Nakon sramnog utrkivanja medija da prvi objave informacije o slučaju nestale devojčice, medijsko nebo preplavljeno je užasom. Sagovornica „Vremena“ zamenica glavnog urednika agencije Fonet Tamara Skrozza kaže da je poražavajuće što su svi, od medija do predsednika Vučića profitirali na ovoj tragediji
Umesto saveznika unesrećene porodice i policije, mediji su se kvalifikovali kao profesionalni lešinari nad nesrećnom sudbinom dvogodišnje devojčice.
Zamenica glavnog urednika agencije FoNet Tamara Skrozza kaže za „Vreme“ da se nakon tri decenije bavljenja medijskom etikom pita ima li išta smisla.
„Kao društvo smo stigli do dna. Medijsko izveštavanje je bilo ‘ok’ do prvog dana u podne nakon prijave nestanka devojčice, sve posle toga je bilo dodatno srozavanje ionako niskih standarda“, kaže Skrozza.
A kada je reč o medijskom izveštavanju i etici,kako kaže, ovo je situacija u kojoj su se ukrstila sva zla koja postoje u toj oblasti.
„S tim da smo sad imali i samozvane eksperte za određenu oblast, koji su vrlo jasno targetirali roditelje. To je nova pojava zbog koje se plašim da će prvi sledeći slučaj biti još gori. Ako može gore od ovoga. To što je Igor Jurić radio je nedopustivo, ali to što su ga mediji pustili da tako priča je još gore“, kaže Skrozza.
Osramoćeni svi koji se ovim poslom bavimo
Ona dodaje da su na smrti ove devojčice profitirali svi. Oni koji se bave problemom nestale dece, političke elite, pa i predsednik Srbije saopštavajući to što je imao da saopšti.
„Mediji su profitirali time što su razvlačili familiju i privatnost deteta i dobili po kog novog čitaoca, gledao i oglašivača. Medijski prostor je potpuno zagađen i osramoćeni smo svi koji se ovim poslom bavimo i koji u ovom društvu živimo. Ovo je bilo nedopustiva strahota“, kaže Skrozza.
„Ova stvar će ostati potpuno nekažnjenja. Ti novinari i urednici će ostati da žive sa svojim obrazom i sramotom, a pošto nijedno od toga nemaju biće im svejedno. Plašim se dana koji dolaze, jer nam sledi novi nivo užasa. Sam događaj po sebi je strašan, a ovo što se dešava u medijima truje ovo već zatrovano društvo“, kaže Skrozza.
Strah od budućnosti
Plaši se i kako će izgledati mediji budućnosti. Koje će praviti novinari koji su rali u ovom okolnostima i ne pamte ništa drugo.
„Mi smo se osramotili, pokazali smo da profesionalni mediji nemaju budućnost ovde. Raščerečili smo porodicu koja je inače rasturena ovim događajem“, podseća Skrozza.
Zaključuje da su se u Srbiji su se dogodile nadrealne stvari.
„Urednici su morali da zaustave divljanje svojih novinara. Novinari su mnorali da zaustave nedopustivo ponašanje svojih sagovornika. Svi smo morali da budemo više na oprezu“, kaže Skrozza.
Savet za štampu: Prestanite sa skandaloznim i sramotnim izveštavanjem o smrti devojčice
Savet za štampu pozvao je sve novinare i urednike da odmah prestanu sa skandaloznim, senzacionalističkim, uznemirujućim i sramotnim izveštavanjem o smrti dvogodišnje devojčice iz Bora i da pokažu minimum pijeteta prema žrtvi, kao i obzira i saosećanja sa njenom porodicom.
Takođe, uputili su poziv Ministarstvu informisanja i telekomunikacija da odmah reaguje i sankcioniše medije koji su, verujemo, prekršili i zakonske norme.
Nakon toga se oglasilo i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija sa apelom na odgovorno postupanje medija, koji su preneli i tabloidni mediji poput „Informera“, koji je i najčešće kršio princip odovornosti.
Naime, ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović pozvao je sve medijske kuće i novinare da prilikom izveštavanja o tragičnom ubistvu dvogodišnje devojčice postupe sa najvećom odgovornošću, poštovanjem i pažnjom.
Ministarstvo je zamolilo medije da se suzdrže od senzacionalističkog pristupa koji može dodatno uznemiriti javnost i narušiti privatnost porodice žrtve.
„Sada je najvažnije da mediji poštuju Kodeks novinara i etičke standarde pružajući tačne i proverene informacije, a istovremeno štiteći i dostojanstvo“, navedeno je u apelu Ministarstva.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građevinska firma „Džimi Komerc”, čiji je direktor poznat po otvorenoj podršci SNS-u, za devet meseci fakturisala NIS-ovoj firmi Naftagas 70 odsto vrednosti dvogodišnjeg ugovora. Prema izvorima BIRN-a, u zapisnicima je pisano više radnih sati nego što su mašine radile
Bivši pripadnik Državne bezbednosti Miroslav Kurak navodno je upravljao automobilom koji je učestvovao u saobraćajnoj nesreći na Karaburmi, u kojoj je stradala jedna osoba, a više njih je povređeno
„Špijunski softver Pegasus u mom telefonu još je jedan pokušaj zastrašivanja u nastojanju da se spreči svaki kritički stav i javno delovanje“, rekao je Đokić i dodao da zahteva od nadležnih organa da bez odlaganja sprovedu nezavisnu istragu
Nakon što policija nije pronašla Ljubomira Stefanovića na adresi prebivališta, Više javno tužilaštvo u Beogradu raspisalo je potragu za urednikom emisije „Slavija info“, koji je osumnjičen za izazivanje panike i nereda. Nakon pretresa stana koji su obavili pripadnici Uprave kriminalističke policije, voditelj je otkrio da se sklonio na sigurno jer više nema poverenja u institucije. Najavio je da će detalje slučaja izneti na društvenim mrežama
KRIK je objavio pismo policajaca premijeru Macutu u kome tvrde da su posle najveće zaplene droge u istoriji Srbije smenjeni i izloženi pritiscima. Među njima su bivši načelnik Službe za borbu protiv droga Radomir Popović i njegov zamenik Nikola Đoković, koji su tražili sastanak sa premijerom početkom septembra
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.