Jovo Bakić, sociolog i profesor Filozofskog fakulteta, godinama je jedan od najglasnijih kritičara naprednjačke vlasti, ali i dela opozicije. Sada preuzima mesto šefa poslaničke grupe Studentske liste, sa idejom da promena vlasti mora da znači i temeljno čišćenje institucija
Od sociologa koji je godinama oštro kritikovao i vlast i deo opozicije, preko jednog od najglasnijih podržavalaca studentskog pokreta, do novog šefa poslaničke grupe Studentske liste – Jovo Bakić je u politiku ušao sa idejom da se država izvuče iz ruku organizovanog kriminala, a institucije vrate građanima. Njegov javni nastup obeležavaju levičarska uverenja, beskompromisna retorika i uverenje da promena vlasti nije dovoljna bez temeljnog preuređenja političkog sistema.
Bakić je već dugo jedno od prepoznatljivih imena u javnom životu Srbije. Sociolog i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, autor knjiga o jugoslovenstvu, raspadu Jugoslavije i evropskoj krajnjoj desnici, pažnju javnosti privlačio je i pre studentskih protesta. Ipak, upravo je studentska pobuna od njega napravila jednog od najistaknutijih javnih zagovornika promena.
U intervjuu za „Vreme“ iz septembra 2026. godine, pod naslovom „Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas“, Bakić je svoju političku poziciju opisao kao borbu za opšte dobro protiv onih koji su zarobili državu.
„Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi“, rekao je.
Dodao je da bi, u suprotnom, Srbija mogla da postane nalik pojedinim latinoameričkim državama u kojima su narko-karteli povezani sa političarima, krajnjom desnicom, Crkvom, vojskom, policijom i pravosuđem.
Foto: Ana AdamovićJovo Bakić na studentskoj tribini
Od sociologije do političkog angažmana
Bakić je diplomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1996. godine, magistrirao 2002, a doktorirao 2009. Objavio je tri obimne monografije: „Ideologije jugoslovenstva između srpskog i hrvatskog nacionalizma 1918–1941“, „Jugoslavija: razaranje i njegovi tumači“ i „Evropska krajnja desnica 1945–2018“. Njegova naučna interesovanja obuhvataju sociologiju politike, nacionalizam, ideologije i političke pokrete krajnje desnice.
U politički život ulazio je postepeno. Bio je član Socijaldemokratske unije, a zatim i jedan od ljudi uključenih u osnivanje Partije radikalne levice. Njegov angažman u stranačkoj politici, međutim, nije značio odustajanje od kritike opozicije. Naprotiv, Bakić je godinama tvrdio da su i vlast i deo opozicije deo istog oligarhijskog sistema.
„Đilas i Vučić su dve frakcije jedne iste oligarhije“, rekao je u novogodišnjem intervjuu za „Danas“ 31. decembra 2019. godine.
Ta ocena nije bila samo kritika tadašnje opozicione strategije, već i izraz njegovog uverenja da promena političkih lica ne znači nužno i promenu načina na koji se vlast organizuje i koristi. U istom periodu zalagao se za udruživanje levičarskih organizacija i isticao solidarnost sa ljudima koji se bore protiv prinudnih iseljenja i siromaštva.
Foto: Marija JankovićJovo Bakić: Može se izaći na kraj sa organizovanim kriminalom
„Sopstvenu kuću treba temeljno očistiti i urediti“
Studentski protesti i blokade fakulteta promenili su Bakićevu poziciju u javnosti. On je u njima prepoznao mogućnost za širu društvenu promenu, a studente opisivao kao generaciju koja je pokrenula i one koji su prethodno izgubili veru da se u Srbiji nešto može promeniti.
U intervjuu za „Danas“ 1. januara 2025. govorio je o tome kako su tragedije, urušavanje institucija, korupcija i stranačko zapošljavanje doveli do društvenog nezadovoljstva.
„Sve je jasnija svest da nema nigde zemlje iz sna i da sopstvenu kuću treba temeljno očistiti i urediti“, rekao je.
