliku između toga da je neko samo loše raspoložen i depresivan naše sagovornice vide u simptomima koji se svode na osećaj beznadežnosti.

„Povlačenje, odustajanje, kod dece i mladih agresija, potpuna izolacija i prekid sa svim aktivnostima u najtežim slučajevima su signali za uzbunu. Ukoliko ljudi primete češća neraspoloženja, tugu i osećaj beznadežnosti, treba da se obrate stručnjaku kako bi bili sigurni šta im se dešava“, upozorava Marković.

Pročitajte još Depresija

Slične simptome navodi Hagen: „Pad motivacije, teško vam je da ustanete iz kreveta, poremećaj sa spavanjem – imate loš san ili predugo spavate, poremećaj apetita, pad libida…“.

Ona bi uvek pružila pomoć kada bi joj neko rekao da je u depresiji, bilo da to poručuje preko Tik Tok-a ili uživo, jer ima razumevanja za svet u kakvom danas živimo.

„Od ovih tragedija koje su nas snašle ljudima vrlo lako može da se pogorša stanje, plus ratovi, inflacija, kovid, stanovanje u Beogradu postaje nemoguće. Loši su uslovi života, a neko vam kaže: Misli pozitivno“, navodi ona kontekst u kome ljudi postaju sve depresivniji.

Samodijagnoza poremećaja

Igrajući se medicinskih stručnjaka neki kreatori sadržaja na Tik Toku samodijagnozom poremećaja podstiču svoje korisnike da isto to čine.

Na primer, influenseri kao što je Connor DeWolfe sakupili su milione pratilaca praveći video zapise o svom svakodnevnom životu sa ADHD-om – poremećajem pažnje i hiperaktivnosti. ADHD je jedna od najpopularnijih tema na Tik Toku, video snimci imaju preko 10 milijardi pregleda i milione lajkova.

Pročitajte još Depresija i stigma

Problem je što u komentarima ispod ovih videa korisnici tvrde da imaju ADHD samo na osnovu simptoma o kojima govore influenseri.

„U našoj praksi često se susrećemo sa mladima koji svoje ponašanje tumače na osnovu videa koji su objavljeni na društvenim mrežama. U takvoj situaciji pripisuju sebi dijagnoze, najčešće depresiju i bipolarni poremećaj, jer neke od simptoma prepoznaju u svom ponašanju“, priča Marković.

Logičan korak bi bio da se obrate stručnjacima, ali to ipak ne čine.

„Iako sumnjaju ili tvrde da imaju problem sa mentalnim zdravljem ne obraćaju se lekaru ili psihologu za pomoć,“ kaže Marković, „već samopostavljenu dijagnozu koriste kako bi opravdali svoje izbore i postupke“.

Mladi i veoma mladi ljudi su skloni tome da svoje znanje i saznanja o svetu crpe na društvenim mrežima, na kojima je popularnost daleko bitnija od kompetencija. Na osnovu popularnosti tzv. influenseri često dele savete o stvarima o kojima pojma nemaju, a podložni korisnici ih uzimaju zdravo za gotovo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

adhd depresija Društvene mreže Influenseri lajkovi mentalne bolesti Tik Tok
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Muški život

20.фебруар Miloš Vasić

Depresija

Depresija je najčešće prirodna reakcija na nemoć pred "praćkama i strelama sudbe obesne"

 

20.април Ivana Milanović Hrašovec

Depresija i stigma

Zabrinuti nad naraslom opasnošću od stigmatizacije lečenih od depresije, stručnjaci su gledali da u medijima što više naglase da je reč o jednom od najčešćih poremećaja, te da čak sam podatak o prethodnom tretmanu lečenja od depresije ne mora ništa da govori o psihičkom stanju osobe danas

Anksioznost i depresija

20.август Jovana Gligorijević

Umiranje od brige

Pandemija korona virusa je sasvim sigurno u određenoj meri uticala na sve, bez obzira na materijalni, društveni status i životne okolnosti. Ali dok u zemljama poput Velike Britanije, SAD i Kanade postoje institucije, statističke i naučne, koje beleže psihološke posledice krize, u Srbiji niko ne pita građane kako su, već im prosto naređuju da budu dobro. A nisu dobro

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure