img
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zvučno oružje

Tehnologija nova, princip isti: Zvučni top nalik onom u Beogradu koristio Čaušesku

21. mart 2025, 11:00 Sanja Kljajić (DW)
Foto: FoNet/MUP Srbije
Zvučni top
Copied

Zvučno oružje, za koje se sumnja da je upotrebljeno tokom protesta u Beogradu 15. marta, bilo je upotrebljeno i tokom Rumunske revolucije, ocenjuje u intervjuu za DW bivši rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu.

Rumunski glavni vojni tužilac Katalin Ranko Pitu je šest godina radio na istrazi u vezi s Rumunskom revoluciojom decembra 1989. godine koja je dovela do pada diktatora Nikolaja Čaušeskua, piše Dojče vele (DW).

Pitu za DW iznosi tvrdnju da je ista tehnologija, upotrebljena na velikom mitingu Nikolaja Čaušeskua 21. decembra u Bukureštu, na kom je rumunski diktator želeo da ubedi građane u „ispravnost svoje politike“ i u to da demonstranti koji su protestovali u Temišvaru „ne žele dobro Rumuniji“, bila upotrebljena i u Beogradu tokom protesta 15. marta.

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs
Ima ga, nema ga: Zvučni top kraj Skupštine 15. marta / Foto: Vesna Lalić/Nova.rs

„Tokom tog mitinga, rumunski vojnici iz jedne specijalizovane jedinice za psihološki rat intervenisali su na zvučnom sistemu s jednom magnetofonskom trakom koja je emitovala niske frekvencije, i to je izazvalo dezorganizaciju mitinga“, priča Pitu za DW.

Taj trenutak označio je početak Rumunske revolucije i u Bukureštu. Samo dan kasnije, Čaušesku je izgubio vlast, a 25. decembra pogubljen je u Trgovištu. Tokom revolucije poginulo je 1.200 ljudi, a oko 4.000 je teško povređeno.

„Tehnologija je napredovala, ali princip je isti“

Pitu je tokom svoje istrage razgovarao sa stotinama svedoka i stručnjacima iz oblasti vojne tehnologije. Opis haosa koji su tada izazvali zvučni talasi, kako kaže, podseća na scene iz Beogtrada.

„Stotine ljudi osetilo je fizički bol u predelu solarnog pleksusa i nekoliko minuta bili su u stanju totalne panike“, priča Pitu.

Građani Srbije koji su govorili za DW svedočili su da su najpre čuli kratkotrajnu, neobičnu buku i osetili vibracije zbog kojih su stekli osećaj neposredne opasnosti, što ih je uznemirilo i navelo na paničan beg.

Iako je tehnologija za 35 godina mnogo napredovala, kaže Pitu, princip upotrebe ostao je isti: ona se koristi kao deo „psihološkog rata“.

„Prema mom mišljenju, ovo što se nedavno dogodilo u Beogradu može se objasniti upotrebom tehnologije manipulacije putem izlaganja masa specijalnim zvučnim talasima“, kaže Pitu.

Priznanje stiglo 30 godina kasnije

Istina o tome ko je koristio zvučni sistem protiv rumunskih demonstranata 1989. izašla je na videlo tek 30 godina kasnije. Pitu je tokom istrage razgovarao s vojnicima specijalne jedinice za psihološki rat koji su tek tada priznali da su koristili tehniku koja uključuje manipulaciju masom putem zvuka.

Odakle je došlo naređenje, međutim, nije uspeo da dokaže.

Zvucni_top_10
Čas ovo, čas ono: Ivica Dačić o zvučnom topu / FoNet/MUP Srbije

„Ali logično je da naređenje bilo od samog vrha rumunske armije, jer to je bila nekakva izuzetna manipulacija, to nije mogao to da napravi bilo ko“, kaže Pitu.

Uveren je da je i u Srbiji takvo naređenje moralo da dođe od vlasti.

„To mora da bude vlast – bilo da je armija, bilo da je MUP, jer ne može bilo ko da ima tu tehnologiju. Znači, građani Srbije nisu mogli da imaju tu tehnologiju. To nije baš tako lako“, kaže bivši glavni rumunski tužilac.

Nema dokaza?