Za Bakića studentska pobuna nije bila samo reakcija na pad nadstrešnice u Novom Sadu, već odgovor na mnogo dublje probleme. U razgovoru za „Vreme“ dve godine kasnije govorio je o studentima kao o ljudima koji su podneli ogromnu žrtvu i pokrenuli društvo koje je „pokazalo da još ima potencijal za solidarnost“.
„Studenti su podneli neverovatnu žrtvu. Oni su istinski junaci svega ovoga što se dešava. I na kraju su iznedrili i Studentsku listu“, rekao je.
Posebno je isticao podršku građana studentima, od hrane i potrepština koje su stizale na fakultete do ljudi koji su ih dočekivali tokom biciklističkih tura i obilazaka sela. U tome je video dokaz da kampanju ne vode samo kandidati i političke organizacije, već i građani koji su prepoznali priliku da učestvuju u promenama.
„Pravo je zadovoljstvo bilo kada smo gledali kako narod pravi kampanju za sve nas“, rekao je za „Vreme“.
Foto: Marija JankovićJovo Bakić
Šta je rekao da će raditi posle pobede
Bakićev politički program zasniva se na tvrdnji da promena vlasti mora da bude praćena obnovom institucija i obračunom sa organizovanim kriminalom. U intervjuu za „Vreme“ govorio je o tome šta bi, po njegovom mišljenju, trebalo uraditi u prvih godinu i po do dve nakon eventualne pobede Studentske liste.
Među prioritetima je naveo pokretanje slučajeva koji se nalaze u fiokama tužilaštava, reformu Ministarstva unutrašnjih poslova i uspostavljanje policije koja bi ponovo uživala poverenje građana.
„To znači da se u tužilaštvu izvuku slučajevi iz fioka i da krene njihovo procesuiranje“, rekao je.
Zalagao se i za formiranje posebne policijske jedinice koja bi se bavila raskrinkavanjem i hapšenjem ljudi povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući one koji su bliski vlasti ili se nalaze u njoj.
Jedan od predloga je i preispitivanje diploma državnih činovnika, odnosno utvrđivanje ko ispunjava uslove da radi u javnoj upravi. Bakić je, međutim, naglasio da to ne bi trebalo da bude osveta političkim protivnicima.
„Ovo nije neka bezumna osveta nad političkim protivnicima, nego vraćanje poverenja u državu, u državne institucije“, rekao je.
Prema njegovom objašnjenju, članovi Srpske napredne stranke koji nisu povezani sa kriminalom, imaju validne diplome i dobro obavljaju svoj posao ne bi trebalo da ostanu bez zaposlenja samo zbog stranačke pripadnosti.
Bakić se zalaže i za jačanje neposredne demokratije, naročito na lokalnom nivou. U razgovoru za „Vreme“ govorio je o zborovima građana kao mogućem mehanizmu kontrole lokalnih vlasti, ali i o studentskim plenumima koji bi mogli da nastave da nadziru rad institucija i predstavnika izabranih na izborima.
„Ne možete glasati jednom u četiri godine i misliti da ste time rešili sve probleme. Politički je nezrelo tako razmišljati“, poručio je.
Foto: FoNet / Zoran MrđaKonstituisanje Skupštine Srbije
Oštra retorika i političke metafore
Bakić je javnosti poznat i po jeziku koji koristi u obračunu sa političkim protivnicima. Njegove izjave često su mnogo oštrije od uobičajenog političkog rečnika, a pojedine metafore postale su deo javnog govora o protestima.
U intervjuu za „Novu“ 22. aprila 2020. godine, tokom vanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa, govorio je o mogućnosti da nezadovoljni građani ponovo masovno izađu na ulice.
„Građani će juriti po ulicama tih nekoliko lupeža koji su opljačkali zemlju i zaluđivali narod“, rekao je tada.
Pet godina kasnije, gostujući na N1 nakon velikog protesta u Beogradu 15. marta 2025, upotrebio je metaforu koja je ubrzo postala viralna.
„Trinaestogodišnja govedina je skuvana. Još je žilava i tvrda, mora da se dinsta. I ona će se dinstati. To mu treba odmah reći. Ovo nije kraj. Ovo je početak“, rekao je Bakić.
U kasnijem intervjuu za „Novu“ objasnio je da će „dinstanje“ trajati sve dok se, kako je slikovito govorio, govedina ne raspadne. Ta izjava postala je jedan od njegovih najprepoznatljivijih javnih nastupa, ali i primer stila zbog kojeg je Bakić istovremeno dobijao podršku i izazivao kritike.
U intervjuu za „Vreme“ iz septembra 2026. nije odustao od ocene da u javnom sukobu sa predstavnicima vlasti ne treba izbegavati oštrinu. Govoreći o mogućem razgovoru sa Anom Brnabić i Aleksandrom Vučićem, rekao je da tu ne treba očekivati dijalog, već da čovek mora biti spreman na „tuču“ – u prenesenom, verbalnom smislu.
Ipak, u istom razgovoru pravio je razliku između nastupa opozicionara i ponašanja ljudi koji obavljaju javnu funkciju. Dok opozicija, po njegovom mišljenju, može da koristi oštrije reči, oni koji dođu na vlast moraju da budu odgovorni i uzdržani.
„Kada niste u opoziciji, nego odgovarate narodu za službu koju vršite u njegovo ime i za njegovo dobro, ne smete da budete bahati“, rekao je.
Foto: FoNet / Sanja EkerBakić na protestu u Novom Sadu
Levičar koji traži promenu sistema
Bakić ne krije da je levičar, a njegovo političko opredeljenje razlikuje se od dela ideološki raznorodne Studentske liste. I sam je u intervjuu za „Vreme“ naglasio da na listi postoje velike razlike i da od nje ne treba očekivati jedinstven ideološki program.
Zajednički cilj, kako ga vidi, jeste uspostavljanje funkcionalnih institucija i države koja neće služiti interesima političkih i ekonomskih oligarhija. U tom smislu, njegov politički angažman nije predstavljen kao pokušaj da se nametne jedan ideološki model, već kao zalaganje za minimalne uslove bez kojih, smatra, nema demokratskog društva.
Bakić je podsetio i na to da javni funkcioneri nisu gospodari države, već službenici građana.
„Onaj ko obavlja javnu službu nije vlast. On je naš službenik“, rekao je.
Upravo tu se nalazi i jedno od važnijih pitanja njegove nove političke uloge: kako će se čovek poznat po beskompromisnom javnom nastupu ponašati u instituciji u kojoj će morati da predstavlja poslaničku grupu različitih političkih i ideoloških opredeljenja.
Bakić je govorio i o mogućnosti da bude u Skupštini ili da preuzme ministarsku funkciju, naglašavajući da bi u oba slučaja služio građanima, a ne obrnuto. Istovremeno, insistirao je na tome da ni pobeda na izborima ne sme da bude kraj građanskog angažmana.
Njegova politička ambicija, barem prema onome što je do sada javno iznosio, nije samo smena ljudi na vlasti. Reč je o pokušaju da se promeni način na koji država funkcioniše – od policije i tužilaštva do lokalne samouprave i kontrole izabranih predstavnika. Da li će oštra retorika i radikalni zahtevi moći da se pretoče u institucionalnu politiku, biće jedan od prvih testova za novog šefa poslaničke grupe Studentske liste.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nakon što je bivša sekretarka Medicinskog fakulteta Marija Radovanović polila Lidiju Vukićević jogurtom ispred Skupštine, studenti Medicinskog fakulteta osudili su incident, dok joj je „Pištaljka“ otkazala punomoćje
U utorak počinje konstitutivna sednica novog saziva Skupštine Srbije. Najpre se potvrđuju mandati novoizabranih poslanika, a zatim se bira predsednik parlamenta
Profesor, poljoprivrednik i otac šestoro dece Aleksandar Čupić nije planirao političku karijeru. Ipak, iskustvo sa studentskim plenumima i podrška studentskom pokretu doveli su ga među kandidate za predsednika Narodne skupštine
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.