Vlast u Srbiji u početku je negirala da uopšte poseduje takvo oružje. Dva dana kasnije, opoziciona poslanica Marinika Tepić objavila je dokument koji pokazuje da je MUP nabavio dva tipa zvučnih topova. Pokazala je i fotografiju na kojoj se vidi jedan od ovih uređaja montiran na džipu žandarmerije.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić priznao je potom da MUP poseduje takozvane LRAD-sisteme, ali je negirao da su oni upotrebljeni.

„Ti sistemi stoje u našim magacinima u kutijama“, rekao je Dačić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić dodao je da su kupovane „razne stvari“, ali da nikada nisu upotrebljene. Ako se dokaže da jesu, rekao je, on više neće biti predsednik.

„Ne, nije ga upotrebio niko. I niko ga nigde nije upotrebio. Niste mi pokazali nijedan dokaz. I nemate nijedan dokaz, jer ne možete da pronađete dokaz za nešto što ne postoji“, rekao je Vučić.

Može li se sa svedočenjima građana i priznanjem da država ipak poseduje zvučni top – ali bez fotografije samog uređaja u upotrebi – pokrenuti slučaj? Rumunski tužilac Katalin Ranko Pitu smatra da može.

„Ali, posle tog momenata istraga mora da bude mnogo kompleksnija“, kaže Pitu. „Za početak je dovoljno da razgovaraš s ljudima i da budeš siguran da je ta manipulacija bila nešto realno. A kako sam ja video na televiziji, bilo je realno. Jer, ne možeš da istrčiš odjednom na levu i na desnu stranu jedne ulice bez nekakve manipulacije“, uveren je Pitu.

On ipak ne želi da prejudicira da li bi sama upotreba mogla biti krivično delo, s ozbirom na to da niko nije ozbiljnije povređen. To, kaže, zavisi i od toga da li je upotreba tih sistema regulisana zakonom.

U Rumuniji, pak, upotreba zvučnog sistema za manipulaciju masom jeste deo takozvanog „Dosijea o revoluciji“ koji ima za cilj da privede pravdi ključne ličnosti događaja iz decembra 1989, ali samo zato što je to bio prelomni trenutak revolucije u kojoj je život izgubilo 1.200 ljudi, objašnjava Pitu.

Međutim, čak i 35 godina kasnije, mnoge porodice žrtava u Rumuniji još uvek čekaju pravdu. Postupak je i dalje pred sudom.

Tagovi:

Rumunija Čaušesku Zvučni top Protest 15. marta Rumunski javni tužilac
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ilija Srdanović na skupu u Novom Sadu

Studentska lista

17.septembar 2026. A.P.

Ilija Srdanović o napadima provladinih tabloida: Ne želim da se uključujem u „blatnu baru“

Nosilac Studentske liste Ilija Srdanović poručuje da će se umesto odgovora na napade tabloida koncentrisati na probleme građana i njihovo rešavanje

Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Ratni zločini

17.septembar 2026. Una Sabljaković/DW

Presuda Tačiju uvod u procese protiv drugih zločinaca iz OVK?

Možemo li očekivati da će i drugi pripadnici OVK odgovarati pred sudom za ratne zločine? Ako hoće, koji će to biti sud?

Vladimir Dimitrijević pozvao da se članovi RIK suzdrže od političkog aktivizma

Republička izborna komisija

17.septembar 2026. A.P.

RIK: Aleksandar Vučić sme da bude nosilac izborne liste Ujedinjena Srbija

RIK je odbio prigovore građana zbog mogućeg sukoba interesa u vezi sa nazivom izborne liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“. Dok je članica RIK-a Sofija Mandić smatrala da je trebalo zatražiti mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije

Novi broj „Vremena“

17.septembar 2026. I.B./J.G./F.Š./I.M.

Trojka protiv mašinerije: Zašto studenti veruju u pobedu

Studentska lista moraće da vodi gerilsku kampanju protiv medijske nadmoći režima, ali početak obećava – jer, tu su ljudi, i spremni su da završe posao. To je naslovna tema novog broja „Vremena“

Na licu mesta

16.septembar 2026. Milica Srejić

„Dan presude“ pripadnicima OVK u Kosovskoj Mitrovici: Mirno ali bespokojno

Albanci presudu „herojima oslobodilačke borbe“ vide kao nepravičnu, dok su Srbi nezadovoljni visinom zatvorskih kazni. „Dan presude“ u Severnoj Mitrovici prošao je ipak mirno

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure